Naučnici su danas opisali fosile ranog kita otkrivenog u Peruu po imenu Perucetus colossus koji je živio prije oko 38-40 miliona godina tokom eocena - stvorenje građeno nešto poput morske krave koja je bila na nivou mase plavog kita, koji se dugo smatrao za najtežu životinju ikad zabilježenu, prenosi agencija Rojters.
Istraživači su procijenili da je Perucetus bio dugačak oko 20 metara i težak do 340 metričkih tona, masa koja bi premašila bilo koju drugu poznatu životinju, uključujući današnjeg plavog kita i najveće dinosauruse. Njegovo naučno ime znači "kolosalni peruanski kit".
"Glavna karakteristika ove životinje je svakako ekstremna težina, što sugeriše da evolucija može da generiše organizme koji imaju karakteristike koje prevazilaze našu maštu", rekao je paleontolog Đovani Bianući sa Univerziteta u Pizi u Italiji, vodeći autor istraživanja objavljenog u časopis "Priroda".
Minimalna procjena mase za Perucetusa bila je 85 tona, sa prosječnom procjenom od 180 tona. Najveći poznati plavi kit težio je oko 190 tona, iako je bio duži od Perucetusa za 33,5 metra.
Argentinosaurus, dugovrati četvoronožni biljožder koji je živio prije oko 95 miliona godina u Argentini i koji je u studiji objavljenoj u maju rangiran kao najmasovniji dinosaurus, procijenjen je na oko 76 tona. Dijelimični skelet Perucetusa iskopan je u obalskoj pustinji južnog Perua - regionu bogatom fosilima kitova - sa 13 pršljenova, četiri rebra i jednom kosti kuka. Kosti, neobično obimne, bile su izuzetno guste i zbijene.
Ova karakteristika, nazvana pahiosteoskleroza, odsutna je kod živih kitova - grupe koja uključuje kitove, delfine i pliskavice. Samo njegova skeletna masa procijenjena je na između pet i osam tona, što je najmanje dvostruko više od mase plavog kita.
"Njegovo debelo, naduto tijelo možda je više ličilo na sirenijsku nego na bilo kog živog kita. Među sirenijcima, zbog svoje džinovske veličine i vjerovatno sličnog načina života, mogao bi da podsjeća na Stelerovu morsku kravu, otkrivenu 1741. godine i koju su ljudi istrebili nekoliko godine kasnije", rekao je Bianući.
Nisu pronađeni ostaci lobanje ili zuba, što otežava tumačenje njegove ishrane i načina života. Istraživači sumnjaju da je Perucetus živio kao sireni - ne aktivni predator, već životinja koja se hranila blizu dna plitkih priobalnih voda.
"Zbog svog teškog skeleta i, najvjerovatnije, veoma obimnog tijela, ova životinja je svakako bila spori plivač. Ovo mi, u ovoj fazi našeg saznanja, dijeluje kao neka vrsta mirnog džina, pomalo kao super-veliki džin. Mora da je bila veoma impresivna životinja, ali možda i nije tako strašna", rekao je paleontolog Olivije Lambert sa Kraljevskog belgijskog instituta prirodnih nauka u Briselu.
"Možda je bio biljojed poput sirenina, ali ovo bi bio jedini slučaj među kitovima. Možda se hranio malim mekušcima i rakovima na pješčanom dnu poput postojećeg sivog kita. Ili je mogao biti čistač na leševima kičmenjaka, slično postojećim velikim ajkulama", rekao je Bianući.
Kitovi su evoluirali prije nešto više od 50 miliona godina od kopitara, kopnenih sisara velikih kao pas srednje veličine. Perucetus je još uvek posjedovao zaostale zadnje udove. Osobine skeleta ukazuju na to da je Perucetus bio u srodstvu sa Basilosaurusom, još jednim ranim kitom koji je bio slične dužine, ali manje masivan.
Basilosaurus je, međutim, bio aktivan grabežljivac sa aerodinamičnim tijelom, snažnim čeljustima i velikim zubima.
"Perucetus ukazuje na to da su kitovi razvili gigantizam najmanje dva puta: u relativno novije vreme, sa evolucijom velikih kitova i prije nekih 40 miliona godina, uz zračenje srodnika Basilosaurusa čiji je Perucetus najizuzetniji predstavnik“, Bianući je rekao.
Bonus video:
