Mjesecima je izraelska vlada pozivala palestinsko civilno stanovništvo u Pojasu Gaze da pobjegne na jug.
Sada se, prema navodima humanitarnih organizacija, oko 1,5 miliona ljudi nalazi upravo na najjužnijoj tački malenog Pojasa, na granici sa Egiptom u gradu Rafi, koji je prije sukoba imao oko 300.000 stanovnika.
Mnogi od njih su već nekoliko puta evakuisani. Uslovi života tamo su katastrofalni: mnoge izbjeglice na hladnoći borave u šatorima, nedostaje hrane, vode i ljekova.
Situacija bi uskoro mogla da se dodatno pogorša. Izraelski premijer, Benjamin Netanjahu, i dalje želi kopnenu ofanzivu na Rafu kako bi tamo preduzeo akciju protiv Hamasa, koji Njemačka, EU, SAD i druge zemlje klasifikuju kao terorističku organizaciju.
No, prije početka ofanzive, izraelska strana će dozvoliti civilima u borbenim područjima da se presele u "sigurna područja“, kaže on.
Ovi planovi su naišli na velike međunarodne kritike. Upozoravaju i SAD, najvažniji saveznik Izraela.
Što se tiče Rafe, njemačka ministarka spoljnih poslova, Analena Berbok, pozvala je na dugoročno uspostavljanje sigurnih mjesta za tamošnje ljude. Ona je govorila o humanitarnoj katastrofi.
Nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, Izrael je objavio rat toj terorističkoj organizaciji. Prema zdravstvenim službama, koje kontroliše Hamas, gotovo 29.000 ljudi je ubijeno u izraelskoj ofanzivi u Pojasu Gaze.
Snažno upozorenje Izraelu
Rat u Pojasu Gaze ponovo je došao u fokus i na kraju Minhenske bezbjednosne konferencije proteklog vikenda.
Na sastanku je palestinski premijer, Muhamed Štaje, koji vlada na Zapadnoj obali, pozvao izraelsku vladu da dozvoli stanovništvu na prenatrpanom jugu Pojasa Gaze da se vrati u svoje stambene oblasti.
On je upozorio izraelskog premijera, Netanjahua, da ne pokušava da vojnim sredstvima protjera stanovništvo u susedni Egipat. "Mi i Egipćani intenzivno radimo na tome da to ne dopustimo", rekao je Štaje.
On je dodao je da će na poziv Rusije u februaru biti održan sastanak svih palestinskih grupa u Moskvi.
U jednoj diskusiji, koju je organizovao DV, Štaje je rekao: "Vidjećemo da li je Hamas spreman da se ujedini s nama". Mi smo, rekao je on, spremni na saradnju.
Između kritike i razumijevanja
Američka demokratkinja, Nensi Pelosi, bivša predsjednica Predstavničkog doma Kongresa, rekla je za DV: "Netanjahuovo ponašanje je, po mom mišljenju, neprihvatljivo kada je riječ o uticaju, kolateralnoj šteti za djecu i porodice.“
"Niko ne može oduzeti pravo na odbranu zemlji koja je brutalno napadnuta na ovaj način. Ali nadam se da će poslušati poziv državnog sekretara, Entonija Blinkena, i naravno predsednika, Džoa Bajdena – jer mi smo svi prijatelji Izraela – i postupati oprezno s civilima", dodala je Pelosi.
Predsjednik najveće njemačke opozicione stranke Hrišćansko-demokratske unije, Fridrih Merc, apelovao je u intervjuu za Dojče Vele na izraelsku vladu. "Zaštitite civile, ali se borite protiv terorizma u Pojasu Gaze kako se ovaj problem nikada više ne bi pojavio".
On je rekao da nikada ne bi davao savjete izraelskoj vladi "javno sa visine". "Oni imaju svoje probleme. Treba da ih riješe i zaslužuju našu punu podršku", rekao je Merc.
Gdje mogu ili moraju otići izbjeglice?
Danima se špekuliše o malo opcija koje bi palestinsko interno raseljeno stanovništvo imalo u slučaju kopnene ofanzive na Rafu. Mediji su, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnih krugova i nevladinu organizaciju Sinajsku fondaciju za ljudska prava, izvijestili da Egipat priprema ogromne ograđene prihvatne kampove za do 100.000 palestinskih izbjeglica.
Egipat je odbacio ove izvještaje. Vođa Državne službe za informisanje, Dia Rašvan, rekao je da se protivi protjerivanju Palestinaca i da je takođe protiv dobrovoljnog napuštanja Pojasa Gaze. On je rekao da je daleko prije početka izraelske vojne operacije Egipat izgradio tampon zonu i ograde u obalskom pojasu sa svoje strane granice.
Egipat ne gradi kampove za Palestince u pograničnom području, već za opskrbu humanitarnom pomoći, navode egipatski krugovi.
U Agenciji za izbjeglice UN na upit DV nisu željeli da komentarišu "špekulacije" o mogućem kampu. Povjerenik za izbjeglice, Filipo Grandi, rekao je ranije za BBC da je egipatski stav jasan.
"Ljudi ne bi trebali da idu preko granice. Mislim da Egipat ima vrlo valjane razloge. To bi bila katastrofa za Palestince, posebno one koji bi morali ponovo da budu raseljeni. Za Egipat bi to bilo katastrofalno u svakom pogledu, a što je još važnije: Još jedna izbjeglička kriza bila bi skoro kao posljednji ekser u kovčegu budućeg mirovnog procesa", naveo je Grandi.
Strah u Egiptu
Naime, Egipat se od početka rata izjasnio bio protiv primanja palestinskih izbjeglica. Prevelik je strah da bi to moglo biti previše za zemlju koja je ionako pogođena ekonomskim problemima.
Egipat je već pružio utočište za stotine hiljada izbjeglica i tražilaca azila, posebno iz Sudana. Zemlja takođe strahuje da Izrael neće dopustiti povratak izbjeglicama u Pojas Gaze. I strah da bi se među izbeglicama mogli naći i teroristi Hamasa takođe određuje stav vlade u Kairu.
Drugi plan za palestinske izbjeglice bio bi bijeg na sjever, nazad, u uglavnom uništene gradove Pojasa Gaze. Ako Izrael pokrene ofanzivu, vojska će pokušati prebaciti civilno stanovništvo na sjever, rekao je izraelski vojni zvaničnik.
Izraelske dnevne novine, Harec, ocjenjuju da je evakuacija stanovništva teško pitanje. Na području oko obližnjeg grada Al Mavasija, sjeverno od Rafe, ne može biti smješteno ni stotine hiljada ljudi u šatore, piše list.
Povratak u grad Gazu ili Han Junis, ocjenjuje Harec bio bi "život u ruševinama bez infrastrukture".
Prema podacima UN, polovina svih zgrada u Pojasu Gaze bila je oštećena ili uništena do kraja januara. Područje je, navodi UN, praktički "nenastanjivo".
Postotak uništenja do danas je vjerovatno još veći. Mediji takođe danima izvještavaju o vazdušnim udarima na Rafu. Prema novinskim agencijama, poginulo je više ljudi.
U Savjetu bezbjednosti UN u utorak će se razmatrati nacrt rezolucije koji poziva na "momentalni humanitarni prekid vatre" – kao i oslobađanje svih izraelskih talaca.
SAD su već najavile veto. Vašington preferira oslobađanje talaca uz tek oročeni prekid vatre od šest sedmica.
Bonus video:
