TikTok je na prvi pogled bezazlena i banalna aplikacija za pametne telefone. Korisnici imaju priliku da gledaju naizgled beskonačnu seriju kratkih videa. U početku se radilo uglavnom o muzičkim performansima, a u međuvremenu tamo ima svega i svačega.
O tome koji će se sadržaji pojaviti na „tajmlajnu“ korisnika odlučuje algoritam, i to na osnovu ponašanja korisnika. Radi se o sadržajima za koje algoritam vjeruje da najviše interesuju vlasnika telefona – slično kao i kod drugih društvenih mreža, od Instagrama, preko Tvitera, do Fejsbuka.
Korišćenjem te aplikacije ljudi dakle generišu vrijedne podatke. A s obzirom na to da TikTok stiže iz Kine, raste nelagoda oko toga šta se u toj zemlji radi s tim podacima? I šta bi s njima moglo da se napravi? Baš kao i strah da bi TikTok mogao da bude zloupotrijebljen s ciljem špijuniranja ili uticanja na ponašanje korisnika aplikacije.
Šta je odlučila Evropska komisija?
Prije nekoliko dana Evropska komisija je objavila da njeni službenici najkasnije do 15. marta moraju da izbrišu TikTok sa svojih službenih telefona. Isto važi i za privatne telefone – pod uslovom da su na njima instalirane aplikacije njihovog poslodavca. „Komisija na taj način želi da osigura da su njeni službenici dobro zaštićeni protiv rastuće opasnosti od kibernetičkih pretnji. Naša je obveza da što je moguće ranije reagujemo na potencijalna sajber-upozorenja“, objavila je Komisija. U utorak popodne isti potez je povukao i Evropski parlament.
A prije nekoliko dana su i vlade SAD i Kanade preduzele slične korake. U SAD je predsjednik Džozef Bajden objavio rok od 30 dana tokom kojeg aplikacija mora da se izbriše sa službenih telefona i drugih uređaja vladinih službi. U Predstavničkom domu i u Senatu, u Bijeloj kući, Ministarstvu spoljnih poslova SAD, kao i u resorima odbrane još od ranije su na snazi odgovarajuća pravila. Republikanski senator Marko Rubio najavio je osim toga nadstranačku inicijativu za usvajanjem zakona kojim bi se omogućilo uklanjanje TikToka i sa privatnih telefona širom SAD.
U Kanadi je odluka o zabrani aplikacije na službenim telefonima vladinih službenika stupila na snagu odmah. Nadležna ministarka Mona Fortije ocijenila je da je riječ o „neprihvatljivom riziku za privatnu sferu i bezbjednost“. Istovremeno je naglašeno da se radi o mjeri opreza, odnosno rečeno je da nema dokaza da su na bilo koji način pogođene vladine informacije.
Danski parlament takođe je objavio da svi poslanici i njihovi saradnici moraju da izbrišu TikTok zbog „rizika od špijunaže“.
Zbog čega se sumnja u TikTok?
Nakon naglog rasta popularnosti TikToka, zapadni zvaničnici sve češće izražavaju zabrinutost za bezbjednost podataka korisnika aplikacije – kojih prema kineskim navodima ima više od milijardu. Vlasnik TikToka je pekinška kompanija „Bytedance“, koja redovno odbacuje prigovore da pristup aplikaciji, odnosno podacima korisnika, ima i kineska država.
Osim toga, kritikuje se i način rada algoritma, odnosno to koje sadržaje korisnici vide, a koje ne vide. Dosta je pažnje 2019. privukao jedan kasnije izbrisani video u kojem jedna 17-godišnjakinja daje savjete za šminkanje, a onda, samo nekoliko rečenica nakon toga, kritikuje način na koji se Peking odnosi s muslimanskim Ujgurima u sjeverozapadnoj pokrajini Sinđan. Nakon bure protesta zbog brisanja tog videa, TikTok je saopštio da se radilo o „ljudskoj grešci u moderaciji“ sadržaja.
Istraživanje novinara njemačkog javnog servisa ARD u martu prošle godine dokazalo je da TikTok i u Nemačkoj koristi filtere koji sa mreže „izvlače“ sadržaje s određenim ključnim riječima. Među njima su recimo „LGBTQ“, „seks“, „nacionalsocijalizam“ – i ime kineske teniserke Peng Šuai, koja je jednog sportskog zvaničnika optužila za seksualno zlostavljanje. TikTok je nakon tog istraživanja obećao „temeljnu provjeru“ tih prigovora.
Zašto je TikTok u fokusu?
Aktuelni potezi vlasti u Evropi i Severnoj Americi su, između ostalog, reakcija na novu smjernicu o zaštiti podataka koju je TikTok predstavio u novembru 2022. – i to pod ironičnim izgovorom da tako želi da obezbijedi više transparentnosti kada je riječ o ličnim podacima evropskih korisnika. Podaci se, naime, čuvaju na serverima u SAD i u Singapuru. Ali podatke mogu da vide i „određeni službenici“ čitavog niza drugih država, među njima i iz Kine. TikTok je time praktično potvrdio da podaci evropskih korisnika odlaze direktno u Kinu – i to je izazvao zgražavanje.
U decembru je šef američke tajne službe FBI Kristofer Vrej upozorio da je TikTok pod kontrolom kineske vlade „koja ne dijeli naše vrijednosti“. FBI, kako je rekao, sumnja da Peking kontroliše i rad algoritma, odnosno način na koji on „servira“ određene sadržaje korisnicima, „čime im omogućava da manipulišu sadržaje“, odnosno da ih koriste s ciljem „uticaja“ na korisnike aplikacije.
Kakva je situacija u Njemačkoj?
U Njemačkoj je u nekim vladinim institucijama, poput Saveznog ureda za informisanje i medije (Bundespresseamt), na snazi zabrana TikToka na službenim uređajima. U nekim drugim institucijama, poput Ministarstva unutrašnjih poslova, odlučili su se da kineski softver ne ponude u internom AppStore, preko kojeg mogu da se instaliraju određeni programi na službene uređaje.
U Njemačkoj ne postoji generalna zabrana TikToka za javne službe. Ministarstvo zdravlja ima čak i sopstveni kanal na TikToku, ali ga koristi preko posebnih uređaja, koji nisu povezani sa serverima Ministarstva.
A šta se događa u drugim zemljama?
Moguće je da će najnovije odluke u Evropi i Severnoj Americi uticati na usvajanje nacionalnih pravila i u drugim zemljama. Početkom februara norveška ministarka pravosuđa Emili Enger Mel morala je da se izvini, jer je nedavno instalirala tu aplikaciju, pa se našla na meti kritika zbog bezbjednosnih aspekata.
U Estoniji je TikTok na vladinim uređajima zabranjen još pre dvije godine. Ako tamošnje državne službe ili ministarstva moraju da koriste TikTok, na primjer zato što imaju svoje kanale na toj aplikaciji preko kojih komuniciraju sa građanima, onda za to moraju da koriste posebne uređaje. Za korišćenje TikToka na privatnim telefonima to pravilo ne važi, jer takvu odluku (npr. o brisanju TikToka ili neke druge aplikacije iz AppStore) može da donese samo neki estonski sud.
Na Tajvanu je TikTok u decembru kompletno zabranjen i proglašen za „softver koji ugrožava nacionalnu informacionu i komunikacionu bezbjednost“. TikTok se na Tajvanu smatra oruđem koji Peking koristi za ostvarivanje svog političkog cilja – naime preuzimanja kontrole nad Tajvanom. Političku pozadinu ima i odluka o blokiranju TikToka u Indiji, gdje je 2020. čitav niz kineskih aplikacije zabranjen zbog sporova sa sjevernim susedom. U međuvremenu i radikalni islamski talibani razmišljaju o zabrani TikToka u Avganistanu – vlastodršci se naime pribojavaju da bi mladi ljudi preko TikToka i sličnih programa mogli da „skrenu s pravog puta“.
Bonus video:
