Novi udžbenici u Hongkongu negiraju da je teritorija bila britanska kolonija

Novi udžbenici, koji će se koristiti od septembra, dio su nastojanja Pekinga da pojača pritisak na obrazovanje u Hongkongu i unese poseban istorijski narativ u poluautonomnom gradu u kojem je prodemokratski pokret ugušen, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija

3530 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Dok učenici širom svijeta uče da je Hongkong nekada bio britanska kolonija, srednjoškolci te kineske teritorije uskoro će učiti potpuno drugačiju lekciju.

Novi udžbenici, koji će se koristiti od septembra, dio su nastojanja Pekinga da pojača pritisak na obrazovanje u Hongkongu i unese poseban istorijski narativ u poluautonomnom gradu u kojem je prodemokratski pokret ugušen, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

U nastojanju Pekinga da pooštri kontrolu nad Hongkongom, u tom gradu je predstavljen nastavni plan i program, kao i novi udžbenici koji će srednjoškolce učiti da Hongkong nikada nije bio britanska kolonija, piše Blumberg.

Četiri kompleta udžbenika tvrde da kineska vlada nikada nije priznala sporazume iz 19. vijeka koji su Britaniji dali kontrolu nad Hongkongom. Oni se, dodaje Blumberg, takođe drže vladinog stava da su "spoljne sile" krive za velike proteste u gradu 2019.

Kineska vladajuća Komunistička partija spominje sporazume koje su potpisale dinastija Đing i kasnije vlade koje su dale ustupke stranim vladama, kao što je kontrola zemljišta, kao "ugovore pod prisilom".

Britanija je zauzela ostrvo Hongkong tokom Prvog opijumskog rata (1839-42.) i kasnije potpisala sporazum koji joj je dao kontrolu nad susjednim Novim teritorijama na 99 godina. Taj ugovor je okončan 1. jula 1997. godine, na godišnjicu koja se svake godine obilježava u gradu.

Preinačena istorija kroz nove udžbenike u Hongkongu dio je ideološkog pritiska Pekinga na grad, ocjenjuje Fajnenšl tajms, dodajući da udžbenici nastoje da odbiju moguće pozive na samoopredjeljenje u Hongkongu poslije protesta 2019.

Najnoviji potez s udžbenicima u skladu je s pokušajima Pekinga proteklih godina da usadi "kineski identitet" među đake iz Hongkonga - da poseje ideju da je Hongkong oduvijek bio dio Kine, ali da je oduzet na period pod britanskom vlašću, ocjenjuje BBC.

Novi udžbenici, ističe britanski servis, trude se da objasne razlike između kolonije i kolonijalne vladavine - s tekstovima koji tvrde da zemlja mora da ima suverenitet kao i upravljanje tim područjem da bi nazvala spoljnu teritoriju kolonijom.

Prema izvještajima lokalnih medija, u udžbenicima piše da su u slučaju Hongkonga, Britanci "samo vršili kolonijalnu vlast... tako da Hong Kong nije britanska kolonija".

Nakon što je Velika Britanija vratila Hongkong Kini, poslije više od 150 godina vladavine, vlada Hongkonga nastoji da prati retoriku Pekinga i, dodaje BBC, nikada ne kaže da je suverenitet "prenijet" na Kinu, već se Hongkong "vratio domovini".

Novi udžbenici kao i revizija obrazovnog sistema Hongkonga, sproveđena poslije antivladinih protesta 2019, uključuju oštriji fokus na nacionalnu bezbjednost i patriotizam, pri čemu su nastavnici ohrabreni da prijave učenike koji su prekršili zakon o nacionalnoj bezbjednosti, piše Gardijan.

Jedan od udžbenika navodno tvrdi da je zakon uveden kao odgovor na "nasilne terorističke aktivnosti" i nezakonite radnje 2019. koje su ugrozile nacionalni suverenitet i bezbjednost. Drugi je pomenuo "nacionalnu bezbjednost" 400 puta na 121 stranici, ukazuje Gardijan na navode lokalnih medija.

Udžbenički materijal koji odbacuje britansko viđenje Hongkonga, dio je šire kampanje najvišeg kineskog lidera Si Đinpinga za rekonstrukciju obrazovnog sistema u Hongkongu, "zaštitu mladih umova" i podizanje lojalnih, patriotskih građana, ocjenjuje Njujork tajms.

Predloženi novi udžbenici izmjenjenog istorijskog narativa dolaze samo nekoliko sedmica prije nego što će Hongkong da obilježi 25 godina od primopredaje od Velike Britanije, kada se Kina složila da društveni i ekonomski sistemi teritorije ostanu nepromijenjeni 50 godina poslije ponovnog preuzimanja suvereniteta.

To je, podsjeća njujorški list, rezultiralo time da je Hongkong u početku imao visok stepen autonomije. Kada su potezi Pekinga ugrozili taj aranžman, demonstranti su izašli na ulice 2014. i ponovo 2019. godine.

Potom je Peking pokušao da kazni drugačija mišljenja, ograniči slobodu govora, dok su na meti bile nezavisne novinske kuće i prodemokratski lideri. Progonjene su hiljade aktivista od koji su neki pobjegli u egzil, naglašava list i dodaje da su zvaničnici takođe na metu uzeli obrazovni sistem Hongkonga, koji je, kako su tvrdili, oblikovao uvjerenja mladih koji su predvodili demonstracije.

Bonus video: