U svjetlu eskalacije ukrajinske krize, američki predsjednik Džozef Bajden govorio je o početku ruske invazije na Ukrajinu. On je u TV-obraćanju rekao da računa s napadom velikih razmjera Rusije na susjednu zemlju.
"I dalje vjerujemo da je Rusija spremna da ide znatno dalje i da pokrene masivan vojni napad na Ukrajinu", rekao je Bajden.
Putin, kaže, isporučuje "opravdanje za nasilno zauzimanje daljih područja".
Bajden je takođe najavio dalju vojnu pomoć i raspoređivanje trupa u baltičkim državama.
"Sjedinjene Države će u međuvremenu nastaviti da pružaju odbrambenu pomoć Ukrajini, a nastavićemo i da jačamo naše saveznike u NATO", rekao je.
"Odobrio sam dodatna kretanja američkih snaga i opreme koja je već raspoređena u Evrop", rekao je američki predsjednik.
Baltičke države pozdravljaju najavu raspoređivanja američkih trupa
Estonija, Letonija i Litvanija pozdravile su Bajdenovu najavu da će dodatne jedinice i vojna oprema biti raspoređene u baltičkim državama. To je "veoma dobra i snažna poruka", rekla je estonska ministarka spoljnih poslova Eva-Marija Limets. Važno je, dodala je, prilagoditi odbrambene sposobnosti NATO i sposobnosti zastrašivanja s obzirom na ruska djelovanja u Ukrajini.
U Letoniji su predsjednik Egils Levits, premijer Krisjanis Karins i ministar spoljnih poslova Edgars Rinkeviks pohvalili potez Vašingtona. Jačanje prisustva američkih oružanih snaga u baltičkim državama predstavlja savezničku solidarnost na djelu i važan signal, napisali su na Tviteru.
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda opisao je odluku kao "ključnu u trenutnoj bezbednosnoj situaciji".
"Što je jače istočno krilo NATO, to je čitava Evropa sigurnija", napisao je on na Tviteru.
Premijerka Ingrid Simonite je naglasila.
"Ne možemo da biramo naše komšije, ali, hvala Bogu, možemo da biramo svoje prijatelje i saveznike", rekla je ona.
Najavljene sankcije
Bajden je takođe najavio finansijske sankcije Rusiji. Vlada će, rekao je, kao prvi korak, biti odsečena od "zapadnog finansiranja". Kaznene mjere će, naglasio je američki predsjednik, biti usmjerene na dvije velike banke, one koje učestvuju u poslovanju s ruskim državnim obveznicama, te protiv pristalica ruskog predsjednika Vladimira Putina i njihovih porodica.
Sankcije bi trebalo da zabrane američkim bankama da u budućnosti trguju obveznicama ruske vlade. Američka vlada je još prošle godine zabranila američkim finansijskim institucijama trgovanje državnim obveznicama na primarnom tržištu, ali ne i na važnom sekundarnom tržištu.
"Ako moskovska vlada nastavi svoj agresivni kurs, postoji rizik od oštrijih američkih sankcija“, upozorio je Bajden.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba pozdravio je američke sankcije Rusiji.
"Danas objavljene sankcije usmjerene su na Rusiju i vrlo su specifične. One su bolne", rekao je on.
Međutim, Kuleba je rekao da su ljudi u ponedjeljak bili pomalo "iznenađeni" kada je američka vlada objavila svoje prve mjere.
Američka vlada je, nakon odluke Moskve da prizna nezavisnost separatističkih regiona Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine, zabranila američkim građanima poslovanje s tim područjima.
"Nismo vidjeli da je Rusija, koja je dodijelila to priznanje, bila kažnjena", rekao je Kuleba. No to se, dodao je on, promijenilo.
Kanada se pridružuje američkim sankcijama
Kanada se pridružila američkim sankcijama. Kanađanima takođe više neće biti dozvoljeno da kupuju ruske državne obveznice, niti da posluju s dvije ruske državne banke, saopštila je vlada. Poslanici ruskog parlamenta koji su glasali za priznavanje separatističkih regiona Lugansk i Donjeck takođe će biti kažnjeni, navodi se u saopštenju kanadske vlade.
Premijer Džastin Trudo rekao je takođe da će poslati do 460 vojnika u Letoniju i okolna područja. Naglasio je jedinstvo zapadnih partnera u uvođenju teških sankcija Moskvi a, prije svega, ukazao na njemačko privremeno zaustavljene gasovoda Sjeverni tok 2.
To bi bio "značajan izvor prihoda za rusku državu", a suspenzija donosi razliku, rekao je Trudo.
Još uvijek otvoreni za diplomatiju
Uprkos nedavne eskalacije, američki predsjednik Bajden ostao je otvoren za diplomatsko rješenje.
"Kada sve bude rečeno i učinjeno, prosuđivaćemo Rusiju prema njenim djelima, a ne riječima", rekao je Bajden.
"Sjedinjene Države i naši saveznici i partneri ostaju otvoreni za diplomatiju – ako se ona bude shvatala ozbiljno.“
Još uvijek ima vremena da se, kako je rekao, izbjegne najgori scenario koji bi donio neizrecive patnje milionima ljudi.
Prema navodima iz kabineta američkog predsjednika, mogući susret Bajdena i Putina trenutno je otkazan s obzirom na nedavnu eskalaciju.
"To definitivno nije planirano u ovom trenutku", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.
Za odgovarajući samit, dodala je, sukob bi prvo morao da deeskalira. Bajden je ranije pristao na mogući sastanak tokom vikenda pod uslovom da Rusija prethodno ne izvrši invaziju na Ukrajinu.
Moguće dalje sankcije
Putin je u ponedjeljak uveče priznao nezavisnost separatističkih regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine. Šef Kremlja takođe je naredio da se ruski vojnici pošalju u istočnu Ukrajinu.
Bajden je odmah nakon toga potpisao prve sankcije kojima je američkim građanima i firmama zabranio ulaganje, trgovanje i finansiranje na otcijepljenim ukrajinskim teritorijima i sa njima. Takođe se razmatra i kontrola izvoza koja bi Rusiji uskratila pristup modernim tehnologijama. Uz to, u slučaju dalje eskalacije, SAD bi mogle i da uvedu sankcije koje se odnose na naftu i plin u zemlji, što je vrlo važno za Rusiju. Međutim, Bajden je uvijek isključivao mogućnost raspoređivanja američke vojske u Ukrajini.
Bonus video:
