Nedavno je u jednom tržnom centru u gradu Alen u Teksasu jedan tridesetrogodišnji muškarac ubio osmoro ljudi, među kojima je bilo i djece. Motiv još nije poznat, policija ispituje moguću povezanost ubice s neonacističkom scenom. Samo nekoliko dana prije toga, jedan čovek je ubio pet komšija samo zato jer su ga zamolili da prekine svoje vježbe gađanja koje je praktikovao svake večeri.
Vesti o takvim zbivanjima samo su vrh ledenog brijega. Prema podacima organizacije "Gun Violence Archive", u Sjedinjenim Američkim Državama od vatrenog oružja umire dnevno 55 ljudi. U pitanju su i zločini i nehotično ispaljeni hici. Ponekad mladići zazvone slučajno na pogrešna vrata i to plate životom.
Žalostan trend
Za ovu godinu organizacija "Gun Violence Archive" je do 8. maja izbrojala već 14.798 žrtava koje su usmrćene namjernim ili nenamjernim pucanjem iz vatrenog oružja. A masovne pucnjave, dakle upotreba vatrenog oružja u kojoj su povrijeđene ili ubijene najmanje četiri osobe, desile su se 202 puta.
Međutim, to se ne dešava samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i u drugim zemljama. U Srbiji su prije nekoliko dana građane potresla dva masovna ubistva, a u Njemačkoj se, nakon sedmostrukog ubistva u Hamburgu koje se desilo u martu, ponovo rasplamsala debata o pooštravanju zakonske regulative.
Šta bi donijeli oštriji zakoni o oružju?
Predsjednik SAD Džozef Bajden je, posle amoka u Teksasu, zahtijevao oštriju zakonsku regulativu o oružju, kao i zabranu prodaje automatske puške AR15, oružja koje nije upotrijebljeno samo u masovnoj pucnjavi u Teksasu, već i u brojnim sličnim pucnjavama ranije. Međutim, do sada su takvu namjeru blokirali opozicioni republikanci.
Da li bi takva mjera uopšte imala željeni efekat? Među ekspertima o tome ne vlada baš potpuna saglasnost, mada bi na prvi pogled to bilo logično. Doduše, stručnjaci vide korelaciju između strogih zakona i broja masovnih pucnjava u pojedinim američkim saveznim državama. Ipak, još uvijek se ispituje koje zakonske odredbe jesu zaista efikasne.
Takva istraživanja su podstaknuta tek poslije Bajdenovog dolaska na vlast i ni iz daleka nisu finansijski obezbijeđena. Istraživači analitičkog centra "Rand Corporation" istraživali su djelovanje pojedinih mjera i analizirali rezultate svih već obavljenih istraživanja. Došli su do zaključka da se smanjenje broja masovnih pucnjava postiže ako se zabrane šaržeri s više od 20 metaka za kratke cijevi ili šaržer sa više od deset metaka za puške – time i AR15.
Druge mjere su ocijenjene kao neuvjerljive, a u njih spada starosna granica za posjedovanje oružja, zabrana posjedovanja nasilnim pojedincima i provjera podobnosti za nošenje oružja. To ne znači da te mjere nemaju učinka, ali nedostatak provjerljivih podataka ne dozvoljava naučnu potvrdu njihovog dejstva.
Osim toga, svi zakoni i pravila moraju da se preispitaju sa stanovišta njihove stvarne primjene. Na to upozoravaju i kritičari mogućeg pooštravanja zakona u Njemačkoj. A to preispitivanje je teško i kompleksno.
Licenca bi mogla pomoći
Drugi stručnjaci ukazuju na jasnu vezu između zakonske regulative i oružanog nasilja. Baltimorski "Centar Džons Hopkins", koji se bavi mogućim rješenjima za problem oružanog nasilja, u posljednje tri decenije sakupljao je podatke iz niza američkih saveznih država, koje imaju različite zakone. Danijel Vebster koji radi u tom Centru kaže: "Moram priznati da je to veoma teška disciplina, koja, iskreno govoreći, nije naučna".
Ipak, na osnovu analize tih podataka dvije mjere se ističu kao djelotvorne. Najprije, davanje licence, dakle neke vrste dozvole za posjedovanje oružja. I drugo, već navedena zabrana velikih šaržera kao i poluautomatskog oružja koje brže puca pa time dovodi i do većeg broja žrtava.
Drugi stručnjaci smatraju da jednostavna dostupnost i velika količina oružja u zemlji takođe igraju određenu ulogu. "Velika dostupnost vatrenog oružja u Sjedinjenim Američkim Državama u poređenju s drugim zemljama – to je jedino uvjerljivo objašnjenje", kaže politikolog i kriminolog Denijel Nejgen sa Univerziteta Karnegi Melon u Pitsburgu.
Ne može se utvrditi koliko je komada vatrenog oružja u Sjedinjenim Američkim Državama u opticaju pošto ne postoji obavezna registracija. Procjene na osnovu anketa ili brojeva prodatih komada daju sumornu sliku. Prema podacima međunarodne istraživačke agencije "Statista Research Department", godine 2022. oko 45 odsto anketiranih građana SAD navelo je da u domaćinstvu posjeduju najmanje jedan komad vatrenog oružja.
Koji je udio Njemačke?
Njemački proizvođači oružja dobro zarađuju na američkom tržištu. Firme kao "Hekler i Koh" važe kao prestižne i zastupljene su na sastancima Američkog udruženja za oružje NRA.
Njemački dnevni list "Tagesšpigel" i novinari emisija njemačkog Drugog televizijskog programa (ZDF) "Magazin rojal", došli su do saznanja da je njemačko Ministarstvo ekonomije za njemačke firme decenijama organizovalo štand na najvećem svjetskom sajmu vatrenog oružja u SAD, te da ga je djelimično i finansiralo. Od ove godine bi trebalo da se prekine s tom praksom.
Bonus video:
