Kao najveći blok zemalja u Ujedinjenim nacijama, afrički lideri sve više zahtijevaju veći glas u multilateralnim institucijama.
Poslednjih godina Afrika je bila jasna u vezi sa svojim kapacitetom da postane globalna sila, od napora da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama kod kuće, što je egzistencijalna prijetnja koja ugrožava živote i sredstva za život u regionu.
U svom obraćanju, predsjednik Gane Nana Akufo-Ado je za današnje probleme Afrike okrivio "istorijske nepravde" i pozvao na reparacije zbog trgovine robljem.
Predsjednik Južne Afrike Siril Ramafoza rekao je da je kontinent spreman da "povrati svoju poziciju mjesta ljudskog napretka" uprkos tome što se nosi sa "nasleđem eksploatacije i potčinjavanja".
Lider Nigerije Bola Tinubu pozvao je svoje svjetske kolege da region ne gledaju kao "problem koji treba izbjegavati", već kao "prave prijatelje i partnere".
Na marginana UN Afrička razvojna banka je mobilisala neke političke i poslovne lidere na događaju pod nazivom "Nezaustavljiva Afrika", frazom koja se smatra odraz težnji država sa crnog kontinenta koja je samo nekoliko dana nakon prvog samita o klimi u Africi pozvala bogatije zemlje da zadrže njihova klimatska obećanja i ulaganja.
Međutim sa mladom populacijom koja će se udvostručiti do 2050. godine, Afrika je jedini region koji brzo raste u kome njeni ljudi postaju sve siromašniji i gdje mnogi slave svrgavanje svojih demokratski izabranih vlada od strane vojske.
U 2022. godini, ukupan javni dug Afrike dostigao je 1,8 biliona dolara, 40 puta više od budžeta Nigerije koja je najmnogoljudnija zemlja na kontinentu, prema podacima agencije UN za trgovinu i razvoj.
Ono što Africi treba, prema riječima predsjednika Mozambika Filipea Njusija, jeste inkluzivniji globalni finansijski sistem. U takvom sistemu, rekao je Njusi, Afrikanci mogu da učestvuju kao "partner koji ima mnogo toga da ponudi svijetu, a ne samo skladište koje snabdijeva jeftinom robom zemlje ili međunarodne multinacionalne korporacije".
Bonus video:
