Vijetnam - zemlja u kojoj muškaraca ima mnogo više nego žena: Dramatične posljedice

U Vijetnamu je u starosnoj grupi od nula do 19 godina čak 1,2 miliona dječaka više nego djevojčica, pokazao je popis stanovništva iz 2019. Na svijetu ima veoma malo zemalja s tako drastičnom razlikom

6476 pregleda 0 komentar(a)
Detalj iz Hanoja, glavnog grada Vijetnama, Foto: Shutterstock
Detalj iz Hanoja, glavnog grada Vijetnama, Foto: Shutterstock

Malo je zemalja u kojima je broj muškaraca toliko veći od broja žena kao u Vijetnamu. Posljedice su dramatične – i po muškarce, a paradoksalno, još više po žene.

U Vijetnamu danas ima suviše malo žena. A do prije samo nekoliko godina roditelji bi bili zabrinuti ako njihova 20-godišnja ili 25-godišnja ćerka još ne bi bila udata. U međuvremenu se to promijenilo. Sada su majke zabrinute zbog svojih sinova. Da li ima dovoljno škole? Da li zarađuje dovoljno? Umije li pristojno da se ponaša? Ako ne ispunjava te i još neke uslove, njegove šanse da će pronaći suprugu padaju.

U Vijetnamu je u starosnoj grupi od nula do 19 godina čak 1,2 miliona dječaka više nego djevojčica, pokazao je popis stanovništva iz 2019. Na svijetu ima veoma malo zemalja s tako drastičnom razlikom. Isti problem danas recimo imaju Kina i Indija.

Za muškarce koji ne mogu da pronađu suprugu društvene posljedice su dramatične. Ali još teže je ženama, jer su kao zato što su "tražene" često izložene pritiscima.

Dječaci imaju prednost

Za taj nesrazmjer među polovima studija pod naslovom "Rodna neravnoteža u Vijetnamu" iz 2018. navodi tri glavna razloga:

Kao prvo, tu je davanje prednosti muškoj djeci. U Vijetnamu djevojčice tradicionalno manje "vrijede" od dječaka. Dominantni konfučijanizam propisuje strogu podjelu po polovima i podređenu ulogu žene. Žena udajom ulazi u suprugovu porodicu i time je za svoju porodicu "izgubljena". A s obzirom na to da država ne pruža socijalnu sigurnost, o starim roditeljima moraju da se brinu djeca – dakle sinovi.

Drugi razlog je velika raširenost prenatalnih medicinskih pregleda kojima je moguće utvrditi pol nerođenog djeteta. Danas 83 odsto trudnica u Vijetnamu zna pol djeteta prije porođaja, objavile su Ujedinjene nacije 2021. godine. I to je tako čak iako je vlada 2003. zabranila korišćenje ultrazvuka za utvrđivanje pola.

I treći razlog: vijetnamska vlada je zbog naglog rasta broja stanovnika 1988. godine uvela politiku dva djeteta, koja se doduše ne sprovodi tako strogo. S obzirom na to da svaka porodica želi sina koji nastavlja lozu i brine se o starim roditeljima, česti su abortusi kod druge ili treće trudnoće ako se utvrdi da žena nosi djevojčicu.

Trgovina ljudima i nestabilnost

Kuat Tu Hong, direktorka za socijalne razvojne studije u Hanoju, za Dojče vele (DW) kaže: "Vijetnamske žene su pod ogromnim pritiskom da rode sina. Ako ne uspiju, vjerovatno je da će suprug i njegova porodica loše da se ophode prema njima, posebno u ruralnim područjima."

Dakle, ta nova situacija nema za posljedicu, kao što bi se možda očekivalo, poboljšanje položaja žena – već sve nemilosrdniju konkurenciju. One su sve češće žrtve "prisilnog braka, trgovine ljudima i drugih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama", navodi se u studiji "Rodna neravnoteža u Vijetnamu". A tu su i sve veća raširenost prostitucije, kao i drugi oblici seksualnog iskorištavanja. Istovremeno, povećan je rizik od socijalnih nemira s obzirom na to da raste broj socijalno i seksualno frustriranih muškaraca.

Situacija će nastaviti da se pogoršava, jer će nejednakost da raste ako vlada ne bude nešto preduzela. Relativni "višak" mladih muškaraca starosti između 20 i 29 godina sa današnjih 3,5 odsto će do 2059. da poraste na deset procenata, predviđaju UN. Dakle, statistički gledano, svaki deseti muškarac neće moći da se oženi.

Dobri zakoni, slaba socijalna država

Da bi se to spriječilo, neophodan je čitav paket mjera, kaže za DW Kuat Tu Hong i dodaje da mora da se promijeni i viševjekovna tradicija. A za to su neophodni zakoni, obrazovanje i jaka socijalna država, ističe naučnica.

Vijetnamski parlament 2006. je usvojio Zakon o ravnopravnosti, a 2013. je zabrana diskriminacije na osnovu pola čak unesena i u Ustav. Vlada trenutno sprovodi već drugu desetogodišnju "Nacionalnu strategiju za ravnopravnost polova".

Kuat Tu Hong je uvjerena: "Postoji jaka politička volja vlade u Vijetnamu da podstiče jednakosti polova."

Znatno je porasla i svijest o tom problemu, ističe naučnica: "Danas su ljudi svjesni da je ravnopravnost polova dobra stvar, ali kultura i tradicija još uvijek su veoma uticajni." Da se nešto mijenja u glavama ljudi pokazuje i nova briga roditelja da njihovi sinovi neće naći ženu.

Ali, samo zakoni i svijest nisu dovoljni. Neophodne su i finansijske promjene.

"Dok ne budemo poboljšali socijalni sistem, promjene neće biti dovoljne", upozorava Kuat Tu Hong. Djecu bi trebalo osloboditi od materijalne odgovornosti za njihove roditelje. Da bi se to postiglo, više Vijetnamaca mora da bude integrisano u penzioni sistem. Danas tamo samo trećina starih ljudi dobija penziju.

Uprkos određenim preprekama, Kuat Tu Hong ipak uočava promene koje idu u pravom smjeru. Velika razlika u polu kod novorođene djece dostigla je vrhunac između 2003. i 2013, a prošle godine je bila nešto manja. Taj trend se sada mora ojačati, ističe vijetnamska naučnica.

Bonus video: