U završnici američke izborne kampanje 2016. godine, lider Evropske unije Donald Tusk više nije mogao da se suzdrži: “Jedan Donald je više nego dovoljan”, napisao je na Tviteru. Kada je, za manje od nedjelju dana, Tramp izabran, to je bio neprijatan početak onoga što će se pokazati kao četiri naporne godine transatlantskih odnosa.
Nakon što je Tramp postao prvi bivši američki predsjednik koji se suočava sa saveznom optužbom koja ga može strpati u zatvor, mnogi Evropljani pomno prate taj slučaj. Međutim, gotovo nijedan lider u skorije vrijeme nije komentarisao čovjeka koji je favorit za republikansku partijsku nominaciju, piše agencija Asošiejtid pres (AP).
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, kojeg je magazin “Forin polisi” proglasio za “diplomatu godine” 2019. zbog toga što je pomogao da alijansa prebrodi “neizvjesnu budućnost” tokom Trampovog mandata, pokazao je vještinu izbjegavanja kada je upitan o mogućem Trampovom povratku. Uspio je da sa manje od tri rečenice skrene temu na televizijsku seriju “Kruna”.
Ne radi se o tome da globalnu javnost na zanima ta tema, navodi AP i ističe da je Trampovo pojavljivanje u sudu osvanulo na naslovnicama i bilo među udarnim vijestima u informativnim emisijama u većem dijelu Evrope.
Čak i u dalekom Novom Zelandu većina “posmatra Trampov cirkus sa istim osjećanjem užasa i fascinacije koji su obilježili posljednje dane njegovog mandata” početkom 2021. kada je napadnut Kapitol, kazao je za američku agenciju Dejvid Kapi, profesor međunarodnih odnosa na Viktorija univerzitetu u Velingtonu.
Rijetki su evropski lideri koji bi pozdravili Trampov reizbor. Njegove politike o klimatskim promjenama, trgovini i bezbjednosti u suprotnosti su sa evropskim interesima i senzibilitetom, a mnogi strahuju da bi on povukao ogromnu podršku SAD za rat u Ukrajini.
“Cijeli svijet je zabrinut. Nadamo se da će izbori u SAD povratiti dio racionalnosti”, kazao je Žose Pio Borges, predsjednik brazilskog Bentra za međunarodne odnose. “Ne radi se o tome da posebno cijenimo Bajdena, ali oni ne mogu da se porede”.
U drugim djelovima svijeta gdje SAD djeluju još dalje, poput Kine i Indije, suđenje je ispraćeno sa manje pažnje.
Tu je i mali broj svjetskih lidera koji otvoreno navijaju za povratak Trampa. Mađarski premijer Viktor Orban podržao je Trampa 2016. i kazao da se rat u Ukrajini ne bi dogodio da je Tramp i dalje predsjednik. U govoru prošlog mjeseca on je uzviknuo: Vratite se gospodine predsjedniče! Učinite Ameriku ponovo velikom, i donesite nam mir!”
Cijeli svijet je zabrinut. Nadamo se da će izbori u SAD povratiti dio racionalnosti. Ne radi se o tome da posebno cijenimo Bajdena, ali on i Tramp ne mogu da se porede
Priroda optužbi zbog kojih se Trampu sada sudi takođe se tiče svjetskih lidera. Tužioci tvrde da se on neoprezno ophodio sa povjerljivim informacijama, uključujući tajne koje su podijelili ili koje se tiču obavještajnih partnera.
“Kada bi Donald Tramp bio ponovo izabran za predsjednika, određene vlade bi bile ozbiljno zabrinute”, kazala je Lesli Vindžamuri, direktorka Američkog programa u Čatam hausu u Londonu. Ona je dodala da je aktuelni slučaj “veoma jasan dokaz njegove spremnosti da se brzopleto i opušteno igra sa tajnama i povjerljivim dokumentima”.
Sa NATO saveznicima čak u dalekoj Australiji i Novom Zelandu, SAD imaju gustu mrežu dogovora o vojno-bezbjednosnoj saradnji u kojoj su tajnovitost, povjerenje i oprez u razmjeni osjetljivih informacija od ključnog značaja.
U optužnici se navodi da je Tramp namjerno zadržao stotine povjerljivih dokumenata nakon što je napustio dužnost u januaru 2021, a zatim ih pohranio u kartonske kutije na lokacijama poput kupatila, spavaće sobe i dvorane za ples. Dokumenta su sadržala informacije i nuklearnim programima, odbrani i oružanim kapacitetima SAD i drugih stranih vlada, kao i “plan napada” Pentagona, naveli su tužioci.
“To prevazilazi i najluđu maštu većine ljudi koji rade u obavještajnim službama da je to zaista, na neki način, smiješno. Ali, naravno da je veoma opasno, veoma ozbiljno”, kazala je Vindžamuri za AP.
Vlade su se ustezale da o tako osjetljivim temama govore zvanično, ali je jasno da većina američkih saveznika, naročito onih u Evropi, Bajdena vidi kao najbolju šansu da obnove stare saveze i izgrade saradnju za obuzdavanje klimatskih promjena.
U optužnici se navodi da je Tramp namjerno zadržao stotine povjerljivih dokumenata nakon što je napustio dužnost u januaru 2021, a zatim ih pohranio u kartonske kutije na lokacijama poput kupatila, spavaće sobe i dvorane za ples
Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je najveću krizu u Evropi u posljednjih nekoliko decenija, a mnoge evropske zemlje su stale rame uz rame sa Bajdenom suočavajući se sa Putinom i uvodeći sankcije Kremlju. Taj rat je izazvao preispitivanje čak i u onim zemljama koje su nekada bile naklonjene Trampovom svjetonazoru.
U Poljskoj, nacionalistička konzervativna vlada nije krila divljenje prema Trampu kada je izabran, i složila se sa njim oko niza tema uključujući protivljenje migraciji, naročito muslimana. Poljski konzervativni predsjednik Andžej Duda je 2017. godine kazao da kada bi SAD osnovale bazu u Poljskoj ona bi dobila ime Fort Tramp, a kasnije je Duda bio jedan od posljednjih lidera koji je čestitao Bajdenu nakon njegove izborne pobjede.
Međutim, Duda i drugi su zahvalni Bajdenu na garancijama Poljskoj i na njegovim posjetama Varšavi u dva navrata otkad je Rusija pokrenula opštu invaziju na Ukrajinu.
Sama Ukrajina je primila ključnu pomoć od Bajdenove administracije, ali nije izrazila interesovanje za komentarisanje Bajdenovog političkog rivala. Predsjednik Volodimir Zelenski je pokušao da ne zauzima strane tokom Trampove prve impičment sage uprkos tome što je imao centralnu ulogu u njoj, na sličan način kao što je pozdravio kineski mirovni plan za konflikt uprkos rasprostranjenom stavu da ona favorizuje Moskvu.
Ovog puta evropski lideri su odlučili da mišljenje o Trampu zadrže za sebe.
“Jedno od najinteresantnijih pitanja u Velikoj Britaniji, širom Evrope i svuda glasi: šta Evropljani rade kako bi se pripremili za mogućnost da se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću? Mislim da u ovom trenutku ne čine mnogo”, kazala je Vindžamuri.
Donald Tusk će na izborima na jesen biti kandidat za upravljanje Poljskom. Kao premijeru, posljednje što bi želio jeste da se ponovo posvađa sa Donaldom.
Bonus video:
