Šef francuske diplomatije Stefan Sežurne izjavio je danas u Kairu da je protiv prisilnog raseljavanja stanovnika Pojasa Gaze u Egipat.
Sežurne je tokom prve turneje po zemljama Bliskog istoka rekao egipatskom kolegi Samehu Šukriju da u potpunosti razumije zabrinutost Egipta zbog prisilnog raseljavanja stanovništa Pojasa Gaze.
"Mi savršeno razumijemo vašu zabrinutost. Stav Francuske je isti - osuđujemo i odbijamo svaku takvu akciju", rekao je Sežurne.
Dok se preko katarskih i egipatskih posrednika pojačavaju razgovori o mogućem primirju između Izraela i palestinskog pokreta Hamas, Pariz želi "primirje, ali i pripremu povratka palestinskih vlasti u Gazu sa obnovljenom upravom", dodao je on.
Od 2007. Palestinci žive pod dvije rivalske vlade, Hamasove vlade u Gazi i palestinske vlasti Mahmuda Abasa koja kontroliše djelove okupirane Zapadne obale.
Egipat od oktobra upozorava na "prisilno prebacivanje" stanovnika Gaze u njegovu sinajsku pustinju. Egipatske vlasti strahuju od ponavljanja situacije iz 1948. godine kad su palestinske izbjeglice odlazile sa svojih teritorija zbog formiranja Izraela. Te izbjeglice nisu sve imale pravo na povratak.
Rat između Izraela i Hamasa pokrenut je 7. oktobra napadom palestinskog islamističkog pokreta na tlo Izraela. Prema podacima Izraela, u tom danu je ubijeno više od 1.160 ljudi, od kojih su većina bili civili.
Prema podacima Hamasa, 27.365 Palestinaca, ogromna većina žena i djece, ubijeno je u Pojasu Gaze u izraelskom bombardovanju i njegovim vojnim operacijama.
(Beta)
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da Izrael neće pristati na svaki dogovor, niti po svaku cijenu, misleći na potencijalnu razmjenu izraelskih talaca zatočenih u Gazi za palestinske zatvorenike.
On je ponovio da nisu istiniti izvještaji u medijima o pristanku na oslobađanje "velikog broja terorista".
Netanjahu je to rekao na početku sjednice svoje vlade u Tel Avivu, u vrijeme kada se očekuje odgovor palestinskog islamističkog Hamasa na predlog o uspostavljanju primirja u ratu u Gazi, sačinjen u Parizu.
"Želim da budem jasan o našoj politici, osnovni cilj je prije svega eliminacija Hamasa", rekao je izraelski lider.
On je takođe iznio tri uslova da se to desi, uništenje preostalih bataljona Hamasa, od kojih je navodno 17 od ukupno 24 poraženo, operacije čišćenja terena što izraelska vojska (IDF) postiže upadima na severu i centralnom dijelu Pojasa Gaze, kao i neutralizacija mreže podzemnih tunela "hamasovaca", što zahtijeva više vremena.
Netanjahu je naglasio da Izrael neće okončati rat dok svi ti ciljevi ne budu postignuti. Osim eliminacije Hamasa, naveo je "vraćanje svih talaca i osiguranje da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju po Izrael", prenijeli su izraelski mediji.
Premijer Izraela je govorio i o odnosima sa SAD, rekavši da se "duboko poštuje podršku" administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena od početka rata i naveo da pod tim podrazumijeva isporuke oružja, podršku u međunarodnim tijelima i razmještanje američkih snaga u regionu.
"To ne znači da nemamo nesporazume, ali smo do sada uspijevali da ih prevaziđemo odlučnim i razmotrenim odlukama", rekao je Netanjahu odgovarajući tako na izjavu izraelskog ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben Gvira, koji je ocijenio da bi podrška Izraelu bila veća da je na vlasti u SAD Donald Tramp.
"Želim da kažem iz mog iskustva, ključ je znati kako manevrisati, reći 'da' kada je moguće, reći 'ne' kada je neophodno", rekao je Netanjahu i dodao da će Izrael kao suverena zemlja donositi odluke sam, čak i slučajevama kada nema sporazuma sa "američkim prijateljima."
Na diplomatskom frontu u toku su pregovori o postizanju drugog primirja dužeg od jedne nedjelje, kakvo je krajem novembra omogućilo oslobađanje stotinu talaca držanih u Gazi u zamjenu za Palestince koje je pritvorio Izrael.
Prema izvoru Hamasa nov predlog prvobitno predviđa šestonedjeljeno primirje, uz oslobađamje 200 do 300 Palestinaca zatočenih u Izraelu, u zamjenu za 35 do 40 izraelskih talaca koji se nalaze u Gazi i kojih je ukupno više od 130, prenijele su agencije.
(Beta)
Ministar nacionalne bezbjednosti Izraela ultradesničar Itamar Ben Gvir izjavio je za Vol strit žurnal (Wall Street Journal) da bi njegova zemlja dobila veću podršku SAD da je predvodi Donald Tramp.
"Umjesto da nam da punu podršku (predsjednik SAD Džo) Bajden je zauzet davanjem humanitarne pomoći i goriva (Gazi) koja ide Hamasu", rekao je Ben Gvir.
"Da je Tramp na vlasti, ponašanje SAD bi bilo potpuno drugačije", dodao je ministar, vođa stranke Ocma Jehudit (Jevrejska snaga).
Gvir je rekao za američki list WSJ i da je premijer Izraela Benjamin Netanjahu na raskrsnici i da "mora da izabere u kom pravcu će ići", ali da on sam nema namjeru da se povuče iz sadašnje vlade iako je to više puta pretio.
I dok Izrael i SAD nastoje da se postigne dogovor o oslobađanju preostalih izraelskih talaca zatočenih u Gazi, jedna od največih prepreka mogao bi biti ministar Ben Gvir koji je postao "gromobran" izraelske ultradesnice, ocjenjuje WSJ.
Lider izraelske opozicije Jair Lapid i Beni Ganc, bivši načelnik Genaralštaba, sada član Netanjahuovog Ratnog kabineta, kritikovali su Ben Gvira zbog izjave o Bajdenu.
"Intervju koji je Ben Gvir dao Vol strit žurnalu je direktna šteta međunarodnoj poziciji Izraela, ratnom naporu, šteti bezbjednosti Izraela i najviše dokazuje da on ne razumije ništa u spoljnoj politici, ali Netanjahu nema kontrole nad ekstremistima u vladi", rekao je Lapid.
"Neslaganja su dozvoljena, čak i sa našim najvećim i najvažnijim saveznikom, ali moraju doći u relevantnim forumima, a ne kao neodgovorni komentari u medijima koji štete strateškim interesima države Izrael, bezbjednosti zemlje i ratnim naporima u ovo vrijeme", objavio je Ganc na platformi X.
Ganc smatra da bi premijer morao da pozove ministra nacionalne bezbjednosti da se "smiri" jer, kako je ukazao, umjesto da se bavi unutrašnjim bezbjednosnim pitanjima izaziva ogromnu štetu spoljnim odnosima Izraela.
(BETA)
Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze, kojim upravlja Hamas, objavilo je danas da je 27.365 ljudi, najviše žena, djece i mladih ubijeno od početka rata između Izraela i palestinske islamističke organizacije.
Kako je navedeno u saopštenju, u protekla 24 sata ubijeno je 127 osoba, a od 7.oktobra kada je počeo rat ranjeno je 66.630 ljudi, prenio je Frans pres.
Po nedavno objavljenim najnovijim podacima u Izraelu u napadima palestinskih ekstremista prvog dana rata na jug Izraela ubijeno je 1.139 ljudi.
Izraelski mediji su danas objavili da je u kopnenoj ofanzivi na Gazu započetoj krajem oktobra poginulo 225 izraelskih vojnika.
(BETA)
Više desetina ljudi je ubijeno protekle noći širom Pojasa Gaze, nakon što je Hamas saopštio da mu je potrebno više vremena da razmotri predlog kojim bi se uspostavilo primirje u ratu s Izraelom na opkoljenoj palestinskoj teritoriji.
Ministarstvo zdravlja u Gazi saopštilo je rano jutros da je ubijeno 92 ljudi, uključujući raseljene Palestince koji su se sklonili u dječiji vrtić u Rafi, na jugu Pojasa.
Zabrinutost za potencijalni izraelski kopneni upad u taj grad na granici s Egiptom raste proteklih dana, a tamo je stotine hiljada raseljenih ljudi pobjeglo od sukoba i živi u improvizovanim skloništima i šatorima.
Mnogi su došli u Rafu jer im je rečeno da je to bezbjedna zona, ali je ona napadnuta i ožalošćeni su se okupili u subotu ispred lokalne bolnice da se mole za mrtve poslije još jednog bombardovanja.
U gradu u kojem je živjelo 200.000 stanovnika sada živi više od polovine populacije Gaze (2,4 miliona ljudi), navode Ujedinjene nacije.
Predstavnik humanitarne agencije UN (OCHA) izrazio je zabrinutost za ono što bi se moglo desiti, označivši Rafu "ekspres loncem očajanja".
Ministar odbrane Izraela Joav Galant je upozorio je u četvrtak da će vojska, koja je započela kopnenu invaziju na sjeveru Gaze krajem oktobra i postepeno napredovala ka jugu, stići takođe do Rafe.
Međunarodni posrednici u međuvremenu ulažu napore da se usvoji predlog o primirju sačinjen prošle nedjelje u Parizu.
Visoki zvaničnik Hamasa u Libanu Osama Hamdan rekao je u subotu da predloženom okviru dogovora nedostaju neki detalji, te da je toj organizaciji potrebno više vremena da "objavi svoju poziciju zasnovanu na želji da se okonča što je moguće prije agresija" zbog koje pati palestinski narod.
Državni sekretar SAD Entoni Blinken će u narednim danima doputovati u posjetu posetu Bliskom istoku, od početka rata, da izvrši pritisak za usvajanje predloga o primirju, najavio je Stejt department.
Ministar spoljnih poslova Francuske Stefan Sežurne će takođe doputovati u region, najavio je njegov portparol.
Izvor blizak Hamasu navodi da predlog uključuje šestonedjeljenu pauzu u sukobu tokom koje će se više pomoći isporučiti Gazi u zamjenu za oslobađanje nekih izraelskih talaca za palestinske zatvorenike koje drži Izrael.
Lider Hamasa koji živi u Kataru Ismail Hanije je rekao da svaki prekid vatre mora dovesti do punog povlačenja izraelskih vojnika iz Gaze. Nesposobnost Vlade Izraela da osigura oslobađanje talaca i propust obavještajnih službi, koji je omogućio napade Hamasa 7.oktobra, izazvali su oštre kritike Netanjahuove vladajuće koalicije.
Stotine ljudi je protestovalo sinoć u Tel Avivu pozivajući na prijevremene izbore i da se oslobode preostali taoci. Demostracija je bilo i u Haifi na sjeveru i kraj Netanjahuove rezidencije.
Rat Izrael i Hamasa izazvao je pojačanje napetosti u regionu i učestali su napadi organizacija koje podržava Iran u znak solidarnosti sa Gazom, što je dovelo do kontranapada ključnog izraelskog saveznika SAD.
(BETA)
Američki državni sekretar Entoni Blinken započinje posjetu Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Kataru, Izraelu i Zapadnoj obali, koja će trajati do 8. februara, saopštio je Stejt department.
To je njegova peta posjeta regionu otkako je 7. oktobra prošle godine Hamas napao Izrael, što je dovelo do izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze.
Blinken će nastaviti diplomatske napore za postizanje sporazuma s ciljem oslobađanja svih talaca i povećanja dopremanja humanitarne pomoći civilima u Gazi, navodi Stejt department, kako prenosi Rojters.
Dodaje se da će američki državni sekretar nastojati da spriječi širenje konflikta, istovremeno potvrđujući da će SAD preduzeti neophodne korake da odbrane svoje osobolje i pravo na slobodnu plovidbu Crvenim morem.
Kako navodi Stejt department, Blinken će takođe nastaviti razgovore sa partnerima o tome kako da se uspostavi integrisaniji i mirniji region koji uključuje trajnu bezbjednost podjednako za Izraelce i Palestince.
Visoki zvaničnik palestinskog pokreta Hamas u Libanu ocijenio je sinoć da je njegov pokret otvoren za svaki razgovor kojim bi se stavila tačka na "izraelsku agresiju u Gazi", ali je rekao da je preuranjeno trenutno govoriti o postizanju dogovora o primirju.
Nacrt sporazuma o primirju između Izraela i Hamasa, koji su sačinili katarski, američki i egipatski posrednici, predviđa oslobađanje talaca koji se drže u Gazi u zamjenu za Palestince koji su zatočeni u Izraelu.
"Hamas je ponovio svoju spremnost da razgovara o svakoj inicijativi koja bi stavila tačku na varvarsku agresiju na naš palestinski narod u Gazi", rekao je Usama Hamdan na konferenciji za novinare u Bejrutu.
Hamdan je potvrdio da je Hamas dobio predlog za primirje, ali kaže da postoje detalji koji nedostaju.
Taj predlog je "okvirni sporazum koji treba proučiti... Još ne možemo govoriti o sporazumu", rekao je on.
"Poslije razmatranja, usaglasićemo stav koji će se zasnivati na našoj želji da što se prije okonča agresija na naš narod", rekao je Hamdan.
Prema izvoru Hamasa, prva faza nacrta sporazuma uključuje šestonedjeljno primirje tokom kojeg bi Izrael oslobodio između 200 i 300 palestinskih zatvorenika, u zamjenu za 35 do 40 talaca koji su u Gazi.
Rat je 7. oktobra pokrenut napadom Hamasa na izraelsko tlo. Prema izraelskim podacima, tada je stradalo više od 1.160 ljudi, većinom civila.
Kao odgovor, Izrael je obećao da će uništiti Hamas i pokrenuo je vojnu ofanzivu velikih razmjera. Prema podacima Hamasa, u toj ofanzivi je do sada ubijeno 27.238 osoba u Gazi, većinom civila.
Prethodno je u napadu Hamasa 250 ljudi kidnapovano i odvedeno u Gazu. Prema izraelskim podacima, 132 talaca još je u Gazi. Izrael tvrdi da je 27 njih u međuvremeno stradalo, a nekoliko njih je oslobođeno.
(BETA)
Rat Izraela i Hamasa - 120. dan.
Izraelska vojska saopštila je sinoć da je gađala nekoliko hiljada meta i polažaja, povezanih sa pokretom Hezbolah, u Libanu i Siriji od početka rata protiv palestinskog pokreta Hamas.
Vojska je navela da je od oktobra gađala više od 3.400 ciljeva povezanih sa Hezbolahom u južnom dijelu Libana.
"Od početka rata (protiv Hamasa) napali smo više od 3.400 meta Hezbolaha širom južnog Libana", rekao je novinarima portparol vojske Danijel Hagari i dodao da je 200 "terorista i komandanata" ubijeno u tom periodu.
Prema njegovim riječima, vojska je gađala i više od 50 meta Hezbolaha u Siriji.
"Napali smo infrastrukturu Hezbolaha i u Siriji. Napali smo više od 50 ciljeva kopnenim i vazdušnim putem", rekao je portparol izraelske vojske, koja rijetko pominje svoje operacije u Siriji.
(BETA)
Bonus video:
