"pred nama je period neizvjesnosti"

Okončan samit G7: A što je sa zaštitom klime?

"Zaključci samita u Elmauu su proizvodnja magle kako bi se skrenula pažnja sa istorijskog neuspeha G7", kritikuju iz humanitarne organizacije "Oksfama"

5028 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Rat u Ukrajini i nestašica energije dominirali su samitom G7 velikih industrijskih zemalja, dok su ostali problemi zapostavljeni. To se prije svega odnosi na borbu protiv globalnog otopljavanja.

Posljednjeg dana samita G7, vrućina i sunce su nestali, a tamni oblaci nadvili su se nad impozantnim planinskim pejzažom oko dvorca Elmau. Bila je to adekvatna kulisa za riječi njemačkog kancelara. „Pred nama je period neizvjesnosti“, rekao je Olaf Šolc, misleći na rat u Ukrajini i njegove posljedice. „Nijesmo u situaciji da možemo da predvidimo kraj.“

To je „dugačak put“ na koji moramo da budemo spremni, a koji će imati posljedice za sve i svakoga, poručio je Šolc. I to je jedan od rezultata samita G7 pod njemačkim predsjedavanjem.

Znak jedinstva

Kancelar je govorio o „intenzivnim i veoma konstruktivnim“ danima i još jednom istakao da je to bio „važan samit u posebno vrijeme“. Govorio je o šefovima država i vlada sedam velikih industrijskih nacija kao o „bliskim prijateljima i saveznicima“ koji su sa samita poslali signal jedinstva.

Ali, uzalud se traže neki veliki politički napredak i značajna poboljšanja u završnom saopštenju samita. Sve samo sitnice i neki međukoraci.

Za borbu protiv gladi samo 4,5 milijardi dolara

To se prije svega odnosi na zaštitu klime koja se pojavljuje samo na dnu saopštenja na drugoj stranici spiska „ključnih izazova našeg vremena“. Prije toga se govori o osudi Rusije, podršci Ukrajini, sankcijama Rusiji, svjetskoj privredi, snabdijevanju energijom i globalnoj bezbjednosti u snabdijevanju hranom.

Količina žitarica iz Rusije i Ukrajine na svjetskom tržištu zbog rata je znatno smanjena. Više od 800 miliona ljudi širom svijeta akutno je ugroženo glađu. Sedam velikih industrijskih zemalja najavilo je prikupljanje 4,5 milijardi dolara kako bi obezbijedile snabdijevanje hranom - mada hronično nedovoljno finansirani Svjetski program za hranu (FAO) procjenjuje svoje trenutne dodatne potrebe na oko 28 milijardi američkih dolara.

Zaključci su "magla"

Humanitarna organizacija „Oksfam“ ocjenjuje da je finansijska pomoć koju su obećali lideri G7 suviše mala za okončanje globalne krize hrane. „Zaključci samita u Elmauu su proizvodnja magle kako bi se skrenula pažnja sa istorijskog neuspjeha G7.“ Na svaki dolar pomoći dolaze dva dolara koje siromašne zemlje moraju da plate povjeriocima. „G7 bi trebalo da se složi da se taj dug poništi, ali tako nešto se nije dogodilo“, kritikuju iz „Oksfama“.

Malo se toga dogodilo i po pitanju zaštite klime. Njemačka je željela da borbu protiv globalnog otopljavanja stavi u fokus samita u Elmauu. Jedan od ciljeva bio je da se osnuje „klimatski klub“ za one koji žele u njemu da učestvuju. To je ideja koju je Olaf Šolc razvio još dok je bio ministar finansija Njemačke. Emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte trebalo bi da se smanje na osnovu zajedničkih standarda, tako da se industriji više ne isplati da seli proizvodnju tamo gdje su propisi blaži. Pritom bi bila važna bliska saradnja industrijskih zemalja sa zemljama u razvoju.

No, G7 je odložio osnivanje „klimatskog kluba“ do kraja 2022. godine, a ministri bi trebalo da razrade detalje. Smatra se da je uspjeh već i to što su SAD uopšte odobrile taj plan.

Njemačka ne ispunjava ciljeve

Za prestanak korišćenja uglja još uvijek nije određen konačni datum, što je „otrežnjujuće“, kaže Friderike Majster iz organizacije „Globalni građani“. Doduše, utješno je to što lideri G7 nijesu poništili dogovor iz Glazgova da se ukine finansiranje fosilnih goriva u inostranstvu. Međutim, s obzirom na energetsku krizu, Majster strahuje da bi G7 mogli da se odluče za „kratkovida ulaganja u gas, umjesto obnovljivih izvora energije“.

Lideri zemalja G7 jesu doduše izjavili da će „postupno okončati zavisnost od ruskih energenata bez ugrožavanja naših klimatskih i ekoloških ciljeva“, ali Afrika, na primjer, još uvijek ima dosta neiskorišćenih nalazišta gasa. Senegal bi već sada mogao da isporučuje veće količine ukapljenog gasa LNG, a već su u toku razgovori o otvaranju novog polja prirodnog gasa na zapadnoafričkoj obali.

U potrazi za saveznicima

Senegal, koji trenutno predsjedava Afričkoj uniji, bio je jedna od pet partnerskih zemalja pozvanih na samit. Grupa G7 provela je pola dana predstavljajući svoj pogled na svijet šefovima država i vlada Argentine, Indije, Indonezije, Senegala i Južne Afrike. Nijedna od tih zemalja ne podržava sankcije protiv Rusije i u G7 su se nadali da bi tu nešto mogli da promijene - ali ta nada se nije ostvarila.

Na kraju je prilično uvijeno rečeno da šalju „zajednički signal za jačanje otpornih demokratija“ i „ponovo potvrđuju važnost bliske saradnje između globalnih demokratija i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“. Vjerovatno ništa više nije bilo moguće.

Njemački kancelar je sa samita G7 odletio direktno na samit NATO u Madridu. I tamo će rat u Ukrajini biti tema broj jedan. Oblaci su se zadržali nad dvorcem Elmau, postajali su sve tamniji i konačno se sručila jaka kiša. Vrijeme nije moglo da bude simboličnije.