Lider Sjeverne Korejen Kim Džong Un juče je u pratnji vodećih vojnih i zvaničnika industrije oružja stigao u Rusiju gdje će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u posjeti koja bi, prema mišljenju analitičara, mogla promijeniti način na koji zatvorena i nepovjerljiva Sjeverna Koreja sarađuje sa partnerima u Moskvi i Pekingu.
Kim je u nedjelju iz Pjongjanga krenuo za Rusiju svojim prepoznatljivim blindiranim vozom, a na snimcima koje je objavila ruska državna televizija prikazan je kako nasmijan izlazi iz voza na stanici na ruskom dalekom istoku, gde mu je priređen svečani doček uz muziku vojnog orkestra.
"Biće to kompletna zvanična posjeta", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Biće pregovora između dvije delegacije, a nakon toga, ukoliko bude potrebno, lideri će nastaviti komunikaciju u formatu jedan na jedan."
Američki zvaničnici, koji su prvi objavili da jke posjeta izvjesna, tvrde da su razgovori o naoružanju između Rusije i Sjeverne Koreje aktivno napredovali i da će Kim i Putin vjerovatno pričati o ruskoj trgovini oružja za rat u Ukrajini.
Komentarišući upozorenja SAD, Peskov je kazao da će politiku Rusije diktirati njeni interesi.
"U odnosima sa susjedima, uključujući Sjevernu Koreju, bitni su nam interesi naše dvije zemlje, a ne upozorenja Vašingtona", kazao je Peskov.
Sinoć nije bilo zvanične potvrde o tome gdje će se sastati Kim i Putin, ali prema izvještajima japanske agencije Kjodo i južnokorejskih medija moguće je da će se sastanak održati na kosmodromu Vostočni.
Kada je Kim 2019. prvi put posjetio Rusiju njegov susret sa Putinom bio je praktično u sjenci glamuroznijih sastanaka sa tadašnjim predsjednikom SAD Donaldom Trampom i višestrukih posjeta njegovom jedinom savezniku i glavnom ekonomskom partneru Kini.
Ove godine odnosi Pjongjanga sa Moskvom su u centru pažnje, jer je Kim izabrao Rusiju - a ne Kinu - kao svoju prvu inostranu posjetu nakon pandemije kovida. To, prema mišljenju analitičara, ukazuje da Kim možda pokušava da balansira između dva moćna susjeda, odmjeravajući od kojeg ima veću korist.
Rojters ističe da ostaje da se vidi da li će Putin i Kim postići značajniji dogovor u smislu ekonomske pomoći ili trgovine oružjem i vojnom tehnologijom, ali njihovi napori da unaprijede odnose mogu imati posljedice na rat u Ukrajini, tenzije sa Južnom Korejom i Japanom i na rivalitet između Kine i SAD.
"Sjeverna Koreja je bila praktično sama, bez pravih saveznika", kazao je Artjom Lukin sa Ruskog univerziteta na Dalekom istoku. "Sada su Sjevernoj Koreji potrebni saveznici u punom vojnopolitičkom smislu".
Kina će ostati glavni saveznik i zaštitinik Pjongjanga, ali će i Rusija takođe imati ulogu.
"Za razliku od saveza Kine i Sjeverne Koreje, savez Rusije i Sjeverne Koreje će biti savez ravnopravnih", kazao je on za Rojters.
Na početku njegove vladavine, odnosi Kima sa Pekingom i Moskvom bili su hladni, jer su obje zemlje pristupile međunarodnim sankcijama protiv Sjeverne Koreje zbog njenog nuklearnog oružja i programa razvoja raketa.
Međutim, od 2018. godine, Kim je preduzeo korake kako bi popravio odnose i iskoristio rivalitete koji su udaljili Kinu i Rusiju od SAD i drugih zapadnih država.
Pojedini analitičari i diplomate sa sjedištem u Pekingu smatraju da bi Kina mogla da protumači Kimovu odluku da posjeti Rusiju kao neku vrstu omalovažavanja, obzirom da je to njegovo prvo međunarodno putovanje posljednjih godina.
Kim se sastao sa Sijem u Pekingu u okviru prve posjete inostranstvu 2018. godine, a posljednji put su se sreli kada je Si posjetio Pjongjang 2019, neposredno prije izbijanja pandemije.
Putin vjerovatno neće pružiti Kimu tehnologiju za smanjivanje nuklearnih uređaja ili pokretanje nuklearnih podmornica jer čak ni očajna vojna mašinerija ne trguje svojim vojnim draguljima da bi dobila zastarjelo i primitivno oružje
"Ako ste Si Đinping, morate se zapitati zašto Kim ide u posjetu Vladivostoku a ne Pekingu u prvom putovanju izvan Sjeverne Koreje nakon pandemije", kazao je za Rojters Džon Deluri, profesor kineskih studija na Univerzitetu Jonsi u Seulu.
Međutim Lif-Erik Izli, profesor na Evha univerzitetu u Seulu, kazao je da ga ne iznenađuje što je Kim za prvu posjetu izabrao Rusiju imajući u vidu interes sjevernokorejskog lidera da iskoristi geopolitiku "novog hladnog rata".
Međutim, napetost i nepovjerenje i dalje postoje između Sjeverne Koreje, Kine i Rusije, što može ograničiti saradnju u oblastima kao što su zajedničke vojne vježbe ili prenos osjetljive vojne tehnologije, rekao je on.
"Putin vjerovatno neće pružiti Kimu tehnologiju za smanjivanje nuklearnih uređaja ili pokretanje nuklearnih podmornica jer čak ni očajna vojna mašinerija ne trguje svojim vojnim draguljima da bi dobila zastarjelo i primitivno oružje", kazao je Izli.
Municija iz Sjeverne Koreje, mada spornog kvaliteta, može biti korisna Rusiji
Ukoliko Sjeverna Koreja pruži artiljerijske granate i drugo oružje Rusiji za rat u Ukrajini, to bi moglo pomoći ruskim snagama da rastegnu svoje zalihe municije, ali vjerovatno ne bi bitnije promijenilo tok konflikta, tvrde vojni analitičari.
Vjeruje se da Sjeverna Koreja ima veliku zalihu artiljerijskih granata i raketa koje bi bile kompatibilne sa oružjem iz sovjetskog doba.
Manje je jasno kolike su količine zaliha i u kakvom su stanju, kao i razmjeri trenutne proizvodnje, ali one bi svakako mogle pomoći da se obnove zalihe ispražnjene u ratu u Ukrajini, rekao je Džozef Dempsi, sa Međunarodnog instituta za strateške studije.
"Čak i ako dobiju pristup takvim zalihama, malo je vjerovatno da će promijeniti ishod konflikta", dodao je.
Ukrajina i Rusija su potrošile ogromne količine granata i traže pomoć od saveznika i partnera širom svijeta da obnove svoje zalihe municije. Bijela kuća je izjavila da Rusija želi da kupi "doslovno milione" artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje.
Masovna artiljerijska paljba igrala je ključnu ulogu u ruskoj invaziji, a pojedini analitičari artiljeriju nazivaju "kraljem borbe".
"Kada se koristi ispravno, artiljerija može slomiti volju i koheziju neprijatelja, pružajući značajnu priliku za zauzimanje teritorije i inicijative", naveo je u nedavnom izvještaju Patrik Hinton, britanski vojni ekspert sa Kraljevskog instituta.
Međutim on je istakao da je situacija složenija od jednostavnog gađanja neprijatelja granatama, a pokazalo se da ruski artiljerijski napadi nijesu dovoljni za istjerivanje Ukrajinaca iz rovova.
Karakteristike sjevernokorejske artiljerije su upitne otkad je sjevernokorejska vojska 2010. godine ispalila oko 170 granata na južnokorejsko ostrvo Jeonpjeong, pri čemu su poginule četiri osobe.
Prema izveštaju projekta "38 North" iz Vašingtona, više od polovine tih granata palo je u vode oko ostrva, dok oko 20% onih koje su pogodile ostrvo nije eksplodiralo.
Tako visok procenat neuspjeha ukazuje na to da su neki artiljerijski projektili proizvedeni u Sjevernoj Koreji bili lošeg kvaliteta ili su skladišteni u lošim uslovima, navodi se u izvještaju.
Bonus video:
