Nakon mjeseci smrtonosnih izraelskih napada u Siriji, iranski vojni komandanti su smatrali da je sada bezbjedno da održe sastanak na visokom nivou unutar iranske ambasade u Damasku, vjerujući da je zaštićena međunarodnim normama koje štite diplomatske misije, kazali su za Rojters iranski, sirijski i regionalni zvaničnici.
Bili su u zabludi.
Vazdušni udar na kompleks ambasade usmrtio je u ponedjeljak sedam iranskih oficira, među njima i jednog od najviših iranskih vojnika, brigadnog generala Mohammada Rezu Zahedija, visokog komandanta Revolucionarne garde (IRGC). Bio je to najsmeliji, i najsmrtonosniji u nizu napada na iranske zvaničnike u Siriji od decembra.
Teheran je okrivio Izrael za napad, koji je rijetka vojna akcija na diplomatske prostorije bilo gdje u svijetu, i koji je naišao na brzu osudu Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Analitičari ga posmatraju kao značajno eskaliranje u široj izraelskoj kampanji za slabljenje uticaja koje je Iran ostvario u Siriji tokom posljednje decenije.
Nakon napada na ambasadu u Siriji Iran je suočen sa dilemom: kako da odgovori a da pritom ne izazove širi konflikt na Bliskom istoku koji Teheran, prema mišljenju analitičara, ne želi.
"Ukoliko ne odgovore u ovom slučaju, onda bi to zaista bio signal da je njihovo odvraćanje samo tigar od papira", kazao je izvor Rojtersa i dodao da bi Iran mogao napasti direktno Izrael, izraelske ambasade ili jevrejske objekte u inostranstvu
Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamenei je obećao osvetu, a juče je to ponovio i šef libanske oružane grupe Hezbolah koji je kazao da izraelski napad na konzulat u Damaksu predstavlja "prekretnicu" od 7. oktobra, kada je palestinska grupa Hamas napala Izrael.
"Budite sigurni i uvjereni da je iranski odgovor na udar na konzulat u Damasku neizbježan", rekao je Sajed Hasan Nasralah u televizijskom obraćanju. On je dodao da oni ne mogu pitati gdje, kako, kada i kojih razmjera će biti taj odgovor, ocjenjujući da o tome odlučuje Teheran.
Izrael se priprema za mogućnost uzvratnog napada i otkazao je odsustvo svim borbenim jedinicama i mobilisao više trupa za jedinice protivvazdušne odbrane. Obraćajući se izraelskim snagama u vazdušnoj bazi u petak, ministar odbrane Joav Galant rekao je juče da Izrael napada neprijatelje gdje god odluči da to učini. "Moglo bi biti u Damasku, a moglo bi biti i u Bejrutu", rekao je on. "Neprijatelj je teško pogođen na svim mjestima i stoga traži načine da odgovori. Spremni smo sa višeslojnom odbranom."
Teheran, prema ocjeni analitičara, ima na raspolaganju više opcija. Mogao bi poslati svoje posrednike na američke snage, iskoristiti ih za direktni napad na Izrael ili intenzivirati svoj nuklearni program, koji SAD i njihovi saveznici već duže vrijeme nastoje da obuzdaju.
Američki zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni, kazali su za Rojters da pomno prate da li će, kao što je to bio slučaj u prošlosti, iranski posrednici napasti američke trupe stacionirane u Iraku i Siriji.
Takvi iranski napadi obustavljeni su u februaru nakon što je Vašington na ubistvo trojice američkih vojnika u Jordanu uzvratio desetinama vazdušnih napada na mete u Siriji i Iraku povezanih sa iranskom Revolucionarnom gardom i milicijama koje ona podržava.
Američki zvaničnici su za britansku agenciju kazali da još nijesu došli do obavještajnih saznanja koja ukazuju da grupe koje podržava Iran žele da napadnu američke vojnike nakon napada u ponedjeljak.
Sjedinjene Države su tokom nedjelje više puta oštro upozorile Teheran da ne pokreće napade na američke snage.
"Nećemo oklijevati da odbranimo naše ljude i ponavljamo naša ranija upozorenja Iranu i njegovim posrednicima da ne pokušavaju da iskoriste ovu situaciju... za obnavljanje napada na američki personal", kazao je u utorak zamjenik američkog ambasadora u UN Robert Vud.
Izvor agencije Rojters koji ovu temu pažljivo prati i koji je želio da ostane anoniman kazao je da je Iran suočen sa dilemom želje da uzvrati kako bi odvratio Izrael od daljih takvih napada, a da pritom izbjegne opšti rat.
"Sočavaju se sa dilemom da bi se ukoliko uzvrate mogli suočiti sa sukobom koji očigledno ne žele", kazao je on. "Pokušavaju da prilagode svoje postupke na način koji pokazuje da reaguju ali da ne izazivaju eskalaciju".
"Ukoliko ne odgovore u ovom slučaju, onda bi to zaista bio signal da je njihovo odvraćanje samo tigar od papira", dodao je on ističući da bi Iran mogao napasti direktno Izrael, izraelske ambasade ili jevrejske objekte u inostranstvu.
Američki zvaničnik je kazao da imajući u vidu značaj izraelskog napada, Iran može biti primoran da odgovori napadajući izraelske interese umjesto da krene na američke trupe.
Eliot Abrams, ekspert za Bliski istok u američkom Savjetu za spoljne odnose, takođe je kazao da vjeruje da Iran ne želi opšti rat sa Izraelom ali da bi mogao ciljati izraelske interese.
"Mislim da Iran u ovom trenutku ne želi veliki rat između Izraela i Hezbolaha, stoga odgovor neće biti u vidu velike akcije Hezbolaha", kazao je Abrams za Rojters.
"Imaju mnogo drugih načina da reaguju... na primjer pokušajem da dignu u vazduh neku izraelsku ambasadu", dodao je on.
Jedan američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da raste zabrinutost da je Iran ispuniti svoje prijetnje, što pokreće rizik od nestabilne regionalne eskalacije.
"Iran ne može sebi priuštiti da ne odgovori, jer bi njegovo vojno prisustvo u regionu postalo neodrživo i signaliziralo slabost glavnom regionalnom protivniku", kazao je u četvrtak Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe.
Međutim, on je dodao da je Iran svjestan da Izrael ima koristi, naročito političke, od širenja rata i istakao da "Hezbolah i Iran vjerovatno neće uzvratiti direktno".
Iran bi takođe mogao odgovoriti ubrzanjem svog nuklearnog programa, koji je Teheran obnovio nakon što je bivši američki predsjednik Donald Tramp 2018. godine izašao iz iranskog nuklearnog sporazuma sklopljenog 2015. godine u cilju obuzdavanje u zamjenu za ekonomske koristi.
Međutim, dva najdramatičnija koraka - povećanje čistoće obogaćenog uranijuma na 90 odsto, što se smatra dovoljnim za bombu, ili obnove aktivnosti za dizajniranje oružja - bi mogli biti kontraproduktivni i izazvati izraelske ili američke napade.
"Na bilo koji od ta dva koraka Izrael i SAD bi gledali kao na odluku Irana da dođe do bombe. Stoga... to je zaista veliki rizik. Jesu li spremni za to? Mislim da ne", kazao je izvor upućen u temu.
Džon Alterman, direktor programa za Bliski istok u organizaciji CSIS u Vašingtonu, kazao je da ne očekuje masovni iranski odgovor na napad na ambasadu.
"Iran ne zanima toliko da održi Izraelu lekciju koliko da pokaže saveznicima na Bliskom istoku da nije slab".
Bonus video:
