odbacio ključni dio zahtjeva Rusije

Stoltenberg isključio mogućnost obustave daljeg širenja NATO-a

Savjet NATO-Rusija osnovan je prije dve decenije, a sastanak u srijedu biće prvi od jula 2019. godine. Zvaničnici NATO-a navode da je Rusija odbijala da učestvuje na sastancima dok je pitanje Ukrajine bilo na dnevnom redu

21488 pregleda 10 komentar(a)
Stoltenberg, Foto: Reuters
Stoltenberg, Foto: Reuters

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg isključio je danas mogućnost obustave daljeg širenja alijanse, čime je odbacio ključni dio zahtjeva Rusije za ublažavanje tenzija oko Ukrajine.

"Nećemo praviti kompromise sa osnovnim principima, uključujući pravo svake države da odlučuje o svom putu i bezbjednosnim aranžmanima u kojima želi da učestvuje", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

Poslije vanrednog sastanka šefova diplomatija država članica NATO-a, Stoltenberg je kazao da Rusija ne odustaje od gomilanja vojske u blizini Ukrajine koje je podstaklo strahovanja Kijeva i Zapada od moguće ruske invazije na Ukrajinu.

"Vidimo oklopne jedinice, vidimo artiljeriju, vidimo vojnike spremne za borbu, vidimo opremu za elektronsko ratovanje i vidimo mnoštvo različitih vojnih sposobnosti", naveo je Stoltenberg.

Dodao je da gomilanje ruske vojske blizu Ukrajine, u kombinaciji sa bezbjednosnim zahtjevima Rusije i iskustvom njenog vojnog angažmana u Ukrajini i Gruziji "šalje poruku da postoji stvarni rizik od novog oružanog sukoba u Evropi".

Ministri spoljnih poslova država članica NATO-a razgovarali su danas putem video veze o ukrajinskoj krizi i ponudi Moskve za njeno okončanje, u okviru priprema za predstojeći Savjet NATO-Rusija.

Prvi sastanak Saveta NATO-Rusija poslije više od dvije godine biće održan u srijedu u Briselu, a ambasadori članica NATO-a imaće priliku da uživo razgovaraju sa ruskim izaslanikom. To je jedan u nizu sastanaka predstavnika NATO-a, SAD, Rusije i OEBS, zakazanih za sledeću nedjelju.

Glavna tema Savjeta biće predlozi ruskog predsjednika Vladimira Putina o sklapanju bezbjednosnih sporazuma. Kremlj je nedavno objavio nacrte dva dokumenta, bezbjednosnog ugovora Rusije i SAD i bezbjednosnog sporazuma Moskve i NATO-a, u vrijeme sve većih tenzija zbog nagomilavanja ruskih vojnika u blizini Ukrajine.

Rusija, koja negira da planira napad na susjednu Ukrajinu, zatražila je garancije da se NATO neće širiti na tu zemlju i druge bivše sovjetske republike, da neće raspoređivati oružje na tim teritorijama i da će prestati da izvodi vojne vježbe u blizini ruske granice. Na te zahtjeve koje je iznijela u nacrtima dokumenata Rusija očekuje odgovor SAD i NATO-a do kraja januara.

Moskva bi zauzvrat poštovala međunarodne obaveze koje je preuzela u vezi sa ograničavanjem vojnih vježbi i obustavom provokativnih letova i drugih oblika neprijateljstava niskog intenziteta.

Problem je, međutim, što bi prihvatanje takvog sporazuma značilo da NATO treba odbaci ključni dio svog osnivačkog ugovora. Prema članu deset Vašingtonskog sporazuma iz 1949. godine, NATO može da pozove bilo koju evropsku zemlju koja može da doprinese bezbjednosti u sjevernoatlantskom području i da ispuni obaveze koje proističu iz članstva u alijansi.

Odnosi Rusije i Zapada pali su na najniži nivo od kraja Hladnog rata pošto je Moskva 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim i počela da podržava proruske separatiste na istoku Ukrajine.

Savjet NATO-Rusija osnovan je prije dve decenije, a sastanak u srijedu biće prvi od jula 2019. godine. Zvaničnici NATO-a navode da je Rusija odbijala da učestvuje na sastancima dok je pitanje Ukrajine bilo na dnevnom redu.