”Naša planeta je na putu da dostigne tačku poslije koje je klimatski haos neizbježan”, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš uoči samita o klimi Cop27 koji se ove nedjelje održava u Egiptu. Proteklih osam godina su bile najtoplije ikada zabilježene što ukazuje da je svijet sada već duboko u klimatskoj krizi, navodi se u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije UN i ističe da velika količina štetnih gasova u atmosferi izaziva podizanje nivoa mora i otapanje glečera što uzrokuje ekstremne vremenske uslove od Pakistana do Portorika.
Uprkos ovim upozorenjima i mračnim predviđanjima desničari i populisti različitih sojeva širom svijeta u okviru svog “kulturnog rata” i dalje opstruiraju borbu protiv klimatskih promjena i kako piše portal “Politiko” oni predstavljaju najveću prepreku za očuvanje planete.
Među njima su republikanci Donalda Trampa, koji će na sjutrašnjim izborima u Sjedinjenim Državama pokušati da preuzmu kontrolu u jednom ili oba doma Kongresa, pojedini radikali koji su pobijedili na izborima u Evropi, kao i sada već odlazeći predsjednik Brazila Žair Bolsonaro, koji je prošle nedjelje poražen, mada tijesno.
Republikanka i Trampova pomoćnica Lorin Bobert ismijava agendu ekologa kao “Amerika posljednja; “britanska ministarka unutrašnjih poslova Suela Brejverman kaže da je zemlja rob “žderača tofua”, a u Španiji pripadnici krajnje desničarske stranke Voks odbacuju klimatski plan UN kao “kulturni marksizam”.
”Reakcionarni populizam je sada najveća prepreka za suzbijanje klimatskih promjena”, napisali su u zajedničkom članku troje klimatskih lidera, uključujući i bivšu brazilsku ministarku za životnu sredinu Izabelu Taiksieru.
Pobjeda republikanaca na izborima u SAD podrila bi ionako krhko povjerenje koje je izgrađeno oko klimatskih napora nakon izbora Džoa Bajdena, a mogućnost još jednog mandata Donalda Tramoa bi vjerovatno značila ponovno povlačenje SAD iz istorijskog Pariskog sporazuma o klimi iz 2015.
”Ne želim ni da razmišljam o tome”, kazao je za “Politiko” Lorens Tubiana, bivši francuski diplomata koji je učestvovao u dizajniranju Pariskog sporazuma, a koji je sada na čelu Evropske klimatske fondacije.
Trampov prvi mandat i upravljanje Bolsonara sada izgledaju kao uvodni okršaji u borbi u kojoj je stabilnost planete u pitanju, navodi “Politiko” i dodaje da u pojedinim djelovima Evrope desnica predstavlja svoje politike kao saosjećanje prema rizicima koje nose klimatske promjene, ali odbacuje međunarodnu akciju kao opasni elitizam koji prijeti prosperitetu njihovih birača.
”Švedske demokrate ne poriču klimatske promjene”, kazao je u septembru švedski desničar Džimi Akeson uoči izbora na kojima je njegova partija pobijedila. Međutim, aktuelni klimatski planovi Švedske su “100 odsto simbolični” umjesto smisleni, kazao je on. “Sve to vodi ka tome da mi budemo siromašniji, a naši životi lošiji”.
To je zapravo okosnica na kojoj desnica gradi odnos prema zaštiti životne sredine. “Smatramo da je to globalistički pokret koji ima za cilj okončanje svih granica, kraj naše slobode, slobode naših identiteta”, kazao je za “Politiko” Havijer Kortes predsjednik seviljskog ogranka desničarske partije Voks. “Ne zalažemo se za emisije štetnih gasova. Upravo suprotno, mi želimo da poštujemo životnu sredinu. Sve što kažemo jeste da Evropska unija mora da pojasni da želi da nam proda klimatsku religiju u kojoj ne možemo emitovati CO2, dok naše industrije nestaju iz Evrope i mi moramo da kupujemo od Kine”, kazao je on.
Opisati ovakav stav kao klimatsko poricanje - što je uobičajena ali često netačna optužba - značilo bi promašiti suštinu da se radi o još jednom frontu u ratu kultura.
Internet dezinformacije o prethodnim UN klimatskim promjenama uglavnom su se fokusirale na licimjerje i elitizam prisutnih, pokazalo je istraživanje Instituta za strateški dijalog. Glavni protagonisti nijesi bili sajtovi i ličnosti koje se tradicionalno povezuju sa poricanjem klimatskih promjena, već osobe poput psihologa Džordana Petersona.
Populistički napadi na globalizam “oslanjaju se na dobro finansiranu međunarodnu mrežu”, kazala je Tubiana za briselski portal.
Međutim, mada su pojedini djelovi pokreta vođeni ekonomskim interesima, ne treba zanemariti politički oportunizam. Ogromne promjene u ekonomiji će biti potrebne za smanjenje emisija štetnih gasova, što znači da će tu biti dobitnika i gubitnika - a gubitnici se mogu okrenuti populistima koji se zalažu za njihov cilj. “Desničarske organizacije ovo prepoznaju kao potencijalno unosnu temu koja im može donijeti glasove”, kazao je Balša Lubarda, načelnik odsjeka za ideološka istraživanja u Centru za analizu radikalne desnice.
Koalicija desničarskih partija u Evropskom parlamentu je ostvarila političku dobit zahvaljujući energetskoj krizi pošto se udružila sa partijama desnog centra kako bi oborile zakon o zaštiti životne sredine.
Švedski premijer Ulf Kristerson - koji je izabran uz podršku Akesona - ima za cilj da razvodni državne ambicije za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u potezu koji je ministarka za ekologiju iz redova desnog centra opravdala riječima: “To je reakcija na realnost sa kojom se ljudi suočavaju”.
Nijesu sve desničarske grupe aktivno neprijateljski raspoložene prema klimatskoj agendi, kazao je Lubarda. Nova italijanska premijerka Đorđa Meloni tvrdi da želi da povrati zaštitu životne sredine kao cilj desnice, ali je zaštita ekonomskih nacionalnih interesa ipak na prvom mjestu.
Mada je najavila svoje prisustvo na samitu u Egiptu, Melonijeva je takođe preimenovala Ministarstvo za ekološku tranziciju u Ministarstvo za životnu sredinu i energetsku bezbjednost. Program njene partije Braća Italije ima dio o klimatskim promjenama, ali snažno naglašava potrebu za zaštitom industrije.
Upravo taj širi osjećaj degradacije i odlaganja alarmira one koji gledaju kako se ove ideje šire među populistima na desnici. Oni tvrde da iako možda ne zvuči kao poricanje klime, efekat je zapravo isti.
”Možete pričati da ste prijatelj klime”, kazala je belgijska socijalistička poslanica Mari Arena. “Ali sudeći po djelima, vi to uopšte nijeste. Vi ste prije svega prijatelj biznisa”.
Bonus video:
