Šest burnih dana do kontranapada

Izrael je u ponedjeljak donio odluku da uzvrati Iranu, ali se predomislio u posljednjem trenutku. Jučerašnji odgovor je pažljivo odmjeren nakon unutrašnjih podjela i pritiska SAD i država Zaliva

13384 pregleda 1 komentar(a)
Juče na Trgu Nakš-e Džahan u Isfahanu, Foto: Rojters
Juče na Trgu Nakš-e Džahan u Isfahanu, Foto: Rojters

Očigledni udar Izraela na Iran nakon nekoliko dana kolebanja bio je mali i čini se podešen da smanji rizike od velikog rata, čak i ako je sama činjenica da se dogodio razbio tabu direktnih napada koji je Teheran prekršio nekoliko dana ranije, ocjenjuje agencija Rojters.

Ratni kabinet premijera Benjamina Netanjahua prvobitno je u ponedjeljak veče odobrio planove za napad unutar teritorije Irana, da snažno odgovori na rakete i dronove iz Irana prošle subote, ali se predomislio u posljednjem trenutku, rekla su Rojtersu tri izvora upoznata sa situacijom.

Do tada, tvrde izvori, tri člana ratnog kabineta s pravom glasa već su bili isključili najdrastičniji odgovor - napad na strateške lokacije uključujući nuklearna postrojenja Irana čije uništenje bi gotovo sigurno izazvalo širi regionalni sukob.

Usred podjela u kabinetu i snažnih upozorenja partnera, ukljućujući SAD i zemlje Persijskog zaliva da ne eskaliraju, te svjesni potrebe da se međunarodno mišljenje zadrži na strani Izraela, planovi za kontranapad su dva puta odgođeni, kazali su izvori. Dva sastanka ratnog kabineta takođe su dvaput odgođena, rekli su vladini zvaničnici.

Opcije Izraela su se kretale od udara na strateška iranska postrojenja, uključujući nuklearne lokacije ili baze Revolucionarne garde, do tajnih operacija, ciljanih atentata i sajber napada na strateška industrijska postrojenja i nuklearne objekte

Prije napada, portparol vladine Nacionalne uprave za javnu diplomatiju citirao je Netanjahua koji je rekao da će se Izrael braniti na način koji smatra prikladnim.

Rojters je razgovarao sa 12 izvora u Izraelu, Iranu i regionu Zaliva, kao i u SAD, koji su opisali šest burnih dana napora u Zalivu, SAD i među nekim izraelskim ratnim planerima da ograniče odgovor na prvi direktni napad Irana na svog vječitog rivala nakon višedecenijskog rata u sjenci.

Iranci na protestu protiv Izraela nakon jučerašnjih molitvi u Teheranu
Iranci na protestu protiv Izraela nakon jučerašnjih molitvi u Teheranufoto: Beta/AP

"Upozorili smo na ozbiljnu opasnost od dalje eskalacije", izjavio je za Rojters jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi, rekavši da bi širi regionalni sukob imao katastrofalne posljedice i rizikovao da skrene globalnu pažnju sa izraelskog rata u Gazi.

Safadi je kazao da je njegova zemlja, koja se graniči sa Izraelom, "svima jasno stavila do znanja da neće biti bojno polje za Izrael i Iran. Ovaj čvrsti stav je sviima nedvosmisleno saopšen".

Većina izvora je željela da ostane anonimna zbog osjetljivosti teme.

Čini se da je jučerašnji napad bio usmjeren na bazu iranskih vazduhoplovnih snaga u blizini grada Isfahan, duboko u zemlji i dovoljno blizu nuklearnih postrojenja da pošalje poruku o dosegu Izraela, ali bez upotrebe aviona, balističkih projektila, napada na bilo koje strateško mjesto ili uzrokovanja velike štete, navodi Rojters.

Dronovi lansirani iz Irana?

Iran je saopštio da su njegovi sistemi odbrane oborili tri drona iznad baze kod Isfahana rano u petak.

Izrael se nije oglašavao povodom incidenta. Američki državni sekretar Entoni Blinken je rekao da SAD nisu učestvovale u bilo kakvim ofanzivnim operacijama. On je juče izjavio da Vašington radi na deeskalaciji tenzija.

Jedan iranski zvaničnik je rekao Rojtersu da postoje znaci da su dronove lansirali "infiltratori" iz Irana, što bi moglo da otkloni potrebu za odmazdom.

Izvor upoznat sa zapadnim obavještajnim procjenama incidenta takođe je rekao da prvi dokazi sugerišu da je Izrael lansirao dronove sa teritorije Irana.

Opcije Irana za odgovor uključivale su zatvaranje Hormuškog moreuza kroz koji prolazi oko petina svjetskeg nafte, podsticanje posrednika da napadnu izraelske ili američke interese i upotrebu ranije nekorišćenih raketa

"Izrael je pokušao da kalibriše između potrebe za odgovorom i želje da ne uđe u ciklus akcije i reakcije koji bi samo beskrajno eskalirao", rekao je Itamar Rabinovič, bivši izraelski ambasador u Vašingtonu.

On je situaciju opisao kao ples, pri čemu obje strane jedna drugoj signaliziraju svoje namjere i sljedeće korake.

"Postoji ogromno olakšanje širom regiona Zaliva. Izgleda da je napad bio ograničen i proporcionalan i da je prouzrokovao ograničenu štetu. Ja to vidim kao deeskalaciju", rekao je za Rojters saudijski analitičar Abdelrahman al-Rašed.

Bajdenov poziv

Rojters navodi da je odluka da se odustane od šire i neodložne akcije ove sedmice naglasila rivalske pritiske na Netanjahuovu vladu nakon što je Iran u subotu veče ispalio više od 300 dronova i raketa.

Dok je trajala iranska paljba, dva člana ratnog kabineta, Beni Ganc i Gadi Ajzenkot, obojica bivši komandanti oružanih snaga, zalagali su se da se odgovori odmah prije nego što su pristali na odgađanje nakon poziva američkog predsjednika Džoa Bajdena i suočeni sa različitim stavovima drugih ministara, rekla su dva izraelska zvaničnika upoznata sa situacijom.

Džo Bajden
Džo Bajdenfoto: Reuters

Arijeh Deri, lider jedne od ultraortodoksnih partija u Netanjahuovoj koaliciji, koji ima status posmatrača u ratnom kabinetu i koji je generalno bio oprezan prema drastičnim potezima, čvrsto se protivio tome da se Iran odmah napadne, vjerujući da bi moglo da ugrozi narod Izraela s obzirom na rizik od eskalacije, rekao je portparol njegove stranke.

"Trebalo bi da slušamo i naše partnere, naše prijatelje u svijetu. Ovo jasno kažem: ne vidim nikakvu sramotu ili slabost u tome", rekao je Deri listu "Hadereh".

Ultraortodoksni posmatrač u kabinetu bio je protiv toga se Iran odmah napadne

Opcije Izraela su se kretale od udara na strateška iranska postrojenja, uključujući nuklearne lokacije ili baze Revolucionarne garde, do tajnih operacija, ciljanih atentata i sajber napada na strateška industrijska postrojenja i nuklearne objekte, rekli su analitičari i bivši zvaničnici u Izraelu.

Zalivske zemlje su sve više bile zabrinute da će se situacija preliti u "ozbiljan regionalni požar koji niko ne bi mogao da obuzda", rekao je saudijski analitičar Abdelaziz al Sager.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati javno su pozvali na maksimalno "samoobuzdavanje" kako bi se izbjegao širi rat u regionu.

Sager je rekao da su zemlje Zaliva upozorile SAD na rizik od eskalacije, tvrdeći da Izrael treba da izvede samo ograničeni napad bez žrtava ili značajne štete koja bi mogla da izazove veliku odmazdu.

Ovu poruku su "snažno prenijeli" u posljednjih nekoliko dana Jordanci, Saudijci i Katarci putem direktnih bezbjednosnih i diplomatskih kanala, rekao je jedan visoki regionalni obavještajni izvor.

Tvrdolinijaši razočarani

Do četvrtka, četiri diplomatska i vladina izvora u regionu izrazila su uvjerenje da će odgovor biti ograničen i srazmjeran.

Prije izraelskog napada, jedan regionalni izvor, koji je bio informisan o izraelskim planovima, rekao je da će cilj odgovora biti da svede na minimum ili potpuno izbjegne žrtve i da će vjerovatno ciljati neku vojnu bazu.

Letjenje borbenih aviona F-35 od Izraela do Irana, ili lansiranje raketa iz Izraela, gotovo sigurno bi narušili vazdušni prostor susjednih zemalja, što bi naljutilo arapske države koje Netanjahu dugo pokušava da pridobije kao strateške saveznike, rekao je izvor iz jedne zalivske vlade.

Izraelska vojska pokazuje navodno iransku balističku raketu
Izraelska vojska pokazuje navodno iransku balističku raketufoto: Reuters

On nije mogao "samo da poleti borbenim avionima F-35 preko regiona i bombarduje Iran ili njegove nuklearne lokacije", kazao je taj izvor.

Iranski zvaničnici su upozorili da bi se odmah osvetili za veliki izraelski napad.

Opcije Irana za odgovor uključivale su zatvaranje Hormuškog moreuza kroz koji prolazi oko petina svjetskeg nafte, podsticanje posrednika da napadnu izraelske ili američke interese i upotrebu ranije nekorišćenih raketa, rekao je visoki iranski zvaničnik.

Odmjereni napad je zadovoljio izraelske umjerenjaka kod kuće, njegove susjede i međunarodne partnere, ali je razočarao tvrdolinijaše u Netanjahuovom kabinetu, piše Rojters.

Ministar za nacionalnu bezjednost, Itamar Ben Gvir, čija ultranacionalistička stranka igra ključnu ulogu u Netanjahuvoj koaliciji, objavio je jednu riječ na mreži Iks, "Slabo".

Bonus video: