Evropa preduzima još jedan veliki korak ka prekidu energetskih veza sa Rusijom, zabranom uvoza dizel goriva i naftnih derivata iz ruskih rafinerija.
Zabrana Evropske unije stupa na snagu 5. februara poslije embarga na uvoz uglja i većeg dijela nafte iz Rusije. EU pokušava da u potpunosti prestane da koristi ruske energente i na taj način spriječi punjenje ratnog budžeta Kremlja dok se približava godišnjica invazije na Ukrajinu.
Nova zabrana ima i određene rizike: Cijene dizela, koji je ključan za globalnu ekonomiju, već su skočile od početka rata 24. februara i mogle bi ponovo da porastu.
Većina proizvoda koje ljudi kupuju ili jedu u jednom trenutku se prevozi kamionima, koji većinom koriste dizel. To gorivo koristi se i za poljoprivrednu i industrijsku opremu i gradske autobuse. Skuplji dizel održava se na cijene gotovo svega, što na kraju dovodi do rasta inflacije koja otežava život ljudima širom svijeta.
Da li će embargo dovesti do rasta cijena dizela?
To zavisi od niza faktora. Dizel, poput sirove nafte, prodaje se globalno i Evropa bi mogla da traži nove izvore, kao što su Sjedinjene Države, Indija ili bliskoistočne zemlje. Ako to bude teklo bez problema, uticaj na cijene bi mogao da bude privremen i umjeren.
Evropa je već za gotovo polovinu smanjila uvoz ruskog dizela, od 50 odsto ukupnog uvoza prije rata do trenutnih 27 procenata. Američki snabdijevači povećali su isporuke na rekordne nivoe, od 34.000 barela dnevno na početku prošle godine do 237.000 barela dnevno za sada u januaru, prema podacima kompanije "S&P Global".
Vodeći energetska zvaničnica EU, Kadri Simson, kaže da su tržišta imala vremena da se prilagode posle zabrane objavljene u junu. Takođe, Evropljani su po svemu sudeći napravili zalihe ruskog dizel goriva prije isteka roka, sa rastom uvoza prošlog mjeseca.
Postoji jedan faktor koji komplikuje situaciju: Grupa sedam najrazvijenijih demokratija (G7) razmatra da ograniči cijenu ruskog dizela koji se isporučuje drugim zemljama, kao što je to urađeno sa ruskom sirovom naftom. Ideja je da se rusko dizel goriva isporučuje svjetskim tržištima, ali da se smanji profit Moskve.
Ako ograničenje cijene bude funkcionisalo kao što je planirano, globalne isporuke dizela bi se promijenila - Evropa bi našla nove snabdjevače a Rusija nove kupce, bez velikog gubitka zaliha.
Međutim, teško je reći kako će ograničenje funkcionisati ako se ne zna koja će biti utvrđena cijena i da li će Rusija na to odgovoriti obustavom isporuka.
“Kada se suzbije ruski izvoz, iz bilo kog razloga, to naravno izaziva određene probleme u ovom cijelom procesu izmjena na tržištu. Evropa bi se takmičila sa drugim velikim uvoznicima a to bi moglo da dovede do rasta cijena", ocjenjuje Hedi Grati, koji je zadužen za Evropu u kompaniji "S&P Global Commodity Insights", koja pruža informacije o energentima i sirovinama.
Ako se ograničenjem ne blokiraju isporuke velikih količina ruskog dizela, možda će doći do "kratkoročnog skoka" cijena dok se tržišta ne adaptiraju. Tankeri bi takođe prelazili duži put do Evrope iz SAD, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka u Baltičkom moru, što bi bio pritisak za transportne kapacitete.
Međutim, u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji se kasnije ove godine otvaraju ogromne nove rafinerije, a u Omanu 2024. godine. To bi "moglo da ublaži pritiske od raskida sa Rusijom", smatra Grati.
Šta bi se postiglo ograničavanjem cijene dizela?
Nada je da se ponove efekti ograničenja cijene nafte, kojim je zapadnim kompanijama koje uglavnom kontrolišu transport zabranjeno da prevoze rusku sirovu naftu skuplju od 60 dolara po barelu.
Rusija je saopštila da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju ograničenje ali zbog tog poteza i pada potražnje uslijed usporavanja globalne ekonomije, kupci iz Kine, Indije i drugih zemalja mogu da kupuju znatno jeftiniju rusku naftu, čime se smanjuje profit Kremlja.
Zbog skuplje sirove nafte, cijene dizela su porasle na više od 1.000 dolara po toni prošle nedelje sa 800 dolara početkom decembra. Dizel košta više od 40 dolara po barelu od sirove nafte koja se koristi za njegovu proizvodnju. Jedan od razloga rasta cijena bila je oluja u SAD krajem decembra koja je poremetila proizvodnju u rafinerijama, kaže Barbara Lambreht, analitičarka u Komercbanki.
Koje su posljedice skupljeg dizela?
Cijene goriva su jedan od vodećih faktora rasta inflacije u Evropi koja je teško pogodila kupovnu moć građana i usporila ekonomiju.
Cijene dizela na pumpama kretale su se od 1,66 eura po litru do 2,14 tokom godine.
"To je ogromno povećanje", kaže Kristofer Šuld, vlasnik špediterske kompanije koju njegova porodica vodi već tri generacije.
Njegova kompanija ima 27 kamiona na dizel i 50 zaposlenih u malom gradu na jugozapadu Njemačke. Već je smanjila troškove goriva korištenjem energetski efikasnih motora, obukom zaposlenih kada je riječ o energetski efikasnoj vožnji i slanjem punih kamiona.
"To smo sve davno uradili, prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Nema više prostora za optimizaciju", ističe Šuld.
Da bi smanjila dodatne troškove zbog skupljeg dizela, kompanija je pokušala da ispregovara više cijene sa mušterijama koje imaju dugoročne ugovore. Neki su na to pristali, a neki ne.
Kada je riječ o embargu, Šuld kaže da "mora da osigura da je kompanija u dobrom stanju" ali da "lično smatra da se Rusija ne smije podržavati".
Šta bi moglo loše da se dogodi?
Energetska tržišta okrenuta su ka Kini i pitaju se kada će se druga po veličina svjetska ekonomija oporaviti posle ukidanja drastičnih kovid restrikcija. Zbog niske potražnje u zemlji, kineska vlada dozvolila je rafinerijama da povećaju izvoz.
Međutim, ako stanovnici Kine budu ponovo počeli da putuju u većem broju, dizel bi mogao da nestane sa svjetskog tržišta, što bi dovelo do rasta cijena kako se povećava potražnja za tom vrstom goriva.
Bonus video:
