U svijetu se troše rekordne sume na vojsku. Kako piše u novom izvještaju stokholmskog instituta SIPRI, glavni razlozi su inflacija, rat u Ukrajini i američka trka u naoružavanju sa Kinom.
Što više problema i sukoba, to više para. To je ključni nalaz izvještaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) koji je objavljen u ponedjeljak (24. april).
U prošloj godini je zabilježen skok od 3,7 odsto u izdacima za odbranu, što je najveći godišnji skok od kada postoje ovi podaci.
"Bez obzira da li ekonomije funkcionišu bolje ili lošije od očekivanog, vojska dobija više finansijskih sredstava nego ranijih godina, zapravo nego ikad ranije u istoriji", kaže istraživač SIPRI Nan Tijan, jedan od autora izvještaja.
Ovoga puta to nije iznenađenje. Otkako su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, veliki broj evropskih zemalja je najavio rekordna davanja za vojsku.
Zapravo, članice NATO troše svake godine sve više još od 2014. kada je Rusija anektirala Krim.
"Čini se da brojne evropske zemlje sada pokušavaju da utegnu sve aspekte odbrane", dodaje Tijan za Dojče vele (DW). "Veći izdaci za vojsku su signal da se odvrati Rusija."
Više je možda i manje
Ipak, iako je ukupna suma data na armije širom svijeta u prošloj godini prevalila magična dva biliona eura, udio BDP-a utrošenog na odbranu pao je za 0,1 odsto.
Brojne zemlje su u proteklih desetak godina počele da troše bitno više na vojsku, recimo Kina (63 odsto više), Indija (47 odsto), Izrael (26 odsto), no i tamo je procenat ukupnog BDP-a za odbranu opao.
To znači da ekonomski rast nadjačava rast troškova vojske. Tome treba dodati da veliki dio povećanih troškova otpada na inflaciju.
Recimo, njemačka Vlada je prošle godine najavila istorijski paket od dodatnih sto milijardi eura za vojsku. Ta suma nije uključena u izvještaj SIPRI jer još ništa nije potrošeno.
Zbog inflacije i ekonomskog rasta, čak i sa tom sumom bi Berlin mogao da ostane ispod cilja NATO da troši dva odsto BDP na odbranu, izračunao je nedavno Njemački institut za privredu.
Načelno, više novca ne znači da je na svijetu više tenkova, podmornica ili borbenih aviona. U troškove koje SIPRI prati spadaju i izdaci za plate vojnika i civilnog osoblja, kao i za uniforme i slične potrepštine.
Amerikanci troše triput više od Kineza
Usamljene na vrhu su, kao i uvijek, Sjedinjene Američke Države (SAD) koje su prošle godine dale 877 milijardi dolara na vojsku – to je skoro 40 odsto svjetske potrošnje za odbranu.
Gledano prema ukupnoj ekonomiji SAD, to je manji udio nego prije deset godina i pogotovo nego u vrijeme Hladnog rata kada je oko deset odsto BDP trošeno na odbranu.
Pa ipak, kako kaže Nan Tijan, ta ogromna ulaganja u vojsku omogućavaju SAD da pokazuju moć i "šire uticaj po ostatku svijeta".
Na drugom mjestu je Kina sa 292 milijarde dolara. Bez obzira na to, mnogi američki analitičari upozoravaju da je Kina ozbiljan takmac po vojnoj sili, te da zato SAD moraju još više da troše.
Bonus video:
