"globalna ekonomija u riziku"

Zašto cijene rastu i ko je kriv?

Inflacija, međutim, nastaje kada prosječna cijena gotovo svega što potrošači kupuju raste : hrana, kuće, automobili, odjeća, igračke, itd. Da bi se priuštile te potrepštine, plate takođe moraju da rastu.

10550 pregleda 11 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Inflacija je, paradoksalno, i nevjerovatno jednostavna za razumijevanje i apsurdno komplikovana.

Počnimo sa najjednostavnijom verzijom- inflacija se dešava kada cijene u velikoj mjeri rastu.

To je „široko“ važno: u svakom trenutku, cijena robe će varirati na osnovu promjene svjetskih trendova. Takve promjene su konstantne, prenosi CNN International.

Inflacija, međutim, nastaje kada prosječna cijena gotovo svega što potrošači kupuju raste : hrana, kuće, automobili, odjeća, igračke, itd. Da bi se priuštile te potrepštine, plate takođe moraju da rastu.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Kada je 'inflacija' loša riječ?

Inflacija postaje problematična kada čujete kako ekonomisti govore o „pregrijavanju privrede“. Iz raznih razloga, koji uglavnom proističu iz pandemije, globalna ekonomija je trenutno u riziku.

Kada cijene rastu dovoljno dugo, potrošači počinju da očekuju porast cijena. Danas ćete kupiti više robe ako mislite da će sjutra koštati znatno više. To utiče na povećanje potražnje, što dovodi do još većeg rasta cijena. I tako dalje.

Tu može postati posebno nezgodno za Sistem saveznih rezervi (sistem centralnog bankarstva SAD), čiji je glavni posao da kontroliše ponudu novca i drži inflaciju pod kontrolom.

Kako smo dospjeli ovdje?

U proljeće 2020. godine, dok se Covid-19 širio, bilo je kao da ste izvukli utikač globalnoj ekonomiji. Fabrike širom svijeta zatvorene; ljudi su prestali da jedu u restoranima; aviokompanije su imale sve manje letova; milioni ljudi su otpušteni jer je posao nestao praktično preko noći.

Stopa nezaposlenosti u Americi porasla je na skoro 15 odsto sa oko 3,5 odsto u februaru 2020. Bio je to najoštriji ekonomski pad u istoriji.

Istovremeno, Sistem saveznih rezervi je sproveo hitne stimulativne mjere kako bi spriječio da finansijska tržišta ne padnu. Centralna banka je smanjila kamatne stope na skoro nulu i počela da ispumpava desetine milijardi dolara svakog mjeseca na tržišta otkupom korporativnog duga. Time je banka vjerovatno spriječila potpunu finansijsku propast. Ali održavanje tih politika lakog novca u posljednjih 20 mjeseci takođe je podstaklo inflaciju.

Početkom ljeta 2020. zainteresovanost za robom široke potrošnje počela je da se vraća. Ljudi su ponovo počeli da kupuju. Potražnja je otišla sa nule na 100, ali ponuda nije mogla tako lako da se vrati. Ispostavilo se da kada isključite globalnu ekonomiju, ne možete je samo ponovo uključiti i očekivati da će početi da bruji istim tempom kao i ranije.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Šta se dalje dešava?

Cijene i plate bi mogle da počnu da se smanjuju, ali će vjerovatno ostati povišene neko vrijeme. Koliko dugo i koliko će iznositi zavisi od bezbroj varijanti širom svijeta.

Ruska invazija na Ukrajinu uništila je nade da će cijene značajno pasti 2022. Konflikt je preokrenuo tržišta roba i nafte, podižući cijene hrane i benzina širom svijeta. To povećava glavobolje u lancu snabdijevanja, što dovodi do dalje nestašice kritičnih namirnica i nafte. Korporacije takođe snose određenu krivicu, jer mnoge velike kompanije podižu cijene da bi zaštitile svoju profitnu maržu.

Ne postoji nijedna vlada ili centralna banka koja može popraviti inflaciju koja je rezultat tih globalnih poremećaja. Ali centralne banke rade šta mogu.