U petak sastanak Savjeta bezbjednosti UN zbog krize odnosa Venecuele i Gvajane

"Ophođenje Venecuele predstavlja direktnu prijetnju za mir i sigurnost Gvajane i prijeti miru i sigurnosti cijelog regiona", rekao je ministar Gvajane, koja 1. januara ulazi u Savjet bezbjednosti kao nestalna članica

2041 pregleda 0 komentar(a)
Gvajana (Ilustracija), Foto: Shutterstock
Gvajana (Ilustracija), Foto: Shutterstock

Savjet bezbjednosti UN sjutra će iza zatvorenih vrata razmatrati krizu između Venecuele i Gvajane nastalu oko sporne oblasti Esekibo, objavila je svjetska organizacija u svom programu.

Ministar spoljnih poslova Gvajane Hju Tod je u pismu skrenuo pažnju Savjeta bezbednosti na "ozbiljnu temu koja prijeti međunarodnom miru i bezbjednosti".

"Djelovanje Venecuele krši najosnovnije principe međunarodnog prava... prema kome se smatra nelegalnim od strane bilo koje države da koristi silu ili preti upotrebom sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti druge zemlje", navodi se u pismu u koje je Frans pres imao uvid.

"Ophođenje Venecuele predstavlja direktnu prijetnju za mir i sigurnost Gvajane i prijeti miru i sigurnosti cijelog regiona", rekao je ministar Gvajane, koja 1. januara ulazi u Savjet bezbjednosti kao nestalna članica.

Međunarodna zajednica zabrinuta je zbog rastućih tenzija između Venecuele i Gvajane oko Esekiba, oblasti bogate naftom koja se nalazi između te dvije zemlje, koje su juče ipak dale uvjeravanja da su "otvorile kanale komunikacije".

Karakas već decenijama polaže prava na Esekibo (nekad nazvan Gvajana Esekiba), teritoriju od 160.000 kvadratnih kilometara koja predstavlja više od dvije trećine Gvajane i gdje živi 125.000 ljudi, odnosno petina stanovništva Gvajane.

Težnje Venecuele postale su očiglednije od kada je Ekson Mobil otkrio znatne rezerve nafte 2015. godine na toj teritoriji.

Venecuela je u nedjelju organizovala referendum o Esekibu. Prema zvaničnim podacima, koje osporavaju brojni posmatrači, oko 10,4 miliona venecuelanskih glasača je učestvovalo u referendumu a 95 odsto se izjasnilo da su za to da se ta zona integriše u njihovu zemlju.

Bonus video: