Svijet je ušao u eru povećane nestabilnosti dok zemlje širom svijeta povećavaju vojnu potrošnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, napad Hamasa na Izrael i sve veću nametljivost Kine u Južnom kineskom moru.
To je, kako prenosi agencija Asošiejtid pres, zaključak novog izvještaja Međunarodnog instituta za strateške studije, u kojem se takođe naglašava rast tenzija na Arktiku, napori Sjeverne Koreje da dođe u posjed nuklearnog oružja i uspon vojnih režima u regionu Sahela u Africi što doprinosi „pogoršanju bezbjednosnog okruženja”.
Ova organizacija sa sjedištem u Londonu napravila je godišnju procjenu globalne vojne situacije za proteklih 65 godina.
„Aktuelna vojno-bezbjednosna situacija najavljuje moguću opasniju deceniju obelježenu bezobzirnom primjenom vojne moći od strane pojedinih zemalja kako bi ostvarile svoje zahtjeve - primjenjujući pristup „pravo jačega”, kao i želju međusobno usklađenih demokratija za jačim bilateralnim i multilateralnim odbrambenim vezama kao odgovor”, navodi se u izvještaju.
Globalna potrošnja na odbranu porasla je za devet procenata na 2,2 biliona dolara prošle godine nakon što je ruska invazija na Ukrajinu, koja sada ulazi u treću godinu, naglasila bojazni da bi Kina i druge vojno moćne države mogle pokušati da nemetnu svoju volju susjedima, navodi se u izvještaju Instituta.
Povećanje potrošnje je bilo još snažnije u NATO-u, koji je podržao Ukrajinu kao bedem protiv daljih ruskih upada u Evropu. Članice Alijanse, ne računajući SAD, povećale su vojne troškove za 32% otkad je Rusija 2014. napala Krim, utvrdio je Institut. Deset evropskih članica dostiglo je cilj Alijanse da troši 2% BDP-a na odbranu prošle godine, što je značajan porast u odnosu na 2014. kada su taj cilj ostvarivale samo dvije zemlje.
Evropska potrošnja na odbranu ponovo je u centru pažnje proteklih dana nakon što je bivši predsjednik SAD Donald Tramp na jednom predizbornom skupu kazao da je, kada je bio predsjednik, kazao jednom neimenovanom NATO savezniku da će „ohrabriti” Rusiju da napadne članice alijanse koje nijesu ispunile svoje finansijske obaveze.
Trampova izjava izazvala je duboku zabrinutost među članicama Alijanse poput Poljske, gdje postoji bojazni zbog rata koji Rusija vodi u susjednoj Ukrajini.
Jedno od ključnih otkrića izvještaja je, prema pisanju AP-a, činjenica da je Rusija izgubila oko 3000 borbenih tenkova tokom sukoba u Ukrajini, koliko je otprilike Moskva i imala na raspolaganju prema podacima iz popisa inventara prije početka invazije u februaru 2022.
Mada je Rusija obnovila svoje snage povlačenjem oko 2000 starijih tenkova iz skladišta, ukrajinska vlada u Kijevu se oslanja na zapadne zemlje da joj pruže municiju i oružje koje joj je potrebno kako bi se suprotstavila većem neprijatelju.
„Međutim, Kijev je takođe nastavio da demonstrira svoju domišljatost na druge načine, koristeći zapadne i domaće razvijene sisteme kako bi doveo rusku Crnomorsku flotu u nezavidan položaj," naveo je Institut, navodeći kao primjer upotrebu bespilotnih „plovila”.
U izvještaju se ističe da lekcije naučene u ratu u Ukrajini počinju da utiču na vojno planiranje u drugim zemljama što se naročito odnosi na potrebu za povećanom proizvodjom vojne opereme i pravljenjem većih zaliha materijala u slučaju da se nađu u situaciji da učestvuju u prolongiranom ratu.
Pristup „u pravo vrijeme” koji je opstajao skoro tri decenije ustupa mjesto pristupu „za svaki slučaj”, mada je ostvarivanje tih ambicija puno izazova, navodi se izvještaju.
Bonus video:
