Hiljade ljudi okupile su se u Stepanakertu juče, tražeći da Azerbejdžan deblokira jedinu cestu koja povezuje Nagorno-Karabah s Jermenijom.
Politički čelnici Karabaha, koji su organizirali skup, obratili su se okupljenima na središnjem gradskom trgu 14. dana blokade ceste koja je dovela do ozbiljne nestašice hrane, ljekova i drugih osnovnih dobara u regiji naseljenoj Jermencima.
Apelovali su na međunarodnu zajednicu za hitnu intervenciju jer su suočeni s onim što vide kao azerbejdžanske napore da "protjera karabaške Jermence iz njihove domovine", javio je Jermenski servis Radija Slobodna Evropa.
Jermenija i Azerbejdžan spore se već decenijama oko Nagorno-Karabaha. Enklava uglavnom etničkih Jermena je dio Azerbejdžana, ali je pod kontrolom etničkih jermenskih snaga koje podržava Jermenija otkako se tamo završio separatistički rat 1994. godine.
Ruben Vardanian, de fakto premijer Karabaha, rekao je da su lokalnom stanovništvu ostavljene tri mogućnosti.
"Prvo se pokoravamo i prije ili kasnije integrisati u Azerbejdžan", rekao je Vardanian u govoru. "Drugo, idemo odavde. Treće, borimo se."
"Odluku sam donio 2. septembra", rekao je, misleći na datum svog preseljenja iz Jermenije u Karabah.
"Ovdje sam, borim se i neću otići niti poslušati uslove Azerbejdžana."
Protest u Karabahu uslijedio je uslijed, kako se čini, sve većeg međunarodnog pritiska na Azerbejdžan.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je Baku da "dopusti slobodno kretanje Lačinskim koridorom" kada je telefonirao svom azerbejdžanskom kolegi Ilhamu Alijevu 23. decembra.
Prema francuskom tumačenju poziva, Alijev je izrazio "namjeru" da to učini.
Međutim, Alijevljeva kancelarija za medije citirala je kako on brani Azerbejdžance koji su 12. decembra zatvorili koridor "iz ekoloških razloga". Rečeno je da je rekao Makronu da su u pravu što protestuju protiv "ilegalnih" rudarskih aktivnosti u Karabahu.
Cestu koja povezuje Nagorno-Karabah s Jermenijom blokirala je grupa azerbejdžanskih demonstranata koji su zahtijevali da se Bakuu dopusti inspekcija karabaških rudnika, skrećući pažnju na ono što Azerbejdžan naziva ilegalnim rudarenjem u Nagorno-Karabahu i korištenjem ceste za transport minerala u Jermeniju.
Vlasti u Jerevanu i Stepanakertu osudile su blokadu kao kršenje sporazuma o prekidu vatre iz 2020. kojim je Lačinski koridor stavljen pod kontrolu ruskih mirovnih snaga.
Alijev je 23. decembra telefonski razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kremlj u saopštenju ne spominje blokadu.
Govoreći u Bakuu 24. decembra, Alijev je rekao da neće pokleknuti pod međunarodnim pritiskom. "Na nas niko ne može uticati", rekao je.
U međuvremenu, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj nazvao je 24. decembra azerbejdžanskog ministra vanjskih poslova Džejhuna Bajramova po drugi put u tri dana.
Borelj je kasnije napisao na Tviteru da su razgovarali o "potrebi za slobodom kretanja i humanitarnim pristupom kroz koridor Lačin".
Razgovor je opisao kao "konstruktivan".
Bonus video:
