Kako će se pandemija završiti

Dan kad kovid ne bude bitno remetio život

Omikron otežava predviđanja eksperata o krajnjem ishodu borbe protiv koronavirusa, ali većina smatra da se uprkos novim sojevima neće ponoviti 2020.

14999 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Pandemije imaju kraj, iako omikron komplikuje pitanje kada i kako će završiti ova koja traje već dvije godine. To svakako neće biti odjednom, a svijet će morati da nauči da koegzistira sa virusom, kazali su za agenciju Asošijetid pres vodeći svjetski eksperti za infektivne bolesti. Oni ističu da je ultrazarazni omikron doveo je do rekordnog broja zaraženih i izaziva haos u iscrpljenom svijetu, ali dodaju da ovog puta ne počinjemo od nule.

Američka agencija ističe da vakcine nude snažnu zaštitu od teškog obolijevanja, iako ne sprečavaju blaže infekcije. Prema sadašnjim podacima omikron nije smrtonosan kao neki od prethodnih sojeva, a oni koji ga preboluju donekle imaju obnovljenu zaštitu od drugih oblika virusa koji i dalje cirkulišu - a možda i od budućih sojeva.

Novi soj je upozorenje šta će se događati “ukoliko se ne istinski uozbiljimo u vezi sa finišom pandemije”, kazao je za AP doktor Albert Ko, specijalista za infektivne bolesti na Jejlovoj školi za javno zdravlje.

”Izvjesno je da će kovid biti sa nama zauvijek”, dodao je Ko. “Nikada nećemo moći da istrijebimo ili eliminišemo kovid, stoga treba da utvrdimo naše ciljeve”.

U nekom trenutku Svjetska zdravstvena organizacija će utvrditi kada je dovoljno država suzbilo broj zaraženih - ili makar broj hospitalizovanih i preminulih - kako bi zvanično proglasili pandemiju završenom. Još nije jasno kakve su brojke potrebne da bi se to desilo, navodi agencija.

Čak i kada se to dogodi, pojedini djelovi svijeta će se mučiti - naročito države sa niskim primanjima koje nemaju dovoljno vakcina ili ljekova - dok će druge lakše preći na ono što naučnici nazivaju “endemskim” stanjem.

Stefan Kisler, ekspert za infektivne bolestu na Harvardovoj T.H. Čan školi za javno zdravlje, definiše endemski period kao dostizanje “neke vrste prihvatljivo stabilnog stanja” u kojem se bavimo kovidom.

Kriza koju je izazvao omikron pokazuje da još nijesmo stigli do tog trenutka ali “smatram da ćemo doći do tačke kada će SARS-CoV-2 biti endemski poput gripa”, kazao je on.

Poređenja radi, kovid je usmrtio preko 800 000 Amerikanaca u dvije godine dok od grupa godišnje umre izmežu 12 i 52 hiljade ljudi godišnje.

Pitanje koliko će još bolesti i smrti kovid nanijeti svijetu je više sociološke nego naučne prirode, tvrde eksperti.

”Nećemo se vratiti na ono kako je bilo 2019”, kazao je za AP Ameš Adalja sa Džons Hopkins Centra za zdravstvenu bezbjednost. “Moramo uticati na ljude da počnu razmišljati o toleranciji rizika”.

Doktor Entoni Fauči, vodeći američki ekspert za infektivne bolesti, teži kontroli virusa na način “koji ne remeti društvo i ekonomiju”.

Sjedinjene Države već šalju signale da su na putu onoga što će postati nova normala. Administracija Džoa Bajdena je saopštila da ima dovoljno instrumenata - vakcina, novih terapija i maski - i u svijetlu prijetnje omikrona bez zatvaranja kakvih je bilo na početku pandemije. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti nedavno je na pet dana smanjio period izolacije za osobe sa blagim simptomima.

Indija na neki način nudi uvid u to kako izgleda imati stabilan nivo kovida-19. Do nedavno, broj prijavljenih slučajeva je bio ispod 10 000 i to tokom šest mjeseci, ali samo nakon krajnje traumatičnog gubitka života izazvanog delta varijantom, kazao je doktor T. Džejkob Džon, bivši šef virologije na Kristijan medicinskom koledžu na jugu Indije.

Omikron sada uzrokuje novi rast broja zaraženih, a ova zemlja će tokom januara krenuti sa trećom dozom vakcina za zaposlene na prvim linijama pandemijskog fronta. Međutim, Džon je kazao za AP da druge endemske bolesti, poput gripa i rubele, izazivaju povremene epidemije i da će koronavirus takođe nastaviti da povremeno bukti čak i nakon omikrona.

Omikron je u tolikoj mjeri mutirao da zaobilazi i zaštitu vakcina i pređašnje infekcije. Međutim doktor Vilijam Mos sa Džons Hopkinsa očekuje da će se “ovaj virus icrpiti” u svojoj sposobnosti da pravi tako velike evolucione skokove. “Ne vidim to kao jednu vrstu beskrajnog ciklusa novih sojeva”.

Jedna od mogućih opcija koju mnogi eksperti predviđaju jeste da u postpandemijskom ciklusu virus izaziva prehladu kod nekih i težu bolest kod drugijh, u ovisnosti od opšteg zdravlja, vakcinalnog statusa i pređašnjih infekcija. Mutacije će se nastaviti i možda će čak zahtijevati česte takozvane bustere prilagođene novim sojevima.

Međutim, ljudski imunološki sistem će biti sve bolji u prepoznavanju virusa i uzvraćanju. Imunolog Ali Elibadi sa Univerziteta Vašington nadu pronalazi u izuzetnoj sposobnosti tijela da pamti bacile sa kojima se ranije srijetalo i stvara višeslojnu odbranu.

Jedan od tih slojeva su memorijske B ćelije, koje godinama žive u koštanoj srži, spremne da krenu u akciju i proizvedu više antitijela kada je potrebno. Međutim, prvo te ćelije moraju da se obuče u imunološkom sistemu kako bi naučile da rade više od stvaranja kopija originalnih antitijela.

U novoj studiji, tim Elibadija je utvrdio da Fajzerove vakcine podstiču “T ćelije pomagače” koje djeluju kao pokretači u imunološkom sistemu, jačajući proizvodnju raznovrsnijih i snažnijih antitijela koje mogu djelovati čak iako se virus ponovo promijeni.

Elibadi kaže da se osnovni imunitet kod populacije toliko poboljšao da čak iako se nastave probojne infekcije, doći će do pada broja teških slučajeva, hospitalizacija i preminulih - neovisno od narednog soja.

”Mi više nijesmo ista populacija kao u decembru 2019”, kazao je on za AP. “Ovo je sada drugačije tlo”. Zamislite požar kako opustoši šumu nakon suše. To je bilo 2020. Sada čak i sa omikronom, “ovo nije potpuno suva zemlja”, već dovoljno vlažna “da oteža širenje požara”.

On predviđa dan kada će se neko zaraziti koronavirusom, ostati kod kuće dva ili tri dana “i onda normalno nastaviti sa životom. To će, nadajmo se, značiti kraj pandemije”.