„Početak kraja” za Asanža

Pred engleskim sudom počelo ročište koje bi moglo da bude posljednja šansa osnivača Vikiliksa da spriječi izručenje Vašingtonu

21833 pregleda 11 komentar(a)
Protest ispred američke ambasade juče u Briselu, Foto: Rojters
Protest ispred američke ambasade juče u Briselu, Foto: Rojters

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž je meta Sjedinjenih Američkih Država zbog otkrivanja zločina na državnom nivou, a Donald Tramp je tražio opcije kako da se postupi s njim.

To su juče kazali Asanžovi advokati koji se bore da zaustave njegovo izručenje iz Britanije.

Ročište pred Višim sudom u Londonu trajaće dva dana, a očekuje se da sudije donesu odluku kasnije, moguće za nekoliko sedmica ili čak mjeseci.

Američki tužioci traže da Asanž (52) bude izveden pred sud zbog 18 tačaka koje se odnose na Vikiliksovo objavljivanje velikih količina povjerljivih dokumenata američke vojske i diplomatskih depeša.

Oni tvrde da je curenje podataka ugrozilo živote njihovih agenata i da nema opravdanja za njegovu kriminalnu radnju. Asanžove pristalice ga hvale kao heroja borbe protiv establišmenta i novinara koji je progonjen zbog otkrivanja američkih nedjela.

Na početku ročišta koje bi moglo da bude njegova posljednja šansa da spriječi izručenje iz Britanije u SAD, Asanžovi advokati i supruga rekli su da je slučaj politički motivisan i napad na sve novinare, prenio je Rojters.

Assange
foto: GRAPHIC NEWS

Stela Asanž je uporedila njegov slučaj sa slučajem Alekseja Navaljnog, ruskog opozicionog aktiviste koji je umro u zatvoru u petak dok je služio trodecenijsku kaznu.

“Džulijan je politički zatvorenik i njegov život je u opasnosti. Ono što se dogodilo Navaljnom može se dogoditi Džulijanu”, rekla je novinarima ispred suda gdje je velika grupa ljudi tražila njegovo oslobađanje. Sam Asanž nije bio u sudnici niti je pratio proces na daljinu jer je bio bolestan.

Njegova supruga je prošle sedmice upozorila da se Asanžovo stanje “pogoršava, fizički i mentalno”.

Asanžov kolega Mark Samers je rekao da postoji dokaz da je postojao "zaista zapanjujući plan" za otmicu ili ubistvo Asanža dok je bio u ambasadi Ekvadora, i da je bivši predsjednik SAD Tramp tražio "detaljne opcije" za njegovo ubistvo

Pravna borba ovog Australijanca počela je 2010. godine, a potom je proveo sedam godina zatočen u ambasadi Ekvadora u Londonu prije nego što je izvučen i zatvoren 2019. godine zbog kršenja uslova kaucije.

Od tada je držan zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem u Londonu, čak se tamo oženio i dobio dvoje djece, dok je Britanija konačno odobrila njegovo izručenje u SAD 2022. godine.

Njegov pravni tim pokušava da poništi to odobrenje na dvodnevnoj raspravi. Oni tvrde da prethodne sudije nisu uzele u obzir njihov argument da je izručenje politički motivisano i namjerni pokušaj da ga kazne i ućutkaju zbog otkrivanja američkih “zločina na državnom nivou”.

Ovo ročište je “početak kraja” izazova u vezi sa izručenjem pred britanskim sudovima, kaže Asanžov tim.

“Asanž se goni zbog uobičajenih novinarskih praksi dobijanja i objavljivanja povjerljivih informacija koje su istinite i od javnog interesa”, izjavio je na sudu glavni Asanžov advokat Edvard Ficdžerald.

On je rekao da bi Asanž, ako bude osuđen, mogao dobiti kaznu i do 175 godina zatvora, ali će vjerovatnije biti najmanje 30 do 40 godina, navodi Rojters. Američki tužioci su kazali da kazna neće iznositi više od 63 mjseca.

Asanžov kolega Mark Samers je rekao da postoji dokaz da je postojao “zaista zapanjujući plan” za otmicu ili ubistvo Asanža dok je bio u ambasadi Ekvadora, i da je bivši predsjednik SAD Tramp tražio “detaljne opcije” za njegovo ubistvo.

Protest ispred britanske ambasade u Rimu
Protest ispred britanske ambasade u Rimufoto: Reuters

Jahu njuz je 2021. objavio da su zvaničnici CIA pripremili opcije za Trampovu administraciju kako da se postupa s Asanžom dok je bio u londonskoj ambasadi.

“Visoki zvaničnici CIA tražili su planove, sam predsjednik je zatražio opcije kako to učiniti i čak su nacrtane skice”, rekao je juče advokat.

U svojim pisanim podnescima, advokati SAD su rekli da je Asanžov pravni tim “dosljedno i više puta pogrešno predstavio” njihov slučaj protiv njega.Oni su kazali da se Asanž ne goni zbog objavljivanja procurjelih materijala, već zbog pomaganja i zavjere sa bivšim analitičarem obavještajne službe američke vojske Čelsi Mening da ih nezakonito dobije, a zatim otkrije imena izvora i “dovede te osobe u ozbiljnu opasnost”.

Ako Asanž pobijedi u ovom slučaju, održaće se puna žalbena rasprava da se ponovo razmotri njegovo osporavanje, piše Rojters. Ako izgubi, jedina preostala opcija bio bi Evropski sud za ljudska prava (ECHR), a Stela Asanž je rekla da će se njegovi advokati obratiti evropskim sudijama za hitni nalog ako bude potrebno.

Vikiliks je prvi put dospio u centar pažnje 2010. godine kada je objavio video zapise američke vojske koji prikazuju napad helikoptera “apač” 2007. godine u Bagdadu u kojem je poginulo dvanaestoro ljudi, uključujući dvoje novinara agencije Rojters.

Zatim je objavio hiljade tajnih povjerljivih dokumenata i diplomatskih depeša koji su ogolili često vrlo kritičke ocjene SAD o svjetskim liderima, od ruskog predsjednika Vladimira Putina do članova saudijske kraljevske porodice.

Među pristalicama Asanža su Amnesti internešnal, medijske grupe i političari uključujući premijera Entonija Albanezea, koji je prošle sedmice glasao za predlog kojim se traži njegov povratak u Australiju.

Bonus video: