Amnesti kritikuje Izrael, SAD, Kinu i Rusiju: Svjetski poredak izgrađen poslije 1945. na ivici raspada

"Posljednjih mjeseci posebno SAD su štitile izraelske vlasti od svakog pažljivog razmatranja brojnih kršenja ljudskih prava počinjenih u Gazi", rekla je generalna sekretarka AI Anjes Kalamar za Frans pres

6976 pregleda 4 komentar(a)
Detalj iz Gaze, Foto: Reuters
Detalj iz Gaze, Foto: Reuters

Svjetski poredak izgrađen poslije 1945. nalazi se "na ivici raspada", upozorio je Amnesti Internešenel (AI) u danas objavljenom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima u svijetu, u kojem se posebno kritikuju Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) sa jedne strane i Rusija i Kina sa druge.

Od Bliskog istoka do Ukrajine preko Mjanmara, Sudana ili Etiopije gdje se događaju sukobi praćeni ogromnim kršenjima ljudskih prava, "sve čemu smo bili svjedoci tokom posljednih 12 mjeseci ukazuje da je međunarodni sistem na ivici raspada", ocijenila je generalna sekretarka AI Anjes Kalamar za Frans pres.

"Posljednjih mjeseci posebno SAD su štitile izraelske vlasti od svakog pažljivog razmatranja brojnih kršenja ljudskih prava počinjenih u Gazi", rekla je ona.

"Koristeći svoj veto protiv neophodnog prekida vatre, SAD su lišile Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) svakog smisla", ocijenila je generalna sekretarka te nevladine organizacije čije sjedište je u Londonu.

Tim prije što, paralelno s tim, "moćni akteri" kao što su Rusija i Kina "pokazuju spremnost da ugroze cjelovitost propisa iz 1948, ključne godine za izgradnju sadašnjeg međunarodnog sistema, upozorila je ona u izvještaju.

U izvještaju Amnestija dokumentuju se "flagrantna kršenja ljudskih prava od strane ruskih snaga tokom invazije na Ukrajinu, pribjegavanju mučenjima i drugom lošem tretmanu prema ratnim zarobljenicima".

Štiteći vojsku Mjanmara i zatvarajući oči pred napadima na stanovništvo u jeku građanskog rata, Kina je takođe djelovala protivno međunarodnom pravu, ukazala je ta nevladina organizacija.

Rat u Gazi počeo je 7. oktobra napadom komandosa Hamasa bez presedana na jug Izraela tokom koga je ubijeno 1.170 ljudi prema bilansu Frans presa ustanovljenom na osnovu zvaničnih izraelskih podataka. Kao odgovor Izrael je obećao da će uništiti Hamas i vodi vojnu ofanzivu u Gazi već više od šest mjeseci u kojoj je do sada poginulo 34.183 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja Hamasa.

Glad prijeti sjeveru teritorije i Izrael i dalje priprema napad na Rafu, podstičući zabrinutost brojnih stranih zemalja i humanitarnih organizacija.

Amnesti osuđuje monstruozne zločine koje je Hamas počinio 7. oktobra poslije čega je "Izrael krenuo u kampanju odmazde koja se pretvorila u kaznenu ekspediciju protiv cijelog stanovništva".

Poslije 200 dana tog sukoba koji ima posljedice na cio svijet Kalamar dovodi u pitanje ulogu međunarodnih institucija koje treba da djeluju. One međutim, kako je ocijenila, ostavljaju svijet na cjedilu i dovode u pitanje "validnost ideala uspostavljenih poslije 1945. godine".

"Za milione ljudi u svijetu Gaza sada simbolizuje apsolutni moralni neuspjeh brojnih tvoraca sistema uspostavljenog poslije Drugog svjetskog rata", rekla je generalna sekretarka u uvodu izvještaja.

Kako je Kalamar rekla za Frans pres potrebno je "revitalizovati i obnoviti međunarodne institucije" posebno hitnom reformom Savjeta bezbjednosti UN i njegovog prava veta, da ne može da se koristi u situacijama masovnog kršenja ljudskih prava.

Amnesti je takođe ukazao na zabrinutost zbog rasta moći vještačke inteligencije, tehnologije koja može da ubrza širenje lažnih informacija ili da ovjekovječi rasističke stavove.

Amnesti optužuje velike tehnološke firme da zanemaruju ili minimiziraju te prijetnje čak i u kontekstu oružanih sukoba.

Kalamar je upozorila da ukoliko se ostavi da slobodno djeluje ta tehnologija van zakona i njena zloćudna sredstva mogla bi da utiču na pogoršanje kršenja ljudskih prava u 2024. godini, kada se održavaju brojni izbori širom svijeta od SAD do Indije preko Velike Britanije i Evropske unije.

"Širenje i raspoređivanje neregulisane tehnologije kao što je generativna vještačka inteligencija, prepoznavanje lica i špijusnki softver", predstavljaju "ogromnu prijetnju" zbog kojih vlade treba da "preduzmu pravne mjere i solidne propise", rekla je Kalamar.

Bonus video: