Nakon što su starosjedioci koji traže nezavisnost bojkotovali posljednji od tri zakazana referenduma, na kojem je većina izabrala da ostanu uz Francusku, Nova Kaledonija je sučena s mogućim pogoršanjem etničkih tenzija u trenutku šire borbe Zapada i Kine za uticaj na južnom Pacifiku, ali i u ovom arhipelagu bogatom prirodnim resursima, pišu svjetski mediji.
Glas za ostanak
Glasači na francuskoj ostrvskoj teritoriji Nova Kaledonija su velikom većinom izabrali da ostanu u sastavu Francuske, na referendumu koji je pomno praćen zbog bojkota snaga za nezavisnost i sve većeg uticaja Kine u južnom Pacifiku, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).
Ukupna izlaznost na referendumu održanom u nedjelju, 12. decembra, iznosila je samo 41 odsto — manje od polovine broja onih koji su se pojavili na prethodnom referendumu o nezavisnosti prošle godine, gdje je podrška za otcjepljenje bila 46,7 odsto, dok je na prvom referendumu održanom 2018. za nezavisnost glasalo 43 odsto stanovništva.
Ovaj put, prema tvrdnjama tamošnjih zvaničnika, 96,5 odsto onih koji su učestvovali na referendumu odlučili su da ostanu u Francuskoj. Aktivisti koji se zalažu za nezavisnost Nove Kaledonije prethodno su pozvali na odlaganje glasanja zbog pandemije i bili su ljuti zbog, kako su rekli, napora francuske vlade da utiče na kampanju. Zato su pozvali svoje pristalice da se drže dalje od glasačkih mjesta.
Nedjeljno glasanje bilo je treće i posljednje u višedecenijskom procesu dekolonizacije koji je proistekao iz nasilja 1988. godine, što je dovelo do toga da je francuska vlada dala Novoj Kaledoniji široku autonomiju prema Sporazumu iz Numee. Proces je imao za cilj smirivanje tenzija između satorjedilaca Kanaka koji traže nezavisnost i onih koji žele da teritorija ostane u sastavu Francuske.
Glasanje na posljednjem referendumu su pratile Ujedinjene nacije (UN) i regionalne sile, usred globalnih napora ka dekolonizaciji i sve većeg kineskog uticaja u regionu. Nova Kaledonija, koju je kolonizovao Napoleonov nećak u 19. vijeku, ogroman je arhipelag istočno od Australije, s oko 270.000 stanovnika i gdje se nalazi jedna od dvije francuske vojne baze na Pacifiku.
Bojkot Kanaka
Rezultat referenduma bi mogao da pogorša etničke tenzije, pri čemu siromašnija autohtona zajednica Kanaka uglavnom favorizuje nezavisnost u odnosu na bogatiju zajednicu bijelaca, napisao je Gardijan (The Guardian) dodajući kako nakon naporne kampanje u Novoj Kaledoniji postoji strah od nemira i nasilja.
Dok su redovi ispred biračkih kabina bili dugi u pretežno bijelim i bogatim južnim okruzima glavnog grada, Numea, situacija je bila veoma drugačija na sjeveru gdje dominiraju Kanaki, gdje su snage bezbjednosti održavale kontrolne punktove na mnogim biračkim mjestima – koja su zbog bojkota uglavnom ostala prazna. "Ovdje u mom selu svi poštuju bojkot i više smo zaokupljeni ciklonom koji dolazi u ponedeljak nego glasanjem", rekao je stanovnik sela Sen Luja gdje pretežno žive Kanaki.
Socijalistički front za oslobođenje Kanaka (FLNKS) pozvao je Kanake da ne učestvuju u glasanju, tvrdeći da je COVID-19, koji je neproporcionalno pogodio zajednice Kanaka i Pasifika, onemogućio kampanju za nezavisnost, jer cijela sela poštuju uobičajene obrede žalosti koji su važni za zajednicu. Lideri FLNKS tvrde da je bez učešća Kanaka, rezultat referenduma upitan.
Drugi pacifički lideri podržali su pozive na odlaganje glasanja, uključujući Glas staraca Pacifika, grupu bivših predsjednika i premijera pacifičkih država, koji su u pismu Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron) pozivali francuskog predsjednika "da poštuje želje starosjedilaca u Novoj Kaledoniji". Pozvali su na odlaganje trećeg referenduma o nezavisnosti zbog porasta broja smrtnih slučajeva povezanih s COVID-om. Delegacija od tri lidera Kanaka također je izrazila svoje protivljenje i na prošlosedmičnoj Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Međutim, prema pisanju Gardijana, postoji bojazan da bi nakon referenduma moglo uslijediti nasilje. Tokom proteklog mjeseca, dodaje list, 2.000 francuskih vojnih oficira stiglo je u Novu Kaledoniju, s oklopnim vozilima i vojnom opremom. Na dan referenduma zabranjena je prodaja alkohola, maloprodaja goriva i transport oružja - kao što su oružje koje se tradicionalno koristi za lov i mačete za siječenje drva i kokosa.
‘Ljepša Francuska’
Nakon što je na posljednjem od tri zakazana referenduma, Nova Kaledonija glasala protiv nezavisnosti, ova francuska pacifička ostrvska teritorija suočava se s daljim prepirkama oko svoje budućnosti, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) dodajući da postoje planovi za 18 mjeseci pregovora o budućem statusu teritorije.
"Nova Kaledonija će stoga ostati francuska", rekao je Emanuel Makron u obraćanju naciji u nedjelju, ali je dodao da se ne može zanemariti da je biračko tijelo ostalo duboko podijeljeno uprkos godinama koje su prošle i da počinje period tranzicije.
Makron, koji se, kako ističe londonski list, ugleda na generala Šarla de Gola (Charles de Gaulle) i koji je promovisao zemlju kao globalnu silu s velikim interesima u Pacifiku, u nedjelju je rekao da je "večeras Francuska ljepša, jer je Nova Kaledonija odlučila da ostane".
Nova Kaledonija, ukazuje Fajnenšl tajms, jedan je od najvećih svjetskih proizvođača nikla i daje Francuskoj uticaj na veliku pomorsku zonu u južnom Pacifiku. Također, oni koji podržavaju ideju da ostrva ostanu u sastavu Francuske tvrde da teritoriju "priželjkuje" ekspanzionistička Kina.
Interesi Pekinga
Bez obzira na rezultat referenduma o nezavisnosti jedne od najudaljenijih francuskih teritorija, i dalje se vodi debata o tome da li Francuska čini dovoljno da sačuva svoj status velikog vojnog i geoekonomskog igrača na Pacifiku, i koliki je interes Pekinga u arhipelag bogat niklom, napisao je Politiko (Politico).
Kandidat krajnje desnice na predsjedničkim izborima Erik Zemur (Eric Zemmour) objavio je video u kome se kritikuje francuska politička elita jer se nije dovoljno borila za arhipelag i što je dozvolila da opada uticaj Pariza na Pacifiku. Aludirajući na novi Hladni rat između Kine i SAD, Zemur je direktno upozorio da je Nova Kaledonija "poželjna" zbog svog strateškog položaja i prirodnih resursa.
Ta prirodna bogatstva su značajna, ističe Politiko, dodajući da je uz najveće rezerve nikla, vitalnog za proizvodnju baterija električnih automobila — sektor u kojem i Kina i EU žele da preuzmu vodstvo, Nova Kaledonija također okružena ogromnom pomorskom "ekskluzivnom ekonomskom zonom" — 1,36 miliona kvadratnih kilometara okeana bogatog ne samo ribom već i drugim prirodnim resursima.
Kina je daleko najveća izvozna destinacija Nove Kaledonije i njen udio u izvozu impresivno raste, ističe Politiko ukazujući kako je u 2010. Kina činila četiri odsto novokaledonskog izvoza dok sada kupuje 57 odsto. Kada je u pitanju nikl, Kina je treća izvozna destinacija.
Ali, osim što je najveći trgovinski partner, naglašava Politiko, Kina bi prema nekim upozorenjima mogla da postane i veliki investitor jer traži direktniji pristup inostranim mineralima pošto njen ekonomski motor zavisi od bezbjednog snabdijevanja energentima, usred ekonomskog pritiska iz SAD.
‘Kineski sateliti’
Kako se u Novoj Kaledoniji nalazi oko 10 odsto svjetskih rezervi nikla, neki eksperti su ranije izrazili sumnju da bi se nezavisna Nova Kaledonija brzo približila Pekingu koji je već izgradio bliske ekonomske veze i politički uticaj na drugim pacifičkim ostrvima, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).
"Ako francuska zaštita nestane, svi elementi bi bili na mjestu da se Kina trajno smjesti u Novoj Kaledoniji", rekao je nedavno francuski analitičar za međunarodne odnose Bastijen Vandendik (Bastien Vandendyck).
Vendendik je u izjavi za AFP kazao da su druge nacije u regionu, uključujući Fidži, Vanuatu, Solomonska ostrva i Papua Novu Gvineju, već postale "kineski sateliti", te da "sve što Kini sada treba da završi svoju bisernu ogrlicu na pragu Australije je Nova Kaledonija".
Nova Kaledonija je jedna od ukupno 13 francuskih prekomorskih teritorija na kojima živi oko 2,7 miliona ljudi. Te teritorije su generalno siromašnije i imaju veću nezaposlenost od kopna, što dovodi do dugotrajnih optužbi za zanemarivanje, naglašava AFP.
Nekima, poput Francuske Polinezije, dodijeljen je veliki stepen autonomije i pažnja će se sada okrenuti budućem statusu Nove Kaledonije, čijem bi regionalnom savjetu mogla biti dodijeljena veća ovlaštenja, ukazuje Frans pres i dodaje da se do juna 2023. očekuje još jedan referendum na kojem će se odlučiti o "projektu" koji Nova Kaledonija želi da nastavi.
Bonus video:
