Izraelci podijeljeni oko odgovora Iranu

Nedostatak jasnog signala iz ratnog kabineta drži zemlju u neizvjesnosti

16440 pregleda 46 reakcija 6 komentar(a)
Fotografije talaca u Tel Avivu, Foto: Reuters
Fotografije talaca u Tel Avivu, Foto: Reuters

Tokom šest mjeseci ofanzive Izraela u Gazi, javnost je uglavnom podržavala ratne napore, pri čemu ogromna većina Izraelaca podržava cilj uništenja Hamasa i oslobađanje talaca koji su i dalje zarobljeni u palestinskoj enklavi.

Međutim, takav konsenzus ne postoji oko toga kako odgovoriti na prijetnju iz Irana, čiji je udar na Izrael u ranim satima u nedjelju ponovo probudio strahove da bi neprijateljstva koja su zahvatila Bliski istok od napada Hamasa 7. oktobra, mogla eskalirati u regionalni sukob, piše "Fajnenšl tajms".

Anketa koju je ove sedmice sproveo Hebrejski univerzitet u Jerusalimu pokazala je da 52 odsto Izraelaca smatra da zemlja ne bi trebalo da odgovori na napad dronovima i raketama - prvi direktni udar Islamske Republike na jevrejsku državu sa sopstvene teritorije - već da okonča trenutnu rundu neprijateljstava. Ostali smatraju da bi Izrael trebalo da se osveti, čak i ako to znači rizik od produženja trenutne runde.

"Svi su saglasni s ciljevima rata u Gazi. Ali je situacija prilično drugačija s Iranom. Iran je komplikovaniji", rekao je Nimrod Zeldin iz Agam Labs na Hebrejskom univerzitetu, koji je sproveo studiju.

Israel
foto: GRAPHIC NEWS

Islamski režim je izveo udar kao odmazdu za navodno izraelski napad ovog mjeseca na njegov konzulat u Siriji, u kojem je ubijeno nekoliko visokih članova elitne Revolucionarne garde.

Razdor u izraelskoj javnosti odražen je u mučnoj raspravi u petočlanom ratnom kabinetu koji predvodi premijer Benjamin Netanjahu. Neki analitičari kažu da se vremenski okvir za neposredni odgovor možda smanjuje, s obzirom na to da jevrejski praznik Pasha počinje u ponedjeljak, a Izraelci putuju kako bi bili sa svojim porodicama širom zemlje.

Prema riječima jednog zvaničnika vlade, ratni kabinet, koji uključuje ministra odbrane Joava Galanta i bivšeg političara opozicije i vojnog šefa Benija Ganca, donio je "načelnu" odluku da uzvrati Iranu.

Ali vrijeme i obim takve operacije još nisu poznati. Računicu komplikuje i sve veći međunarodni pritisak, i od saveznika poput SAD i Velike Britanije, da jevrejska država pokaže uzdržanost.

Jastrebovi za direktni udar

Nedostatak jasnog signala iz ratnog kabineta, koji se posljednjih dana sastao nekoliko puta, ostavio je zemlju u neizvjesnosti, pri čemu se svakodnevni život vraća u nelagodni privid normalnosti u ratnom stanju, navodi FT.

Ograničenja na velika okupljanja, koja su uvedena uoči napada Irana, ukinuta su. Desetine hiljada ljudi prisustvovalo je koncertu na otvorenom u Tel Avivu u utorak, dok je sinoć trebalo da se održi godišnji maraton "Noćna trka" kroz ulice grada.

Međutim, vojska je upozorila da bi ograničenja mogla ponovo biti uvedena u kratkom roku, ako - ili vjerovatnije kada - Izrael odluči da je došlo vrijeme za odgovor.

Izraelu je izuzetno teško da formuliše odgovor koji bi bio dovoljno ograničen da ne izazove potpuni rat, ali dovoljno velik da nanese ozbiljnu štetu Iranu

Izraelski bezbjednosni jastrebovi tvrde da, s obzirom na obim napada Teherana, i činjenicu da je direktno ciljao jevrejsku državu, zemlja nema izbora nego da uzvrati direktnim udarom na Iran. Druge opcije, kao što je ciljanje samo njegovih regionalnih saveznika u Siriji, Iraku i Jemenu, ne bi bile dovoljne.

"Izrael je jako dugo čekao da se pozabavi nuklearnim lokacijama Irana, i mislim da je ovo jedinstvena prilika da snažno udari na njih", rekao je Amir Avivi, bivši visoki komandant izraelske vojske.

"Očigledno, ako to učinite, morate se pozabaviti Hezbolahom . . . jer će najvjerovatnije doći do odgovora", dodao je, aludirajući na libansku militantnu grupu koja je najmoćnija posrednička snaga Irana.

"Stoga je vrlo teško uraditi nešto značajno a da zaista ne bude posljedica . . . Ali moglo bi biti vrijedno ako zaista uspijemo da nanesemo ozbiljnu štetu".

Igre ega da ne diktiraju politiku

Oni koji se protive udaru tvrde da, iako je iranski napad bio jasna provokacija i objava rata, Izrael mora da šire sagleda situaciju i pokaže strateško strpljenje.

"Pitanje nije da li tolerisati ili uzvratiti, već. . . da li je pametno to uraditi sada ili u budućnosti", rekao je Ehud Olmert, koji je bio izraelski premijer od 2006. do 2009. godine.

Pripadnici iranske vojske juče na paradi u bazi u Teheranu
Pripadnici iranske vojske juče na paradi u bazi u Teheranufoto: Beta/AP

"Ova vlada mora imati dovoljno razuma da ne bude uvučena u regionalni sukob", dodao je, tvrdeći da ni sadašnje rukovodstvo ni javno raspoloženje ne bi trebalo da dozvoli da "igre ega" diktiraju politiku.

Olmert, koji je tokom svog mandata izveo vojne operacije u Gazi, Libanu i Siriji, takođe je naglasio da je Izraelu izuzetno teško da formuliše odgovor koji bi bio dovoljno ograničen da ne izazove potpuni rat, ali dovoljno velik da nanese ozbiljnu štetu Iranu.

"Ako je prevelik i izazove veliku iransku reakciju, zašto to raditi? A ako je premali, Izrael će biti doživljen kao slab. Dakle, šta dobijamo?"

Mnogi drugi, uključujući Olmerta, brinu da bi eskalacija između Izraela i Irana mogla odvratiti pažnju od ciljeva rata s Hamasom, od kojih je najvažniji povratak više od 100 talaca koji su još zatočeni u Gazi.

"Izrael ima pravo da se brani. Iranski napad bio je izuzetno zastrašujući i ne smijemo ga uzeti olako. I svijet ne bi smio da ga uzima olako", rekla je Maja Roman, čija je rođaka Jarden Roman-Gat oslobođena u razmjeni talaca u novembru, ali drugu rođaku, Karmel Gat, Hamas i dalje drži u Gazi.

"Ali moramo imati na umu. . . taoce u Gazi čije vrijeme ističe. I vrlo je važno ne zaboraviti da oni moraju biti naš glavni prioritet u ovom trenutku."

Bonus video: