Dugoočekivana konferencija UN o klimatskim promjenama, koja se vidi kao posljednja šansa da se preduzmu konkretni koraci ka zaustavljanju globalnog zagrijavanja, okupila je brojne delegacije različitih država, organizacija i humanitarnih grupa, ali primjetan je izostanak zemalja koje najmanje doprinose zagađenju a trpe najveće posljedice.
Uprkos prisustvu više od 30.000 delegata, pandemija kovida-19, troškovi putovanja i boravka u Glazgovu i drugi logistički problemi doveli su do toga da se neki ključni glasovi neće čuti na ovogodišnjoj konferenciji.
Predsjednik COP26 Alok Šarm izjavio je da bi ovo "trebalo da bude najinkluzivniji COP ikada", ali izgleda da to nije slučaj.
Male ostrvske države u razvoju (SIDS), koje snose najmanju odgovornost za klimatske promjene, ali se neke od najteže pogođenih zemalja, nisu prisutne u Glazgovu, prenosi portal Juronjuz grin.
Te zemlje su bile ključne u usvajanju odluke o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa na COP21 u Parizu 2015. godine.
Sada trećina pacifičkih ostrva nije bila u mogućnosti da pošalje visoke delegacije, prvi put u istoriji COP-a. Samitu prisustvuju lideri samo četiri pacifičke ostrvske države - Fidži, Papua Nova Gvineja, Tuvalu i Palau. Ostali su poslali ograničene delegacije ili uopšte nemaju predstavnike, uglavnom zbog ograničenja usljed pandemije.
S druge strane, SAD su na konferenciju poslale oko 1.000 ljudi.
Pacifička ostrva su ozbiljno ugrožena klimatskim promjenama usljed rasta temperature, promjene vremenskih obrazaca i prije svega porasta nivoa mora zbog čega bi cijele zemlje mogle biti potopljene.
"Naš suverenitet i sam opstanak su u pitanju", izjavio je premijer Fidžija Frank Bainimarama.
Isto se osjećaju i mladi, koji su takođe izostavljeni iz klimatskih razgovora u Glazgovu.
"Mi smo ti koji se suočavaju s direktnim posljedicama klimatskih promjena. Ako nismo deo COP26, nemoguće je donijeti pravedne odluke", izjavio je aktivista i mladi ambasador organizacije Ekšn Ejd Mini Aktar iz Bangladeša.
Mlada aktivistkinja Haja Algrair iz Jordana smatra da političari nisu dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i da im klimatske promjene nisu prioritet.
Među onima koji su isključeni ih COP26 postoji osjećaj da će konferencija biti manje uspješna, manje radikalna i manje pravedna bez učešća najteže pogođenih regiona.
Ekolog iz Somalije Akli Farah ističe važnost razmjene informacija, znanja i iskustava što je moguće jedino fizičkim prisustvom na COP26.
"Osjećam da sam izgubio svoj i glas moje zajednice. Mi smo najpogođeniji klimatskim promjenama jer naša zajednica zavisi od prirodnih resursa", izjavio je Farah.
Lidi Nakpil iz Filipina, koordinatorka Azijskog narodnog pokreta za dug i razvoj, kaže da je ovo prvi put od 2007. da nisu poslali delegaciju na COP.
Ona kaže da su ljudi iz najteže pogođenih regiona ogorčeni jer će se o budućnosti njihovih zemalja odlučivati bez njihovog učešća.
"Konferencijima o klimatskim promjenama dominiraju bogate vlade i korporativni interesi, tako da je uvijek intenzivan napor da se čuje glas, perspektive i pozivi ljudi i zajednica, posebno onih sa globalnog juga. Sa znatno smanjenim prisustvom Juga na COP2, to će biti najnepravedniji i najnedemokratskiji proces ikada", rekla je Nakpil.
Ni onlajn učešće na konferenciji ne pruža svima jednake šanse da se uključe u razgovore.
Pored ograničenja u pogledu broja akreditovanih učesnika, prepreku predstavlja i slab internet i nedostatak društvenih medija u udaljenim područjima.
Čak i oni koji su fizički prisutni u Glazgovu suočavaju se sa ograničenim pristupom Plavoj zoni, gdje se odvija najveći dio pregovora.
Bonus video:
