Čileanci su na referendumu odbacili novi ustav, koji bi zamijenio dosadašnji, sastavljen i donijet za vrijeme diktature.
Prema podacima na osnovu 99 odsto prebrojanih glasova sa referenduma, protiv novog ustava je bilo 61,9 odsto birača, dok je za bilo 38,1 odsto.
Čileanci su u redovima čekali da se izjasne na referendumu s obaveznim glasanjem koji je pozivao da se zamijeni Ustav napisan za vrijeme diktature Augusta Pinočea (1973-1990).
Predsjednik Čilea Gabrijel Borić ocijenio je uoči glasanja da je u zemlji neophodno da se riješe razlike sa više demokratije.
Mnogi sadašnji Ustav smatraju kočnicom za buduće društvene reforme. Taj najviši državni akt je omogućio ekonomsku stabilnost tokom decenija, ali je doveo društvo u duboku neravnopravnost.
Novi Ustav predlagao je da država garantuje građanima pravo na obrazovanje, javno zdravstvo, penziju i pristojan smještaj.
Cilj je bio, kako je navedeno, i da učvrsti pravo na abortus, pitanje koje izaziva podjele u zemlji u kojoj je abortus dozvoljen tek od 2017. godine u slučaju silovanja ili opasnosti po majku ili dijete.
Ankete uoči referenduma su predviđale da će građani odbiti novi ustav.
Vlasti bi sada trebalo da pokrenu novu proceduru za pisanje ustava.
Bonus video:
