"kako se nositi sa Rusijom"

G7 u potrazi za saveznicima na globalnom jugu

"Kao demokratije, mi gledamo na svijet na sličan način i dobro je, važno i potrebno da međusobno razmjenjujemo ideje“, rekao je Šolc

1522 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Rat u Ukrajini je borba za moć i uticaj. Rusija želi da promijeni svjetski poredak. Zapadne demokratije se tome protive i traže saveznike. Pa i na samitu G7 u Elmauu.

U idiličnom planinskom svijetu dvorca Elmau, njemački kancelar je drugog dana samita G7 primio šefove država i vlada Argentine, Indije, Indonezije, Senegala i Južnoafričke Repulike - "demokratija budućnosti i sa budućnošću", kako ih naziva Olaf Šolc.

G7, sedam velikih industrijskih država - Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD - traže partnere i saveznike. Još prije ruskog napada na Ukrajinu postalo je jasno da se svijet ponovno dijeli na zone moći i uticaja. Ko je na čijoj strani? Ko je prijatelj, ko neprijatelj?

Takmičenje sa Kinom

Kina nezaustavljivo i uz korišćenje velikih resursa korača naprijed na svom "Novom putu svile" i pokušava da veže brojne zemlje uz sebe kroz kreditiranje i infrastrukturne projekte, poput širenja luka ili izgradnje željezničkih pruga. G7 i EU odavno su to prepoznali, ali su do sada uradili malo da se tome suprotstave. To bi sada trebalo da se promijeni.

Projekat "Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i ulaganja“ preciziran je prvog dana samita. Ideja koja je već razvijena na posljednjem susretu G7 pod britanskim predsjedavanjem, sada je podržana sa 600 milijardi dolara. To je namijenjeno finansiranju projekata za infrastrukturu, zaštitu klime i zdravlje u zemljama u razvoju. Fokus će biti na Africi, ali mogu da učestvuju i druge siromašnije zemlje. Program traje do 2027.

Indonezija i Indija su sadašnji i budući predsjedavajući G20, Senegal predsjedava Afričkoj uniji, a Argentina Zajednici država Latinske Amerike i Kariba.

"Kao demokratije, mi gledamo na svijet na sličan način i dobro je, važno i potrebno da međusobno razmjenjujemo ideje“, rekao je Šolc nakon prvog kruga rada. "Uzajamno slušanje dovodi do međusobnog razumijevanja i to olakšava zajednički rad". Razgovaralo se o pitanjima zaštite klime, snabdijevanja energijom i borbi protiv gladi u svijetu.

Nesuglasice ostaju

Glavna tačka spora je - kako se nositi sa Rusijom. Kad su Ujedinjene nacije u martu osudile napad Rusije na Ukrajinu i pozvale Kremlj da prekine agresiju, Indija, Senegal i Južnoafriška Republika bili su uzdržani. Argentina i Indonezija takođe nijesu na liniji Zapada po pitanju sankcija Rusiji, a Indija sada uvozi još više ruske nafte nego prije rata.

Demokratske industrijske nacije znaju da, uprkos svojoj ekonomskoj moći, ne mogu da izoluju Rusiju ako druge države zaobilaze sankcije. A one pak sa Rusijom ne žele da se posvađaju iz ekonomskih razloga.

Finansiranje fosilnih energija?

Međutim, G7 se ne bavi samo geopolitičkim ciljevima, već i resursima za privredu. Zapad želi da se izvuče iz energetske zavisnosti od Rusije. Afrika ima ogromne rezerve gasa koje još nijesu iskorišćene. Senegal bi mogao da isporučuje ukapljeni gas LNG, a već se vode razgovori o otvaranju novog gasnog polja pred obalom zapadne Afrike. Ruske isporuke nikla mogle bi da se zamijene uvozom iz Indonezije, a to je i zemlja sa velikim zalihama kamenog uglja.

Ti apetiti industrijskih zemalja nimalo se ne dopadaju zaštitnicima klime i oni zvone na uzbunu. "Javna sredstva za nova gasna polja na globalnom jugu značila bi neodgovornost i u smislu klimatske politike, a i pomoći zemljama u razvoju", kaže Dagmar Pruin, predsjednica njemačke nevladine organizacije "Hleb za svijet". Nakon što je i Njemačka tokom posljednje konferencije o klimi u Glazgovu objavila da od 2023. više neće da ulaže u fosilna goriva u inostranstvu, sada prijeti "ogroman korak unazad u smislu klimatske politike".

Na kraju samita u Elmauu planirano je da bude objavljena deklaracija po kojoj bi se sedam velikih industrijskih zemalja obavezalo na borbu protiv klimatskih promjena. Istovremeno se, međutim, želi da se garantuje bezbjednost u snabdijevanju energijom. Ugalj bi trebalo što je prije moguće izbaciti iz upotrebe i trebalo bi širiti obnovljive izvore energije, ali na "socijalno pravedan" način. Ukapljeni gas bi trebalo da dobije važnu ulogu u premošćavanju mogućih uskih grla u snabdijevanju energijom, posebno u Evropi.

Geopolitičko natezanje konopca

Moskva i Peking sumnjičavo gledaju na pokušaj G7 da sklopi bliža savezništva sa demokratskim zemljama u razvoju. Rusija i Kina neće stajati po strani dok se Zapad trudi da proširi svoju sferu uticaja. To je bilo vidljivo i nekoliko dana uoči samita G7, na virtuelnom sastanku zemalja BRIKS-a, u koje, osim Rusije i Kine, spadaju još i Brazil, Južnoafrička Republika i Indija.

U svom govoru, ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na veću ekonomsku saradnju unutar grupe i najavio da će isporučivati više vještačkog đubriva Brazilu. Zašto samo u Brazil? Možda zato što su šefovi država i vlada Indije i Južne Afrike putovali u Elmau?

Sljedeća runda ovog globalnog takmičenja biće na samitu G20 koji bi u novembru trebalo da se održi na indonežanskom ostrvu Baliju. Uz Kinu, Rusija je takođe dio grupe G20. Kako je najavljeno, ruski predsjednik Vladimir Putin planira dolazak.

A Zapad? Dok je kancelar Olaf Šolc rekao da će odlučiti "neposredno prije samita" i u zavisnosti od trenutne situacije, predsjednica Evropske komisije je u Elmauu izjavila da će definitivno sjesti za sto sa Putinom. "Važno je da mu se u lice kaže šta mislimo o njemu", naglasila je Ursula fon der Lajen.