Vlada u Hong Kongu proširuje upotrebu donedavno zaboravljenog zakona o huškanju u naporu za koji pojedini pravnici i demokratski aktivisti kažu da intenzivira suzbijanje medijskih sloboda.
Dokazi o pozivanju na zakon o huškanju pojavili su se krajem decembra kada su se u Hong Kongu na meti našla dva medija. Oko 200 policajaca ušlo je 29. septembra u redakciju portala “Stend njuz” i uhapsilo sedam osoba, optužujući dvoje urednika da su se urotili da objave “huškačke članke”.
Vlasti nijesu iznijele detalje o tome što je dovelo do optužbi. Međutim, mediji koji podržavaju Peking, “Ta Kung Pao” i “DotDotNews” su naveli konkretne članke koje je objavio “Stend njuz” za koje smatraju da su huškaški, uključujući intervjue sa lokalnim demokratskim aktivistima i opozicionim zvaničnicima - teme koje do skoro nijesu bile neuobičajene u Hong Kongu.
Dan ranije, tužioci su za huškanje optužili 74-godišnjeg Džimija Laija, osnivača sada ugašenog lista “Epl dejli” i neke njegove saradnike.
Optužba za huškanje, podsticanje na pobunu protiv centralnih vlasti, potiče iz zakona iz vremena kolonijalizma koji su bili dizajnirani da uguše nezadovoljstvo protiv britanske krune, i nijesu korišteni u Hong Kongu od sredine 1960-ih, kazala su za Rojters trojica pravnika. Prošlog mjeseca optužbe za huškanje prvi put su pokrenute protiv nekog medija od 1967. godine, kazali su pravnici. Neki od njih u razgovoru za britansku agenciju kazali su da su nedavne sudske presude omogućile vlastima da koriste kontroverzni zakon o nacionalnoj bezbjednosti (NSL) koji je Peking nametnuo Hong Kongu 2020, kako bi ojačali zakone iz vremena kolonijalizma, uključujući i onaj o huškanju.
Bezbjednosni zakon, uveden nakon što su povremeno nasilni prodemokratski protesti uzdrmali grad 2019, daje policiji dodatna ovlašćenja za pretres, zapljenu i nadzor i otežava uhapšenima da izađu uz kauciju. Samo sudije iz resora nacionalne bezbjednosti baviće se slučajevima procesuiranim po ovom zakonu.
Zakon o huškanju omogućava zvaničnicima da direktno targetiraju objavljeni sadržaj medijskih organizacija i ne zahtijeva da tužioci dokažu da je uvredljivi članak ili govor imao za cilj da podstiče na pobunu, kazali su pravnici za Rojters.
”U određenoj mjeri, vlada je sada bolje naoružana”, kazao je Sajmon Jang, profesor na pravnom fakultetu Univerziteta u Hong Kongu. “Možemo reći da je zakon o nacionalnoj bezbjednosti ponovo stavio u pogon stare zakone koji su uglavnom bili zaboravljeni. Možete reći da sada pijemo gorko staro kolonijalno vino iz novih autoritarnih flaša”.
Na pitanje Rojtersa da li je bezbjednosni zakon pojačao snagu zakona iz vremena kolonijalizma poput onoga o huškanju, ministarstvo pravde u Hong Kongu je odbilo da komentariše, ali je navelo da je krivično gonjenje za djela koja se tiču ugrožavanja nacionalne bezbjednosti “zasnovano na osnovanim dokazima”.
”Izražavamo naše duboko žaljenje zbog pokušaja vlada, medija i organizacija u Sjedinjenim Državama i zapadnim zemljama da izvrnu činjenice i klevetničke izjave o sprovođenju aktivnosti koje su preduzete u skladu sa zakonom”, kazao je portparol vlade za Rojters.
Meta postupaka protiv “Stend njuza” su “nezakonita djela” i nemaju “nikakve veze sa slobodom medija”, dodaje se u saopštenju.
Novi potezi predstavljaju nastavak ofanzive protiv medija, koja se sprovodi u posljednjoj godini i u okviru kojeg je zatvoren “Epl dejli” i uvedene su nove smjernice za javni servis RTHK kako bi se pobrinuli da je sadržaj u skladu sa zakonom o nacionalnoj bezbjednosti.
U članku preko cijele stranice u listu “Ta Kung Pao”, koji podržava Peking, kritikovano je novinarsko udruženje Hong Konga (HKJA) i Klub stranih dopisnika (FCC) zbog pomaganja u organizovanju dodjele regionalne nagrade za ljudska prava kojom je odata počast za novinarske radove za koje se u članku tvrdi da “blate” policiju Hong Konga i kinesku vladu.
List, čiji članci često prethode policijskim akcijama, pozvao je vlasti da sprovedu istragu.
Na pitanje da li vlada planira da istraži FCC i HKJA, portparol vlade je kazao da ne komentariše “spekulacije”. “Ni ubuduće nećemo štediti napore u sprovođenju zakonskih akcija protiv svake organizacije ili pojedinaca koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost”.
Zakon o huškanju, koji pravnici definišu kao zakon o podstrekivanju na otpor ili pobunu, djelima ili riječima, protiv vlasti, jeste prema mišljenju pravnika u Hong Kongu dugo smatran britanskom kolonijalnom relikvijom prevaziđenom uvođenjem modernijih statuta. Pravnici kažu da su dugo smatrali da je zakon o huškanju teško implementirati u realnosti. Sloboda govora i zaštita drugih prava su uključeni u modernije zakone, uključujući i Zakon o pravima i osnovnom pravu Hong Konga, koji je bio mini ustav bivše britanske kolonije do predaje vlasti 1997. godine.
Međutim, deset akademika, pravnika i diplomata sa kojima je Rojters razgovarao kažu da su se njihovi stavovi promijenili jer ovlašćenja koja pruža NSL mogu biti primijenjena na stare zakone, uključujući i onaj protiv huškanja.
Mada je vlada dobila veću moć za sprovođenje zakona, osnov po kojem vlasti hapse novinare i optužuju medijske organizacije i dalje treba da bude testiran na sudovima u Hong Kongu, uključujući i Apelacioni sud, kazali su pravnici.
Tri eksperta za krivično pravo su kazala da određeni izuzeci koji su davno upisani u zakon o huškanju na koji se sada vlasti oslanjaju, daju dobru municiju odbrani.
Na primjer u zakonu stoji da nije huškanje pokazati da je suveren “obmanjen ili da je pogriješio u nekoj od svojih mjera” ili “ukazati na stvari koje proizvode nezadovoljstvo ili neprijateljstvo između različitih klasa populacije Hong Konga”.
Nakon hapšenja i zatvaranja medija “svi hodaju kao po jajima”
Kit Ričberg, predsjednik FCC i direktor novinarske škole na Univerzitetu u Hong Kongu, kazao je da nakon zatvaranja “Stend njuza” i hapšenja “sada svi hodaju kao po jajima... a otvoreno je pitanje da li Hong Kong može nastaviti da raste i napreduje bez slobodnih, otvorenih i kritički nastrojenih medija”.
Ronson Čan, direktor HKJA, odbacio je navode iz članka Ta Kung Pao i za Rojters kazao da je proces dodjele nagrada bio “fer i nezavisan”.
Portparol vlade je za Rojters kazao da “sloboda govora i sloboda medija nijesu apsolutne i mogu biti ograničene iz razloga među kojima je i zaštita nacionalne bezbjednosti” dodajući da “niko nije iznad zakona”.
Bonus video:
