Upozorenja Ujedinjenih nacija (UN) da više od polovice stanovništva u Avganistanu pati od akutne gladi od čega bi ove zime moglo umrijeti milion djece, dolaze u vrijeme kada se zapadni donatori suočavaju s pitanjima kako da spriječe humanitarnu katastrofu bez davanja legitimiteta talibanskom režimu, pišu svjetski mediji.
Prijeteća zima
Skoro četiri mjeseca otkako su talibani preuzeli vlast, Avganistan je na ivici masovne gladi za koju humanitarne organizacije kažu da prijeti da ubije milion djece ove zime, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ukazujući da je ovako rasprostranjena glad najrazorniji znak ekonomskog kraha koji je osakatio Avganistan.
Dok su Avganistanci decenijama patili od neuhranjenosti, kriza gladi u zemlji se drastično pogoršala posljednjih mjeseci. Praktično preko noći, kako ističe list, nestale su milijarde dolara inostrane pomoći namijenjene prethodnoj vladi koju je podržavao Zapad, dok su američke sankcije talibanima izolovale zemlju od globalnog finansijskog sistema, paralisale avganistanske banke i omele humanitarne organizacije u pružanju pomoći.
Sada, kada nastupa hladno zimsko vrijeme a humanitarne organizacije upozoravaju da bi milion djece moglo da umre, kriza je potencijalno pogubna i za novu talibansku vladu i za Sjedinjene Države, koje se suočavaju sa sve većim pritiskom da ublaže ekonomska ograničenja koja pogoršavaju krizu.
Američki zvaničnici su, prema pisanju lista, pokazali izvjesnu fleksibilnost oko popuštanja ekonomskog gušenja u Avganistanu početkom decembra, kada je odbor Svjetske banke - koji uključuje Sjedinjene Države - krenuo da oslobodi 280 miliona dolara zamrznutih donatorskih sredstava za Svjetski program za hranu i UNICEF. Ipak, ta suma je samo dio od 1,5 milijardi dolara koje je zamrzla Svjetska banka usred pritiska američkog trezora nakon što su talibani preuzeli kontrolu.
Ostaje nejasno kako će ta oslobođena sredstva biti prebačena u Avganistan, ističe Njujork tajms ukazujući kako uprkos pismima koje je Ministarstvo finansija SAD nedavno izdalo stranim bankama uvjeravajući ih da mogu da obrađuju humanitarne transakcije za Avganistan, mnoge finansijske institucije i dalje strahuju od izlaganja američkim sankcijama.
Pogoršavanje krize
Avganistan je pogođen višestrukim krizama koje se "progresivno pogoršavaju", a suša, ekonomski kolaps i raseljavanje guraju stanovništvo u katastrofalnu glad, upozorio je regionalni direktor Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) za Aziju i Pacifik Aleksandar Mateu (Alexander Matheou), prenosi Asošiejtid pres (The Associated Press).
Prema podacima UN, skoro 24 miliona ljudi u Avganistanu - oko 60 odsto stanovništva - pati od akutne gladi. To uključuje 8,7 miliona ljudi koji žive na ivici gladi dok sve veći broj neuhranjene djece puni bolnička odjeljenja.
Avganistan od prošle godine također pati od najveće suše u posljednjih nekoliko decenija, koja je pogodila 80 odsto zemlje. Suša je, dodaje Asošiejtid pres, smanjila usjeve i uništila prihode poljoprivrednih domaćinstava, natjeravši mnoge da napuste svoja sela. Više od 700.000 ljudi je raseljeno ove godine, bilo zbog borbi ili suše.
S prekidom stranog finansiranja, dodaje AP, mnoge zdravstvene ustanove širom zemlje su također zatvorene, što je Avganistancima dodatno otežalo liječenje. UN sastavljaju planove da počnu da isplaćuju plate medicinskim radnicima - koji mjesecima nisu primali platu - i da osiguraju drugu podršku.
IFRC je donio 3.000 tona zaliha hrane, dovoljno da prehrani 210.000 ljudi za dva mjeseca, a porodicama osigurava ćebad, toplotnu izolaciju i grijalice. Organizacija također finansira oko 140 zdravstvenih ustanova širom zemlje.
"To je očigledno pomoć, ali nije dovoljna. Takvu vrstu aktivnosti treba proširiti kako bi se zadovoljile potrebe miliona, a ne hiljada", rekao je Mateu poručujući kako bankarsku krizu treba hitno riješiti dok sankcije ne smiju nanositi štetu onima koji su ugroženi.
Oštar ekonomski pad
Ujedinjene nacije predviđaju da će se bruto domaći proizvod Avganistana smanjiti za 20 odsto u roku od godinu dana nakon što su talibani preuzeli zemlju, što predstavlja jedan od najgorih ekonomskih kolapsa u istoriji, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
"[To je] ekonomska kontrakcija koju nikada ranije nismo vidjeli", rekao je Abdalah Al Dardari, šef Programa UN za razvoj za Avganistan dodajući kako je, radi poređenja, za postizanje takvog smanjenja bilo potrebno pet godina građanskog rata u Siriji, a očekuje se da će se sljedeće godine ekonomija zemlje smanjiti na 30 odsto.
Oštar ekonomski pad naglašava krhkost avganistanske države uprkos skoro dvije decenije pomoći koju su predvodile SAD i milijarde dolara pomoći, napisao je britanski list. UNDP predviđa da će prihod po glavi stanovnika u Avganistanu, koji je već najsiromašnija zemlja u Aziji, pasti na 350 dolara sljedeće godine s 500 dolara u 2020., nakon što je već pao s vrhunca od 650 dolara prije jedne decenije.
Privreda se oslanjala na stranu pomoć, za koju UNDP kaže da čini čak 80 odsto budžetskih rashoda. Zamrzavanje deviznih rezervi Avganistana, koje iznose skoro polovinu godišnjeg BDP-a zemlje od 20 milijardi dolara, izazvalo je krizu gotovine i likvidnosti. Stotinama hiljada radnika duguju mjesečne plate, bolnice su na ivici kolapsa, a očekuje se da će devet od 10 Avganistanaca do sljedeće godine pasti ispod granice siromaštva.
UNDP je, ističe Fajnenšl tajms, također naglasio da ekonomski kolaps pogoršava politika talibana da ograniče ženama rad i obrazovanje, procjenjujući da bi gubitak zaposlenosti žena mogao koštati zemlju do milijardu dolara ili pet odsto BDP-a i smanjiti produktivnost.
Dogovor s talibanima
Otkako su talibani preuzeli vlast u avgustu, nijedna ih država nije službeno priznala kao legitimnu vladu Avganistana i puno vremena se potrošilo na raspravu o tome hoće li različiti pravci djelovanja ojačati ili legitimirati talibane. Međutim, Zapad gubi vrijeme koje Avganistanci nemaju, napisala je u svom osvrtu za Forin polisi (The Foreign Policy) jedna od direktorica Centra za proučavanje oružanih grupa pri američkom Institutu za prekomorski razvoj Ešli Džekson (Ashley Jackson).
Priznanje talibanske vlasti bi moglo biti moćna poluga, ali ono se ne bi smjelo koristiti kao moneta za pregovaranje kada se milioni ljudi suočavaju s glađu, napisala je Džekson u rubrici Argument Forin polisija, uz ocjenu da sprječavanje humanitarne katastrofe u Avganistanu ne zahtijeva priznanje talibana.
Postoji, kako je napisala za Forin polisi, niz opcija za rješavanje krize likvidnosti i sprječavanje potpunog finansijskog kolapsa. Priznanje nije potrebno, na primjer, da bi se stvorila mjera koja bi avganistanskoj državi omogućila pristup njenoj imovini i rezervama.
Preporuka Hjuman rajts voča (Human Rights Watch) je da SAD, na primjer, mogu izdati dozvole i uputstva kako bi Centralna banka Avganistana mogla da se uključi u ograničene transakcije ili da odredi treću stranu za obradu osnovnih transakcija nezavisno od centralne banke zemlje. Ovo bi također omogućilo agencijama UN i nevladinim organizacijama da pristupe očajnički potrebnom novcu i zadovolje humanitarne potrebe Avganistana.
Obećanja miliona dolara fondovima UN-a su manje važna ako novac ne može doći do Avganistanaca. A pitanja koja se tiču sankcija i banaka ne mogu se riješiti bez prethodnog dogovaranja s talibanima, napisala je Ešli Džekson za Forin polisi, naglasivši da je također pitanje kada će Zapad skupiti političku hrabrost da djeluje na odgovarajući način.
Bonus video:
