Šta će biti sa Pojasom Gaze: Hamas i Izrael imaju jednu zajedničku stvar - protiv rješenja sa dvije države

Političko i vojno rukovodstvo Izraela neumorno ponavlja da će sukob trajati do ostvarenja izraelskih ciljeva: bezbjednost za građane Izraela, uništenje Hamasa i oslobađanje talaca. I Izrael, dakle, računa s dužim ratom

8117 pregleda 0 komentar(a)
Izraelski vojnici u Pojasu Gaze, Foto: Reuters
Izraelski vojnici u Pojasu Gaze, Foto: Reuters

Rješenje sa dvije države je na međunarodnom nivou prihvaćeno, ali njega odbacuju i Hamas i aktuelna izraelska vlada. Vašington i Brisel kuju planove za vrijeme poslije Netanjahua.

Rat u Pojasu Gaze odvija se nesmanjenom žestinom od 7. oktobra 2023. kada je Hamas izvršio teroristički napad na Izrael. Prema nekim izvještajima,od početka rata ubijeno je 20 do 30 odsto naoružanih boraca u Pojasu Gaze. Ujedno, a prema procjenama Vašingtona, Hamas ima dovoljno municije da nastavi borbu još mjesecima.

Političko i vojno rukovodstvo Izraela neumorno ponavlja da će sukob trajati do ostvarenja izraelskih ciljeva: bezbjednost za građane Izraela, uništenje Hamasa i oslobađanje talaca. I Izrael, dakle, računa s dužim ratom.

Dvomjesečni prekid vatre?

Prema najnovijim medijskim izvještajima, Izrael pokušava da isposluje oslobađanje 136 talaca koji su još uvijek u rukama Hamasa predlogom da za uzvrat pristane na dvomjesečni prekid vatre. Navodno su izraelski predstavnici taj predlog uputili posrednicima iz Egipta i Katara, javlja portal "Axios". Autor članka je poznati izraelski novinar Barak Ravid, koji ima dobre veze u izraelskoj vladi.

Prema tom izvještaju, prvo bi bili pušteni taoci stariji od 60 godina, a poslije toga bi na red došli izraelski vojnici i civili koji imaju manje od 60 godina. Plan predviđa da se Izrael i Hamas dogovore oko izvjesnog broja palestinskih zatvorenika koji bi bili razmijenjeni za taoce. Potom bi se pregovaralo o konkretnim imenima svakog palestinskog zatvorenika.

Demonstracije u Izraelu

Postoje i izraelski građani koji zagovaraju prekid neprijateljstava u Pojasu Gaze. U Tel Avivu, Jerusalimu i drugim izraelskim gradovima svakodnevno se okupljaju demonstranti, čak i pred kućom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Demonstranti pritom nemaju na umu stradanja civila u Gazi, već žele da izraelski taoci budu oslobođeni.

Predsjednik Izraela Isak Hercog u Davosu je ovako opisao atmosferu u zemlji: "Ako pitate prosječnog Izraelca kako se oseća, trenutno niko ne želi da razmišlja o mirovnim rješenjima. Svako želi da zna da li će u budućnosti moći da se obeća bezbjednost. Svako želi da bude siguran da neće ubuduće na isti način biti napadnut sa sjevera, juga ili istoka". Hercog je dodao da Izrael vodi rat "za cijeli univerzum, za slobodan svijet".

Upravo taj "slobodan svijet", prije svih Sjedinjene Države i Njemačka, ali i druge evropske zemlje, žele perspektivu i rješenje za vrijeme poslije rata. Rješenje s dvije države trenutno je aktuelnije nego ikada.

Brisel razmišlja o mirovnom rješenju

Zemlje-članice Evropske unije obavljaju konsultacije o novoj strategiji za postizanje mira na Bliskom Istoku, a u središtu te strategije je rješenje sa dvije države. Prvi čovjek briselske diplomatije Žozep Borelj rekao je da je humanitarna situacija u Pojasu Gaze prioritetna tema, ali da bi za sklapanje mira morali da budu otklonjeni uzroci rata.

Borelj je na sastanku ministara spoljnih poslova Unije predočio "sveobuhvatnu strategiju" koja podrazumijeva mirovnu konferenciju.

On je uoči sastanka u ponedjeljak (22. januar) u Briselu izjavio: "Trebalo bi da prestanemo da govorimo o mirovnom procesu i da počnemo da govorimo o rješenju koje podrazumijeva dvije države". Borelj je, međutim dodao i da neće biti lako da se pronađe zajednički stav svih zemalja-članica Unije.

Posljednjih mjeseci to je bilo vidljivo u stavovima nekih država. Na primjer, Belgija i Irska traže trenutni prekid vatre dok se Njemačka i Austrija zalažu za humanitarne pauze, imajući u vidu izraelsko pravo na samoodbranu. Ipak, izgleda da se sve zemlje mogu okupiti oko mirovnog koncepta sa dvije države – Izraelom i Palestinom. Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je izjavila da je to "jedino rješenje".

Evropska unija već niz godina zastupa taj koncept koji predviđa miroljubivu koegzistenciju palestinske države i Izraela. Ministri spoljnih poslova će najvjerovatnije raspravljati o toj temi i na sljedećem samitu za dvije nedjelje. Jedan briselski diplomata je rekao da se trenutno radi na tome da se i Vašington pridobije za mirovnu konferenciju.

Šef austrijske diplomatije Aleksander Šalenberg je u principu podržao Boreljovu inicijativu, ali je upozorio da mir ne može da se nametne i da je potreban minimum volje u samom regionu. Slično je reagovao i njegov češki kolega Jan Lipavski.

Hamas i Izrael se protive

Iako na rješenju sa dvije države insistiraju i Brisel i Vašington, i mada je i prvi čovjek Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš jednoznačno stao na tu stranu, a i Saudijska Arabija podržava taj koncept, oni koji bi morali da sprovedu to rješenje potpuno ga odbacuju.

Hamas koji je prije rata potpuno kontrolisao Pojas Gaze odbija da prihvati postojanje izraelske države. Jedan od političkih lidera te terorističke organizacije, Haled Mašal, koji inače živi u inostranstvu, upravo je ponovo osporio pravo Izraela da postoji, zahtijevajući Palestinu "od Sredozemlja do Jordana".

To mu je zajedničko sa izraelskim premijerom Netanjahuom, koji odbija to rješenje samo sa suprotnim predznakom – navodeći da nema mjesta za palestinsku državu na Bliskom Istoku. A Netanjahuovi koalicioni partneri ne samo da žele da spriječe osnivanje palestinske države, već imaju i planove za Pojas Gaze poslije rata.

Ministar finansija Bazalel Smotrič zalaže se za nova jevrejska naselja na tom području, a ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben-Gvir, želi da ubrza iseljavanje Palestinaca nazivajući to "dobrovoljnom migracijom".

Takvi stavovi izazivaju kritiku na međunarodnom planu.

Luksemburški ministar spoljnih poslova Gzavje Betel upozorio je Netanjahua: "Ako Izrael vjeruje da rješenje sa dvije države nije rješenje, onda su međunarodno poprilično izolovani."

Nepovjerenje prema Palestinskoj narodnoj samoupravi

Naposletku, postavlja se pitanje ko na palestinskoj strani može da vodi pregovore. Palestinska samouprava sa osamdesetosmogodišnjim predsjednikom Mahmudom Abasom krajnje je nepopularna i u sopstvenom narodu, smatraju je nesposobnom i korumpiranom. Američki šef diplomatije Entoni Blinken je nedavno recimo izjavio da ta palestinska uprava mora iz temelja da se obnovi. On se u Davosu ipak izjasnio za koncept dvije države, rekavši da bez palestinske države neće biti stvarne integracije Izraela u bliskoistočno okruženje, ali ni bezbjednosti.

U svakom slučaju, ostaje nejasno kako se to rješenje može primeniti tamo gde ga glavni akteri trenutno ne žele.

Bonus video: