"Super utorak" u SAD - šansa za Bajdena i Trampa da steknu nedostižnu prednost

Unutarstranački izbori u 15 saveznih država

6621 pregleda 0 komentar(a)
Tramp i Bajden na debati 2020., Foto: Reuters
Tramp i Bajden na debati 2020., Foto: Reuters

Favoriti u trci za predsjedničkog kandidata demokrata i republikanaca na novembarskim izborima u SAD, Džozef Bajden i Donald Tramp, mogli bi da steknu faktički nedostižnu prednost poslije današnjih unutarstranačkih izbora u 15 saveznih država, takozvanog "super utorka".

Značaj "super utorka" je u tome što se predizbori u obje dominantne stranke tog dana održavaju u više saveznih država i što na njima pretendenti na predsjedničku nominaciju mogu da osvoje veliki broj delegata, koji na završnim partijskim konvencijama formalno imenuju kandidate za predsjednika i potpredsjednika SAD.

Ovogodišnji predizbori ni u jednoj stranci nisu uzbudljivi kao u prethodnim izbornim ciklusima, budući da Bajden kao šef države nije imao ozbiljnog protivkandidata i da je Tramp, bivši predsjednik SAD (2017-2021), brzo stekao veliku prednost nad nekadašnjom ambasadorkom pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, koja je jedina ostala u trci protiv njega.

Dobri rezultati Bajdena i Trampa u "super utorak" obojicu bi znatno približili nominaciji, iako ni jedan ni drugi danas ne mogu da obezbijede većinu od ukupnog broja delegata.

Kod republikanaca, današnji "super utorak" je vjerovatno posljednja šansa za Niki Hejli da zadrži minimalne šanse u trci protiv 77-godišnjeg Trampa ili da bar uspori njegov put ka nominaciji.

d
foto: Reuters

Tramp je ubjedljivo pobijedio na šest dosadašnjih predizbora - u saveznim državama Nevada, Ajova, Mičigen, Južna Karolina i Nju Hempšir i na američkoj teritoriji Američka Djevičanska ostrva, a izgubio je od Hejli u Vašingtonu 3. marta, u posljednjoj rundi prije "super utorka".

Nakon što je Hejli izgubila sa više od 40 odsto razlike u Mičigenu, i sa više od 20 odsto u Južnoj Karolini, svojoj matičnoj državi gdje je dva puta birana za guvernerku, Trampov tim je pojačao pritisak na nju da odustane od trke.

Hejli je, međutim, uložila znatnu količinu novca u kampanju i ne želi da se povuče iz trke do završne konvencije Republikanske stranke u julu, za slučaj da se delegati budu dvoumili povodom formalnog nominovanja Trampa, imajući u vidu da su protiv njega podignute četiri optužnice i da će u toku godine početi ti sudski procesi.

d
foto: Reuters

Dvije optužnice se odnose na Trampov pokušaj da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je izgubio od Bajdena. U trećem procesu Tramp je optužen za prikrivanje isplate novca porno zvijezdi Stormi Denijels, u zamjenu za njeno ćutanje o njihovom odnosu, a u četvrtom da je po isteku predsjedničkog mandata nezakonito držao povjerljiva dokumenta na svom imanju.

Poslije nedavnog bolnog poraza u Južnoj Karolini, Hejli je rekla da ostaje u trci jer građani "imaju pravo na pravi izbor, a ne na izbore u sovjetskom stilu, sa jednim kandidatom" i dodala da je "dužna da im omogući taj izbor".

Kod demokrata, 81-godišnji Bajden je do sada neporažen na predizborima budući da nema ozbiljnog protivkandidata, ali se u američkoj javnosti ipak spekuliše o mogućnosti da se on povuče iz trke za nekoliko mjeseci, pošto se sve češće postavlja pitanje njegovih kognitivnih sposobnosti.

d
foto: Reuters

Na današnjim predizborima u obje stranke je "u igri" trećina od ukupnog broja delegata - kod republikanaca je moguće osvojiti 865 od 2.429 delegata za završnu konvenciju, a kod demokrata najmanje 1.420 od 3.936.

Tramp je do sada osvojio 244 delegata, a da bi osigurao nominaciju na završnoj konvenciji republikanaca, u julu u Milvokiju, potrebno mu je najmanje 1.215. To znači da on ne bi osigurao nominaciju ni kad bi danas osvojio svih 865 delegata, ali se očekuje da to učini prije kraja marta.

Kod demokrata, Bajden je do sada osvojio 206 delegata, a za nominaciju na završnoj konvenciji, u avgustu u Čikagu, treba mu 1.968. Ni Bajden ne može danas da stigne do tog broja, ali bi takođe mogao u ovom mjesecu.

I kada kandidati osvoje potreban broj delegata za nominaciju, predizbori se nastavljaju do početka juna.

Predizbori i u Demokratskoj i u Republikanskoj stranci mogu da budu u obliku klasičnih predizbora (primaries), što je znatno češće, i u formi kokusa (caucuses).

Klasični predizbori podrazumijevaju da birači dolaze na glasačko mjesto i ubacuju listić na izborni dan (mogu da glasaju i poštom), dok kokusi označavaju niz lokalnih sastanaka širom savezne države, na kojima okupljeni razgovaraju o politici i iskazuju koga bi voljeli da vide kao predsjedničkog kandidata svoje stranke (nema mogućnosti glasanja poštom).

Republikanci danas imaju predizbore u 15 saveznih država - Aljaska, Kalifornija, Juta, Kolorado, Oklahoma, Teksas, Minesota, Arkanzas, Tenesi, Alabama, Sjeverna Karolina, Virdžinija, Masačusets, Vermont i Mejn. Kokusi će biti u državama Aljaska i Juta, a klasični predizbori u svim ostalim.

Demokrate će danas glasati na klasičnim predizborima u 14 od 15 navedenih saveznih država, a na Aljasci 6. aprila. Takođe će, za razliku od republikanaca, danas imati kokuse na teritoriji Američka Samoa, a biće objavljeni i rezultati višenedjeljnih kokusa demokrata u Ajovi.

Sa naročitom pažnjom biće praćeni rezultati predizbora u Sjevernoj Karolini, koja bi mogla da bude odlučujuća država na predsjedničkim izborima 5. novembra. Tramp je 2020. pobijedio Bajdena u toj državi za nešto više od jedan odsto glasova.

Bonus video: