SAD: Propalestinski protesti i hapšenja sa ozbiljnim posljedicama za demonstrante

U Teksasu, koji ima državni zakon koji štiti pravo studenata da protestuju u kampusu, guverner Greg Abot je ipak preventivno najavio da neće biti dozvoljeno održavanje propalestinskih protesta na Univerzitetu Teksas u Ostinu i poslao policiju da spriječi okupljanje demonstranata

539 pregleda 1 komentar(a)
Američki protestni kamp pristalica Palestinaca u Gazi, Foto: Reuters
Američki protestni kamp pristalica Palestinaca u Gazi, Foto: Reuters

U sedmicama otkako su počeli protesti protiv izraelskog rata u Pojasu Gaze na kampusima američkih koledža, broj ljudi koji su suočeni s hapšenjem porastao je na hiljade.

Policija od Njujorka do Los Anđelesa razbija protestne kampove - ponekad nasilno - i hapsi demonstrante.

U SAD, gdje su i pravo na javnu kritiku vlasti i pravo na okupljanje u znak protesta protiv njenih politika sadržani u Ustavu, gušenje protesta je osjetljiva tema.

Ali dok federalni zakon garantuje slobodu govora, ta sloboda nije neograničena.

Biranje građanske neposlušnosti

Tokom godina, federalni sudovi su utvrdili da su neka ograničenja govora, posebno u vezi sa "vremenom, mjestom i načinom" govora - zakonski dozvoljena.

Polazeći barem od Pokreta za građanska prava, članovi protestnih pokreta u SAD su često svjesno i namjerno kršili ta ograničenja, upuštajući se u ono što je opšte poznato kao građanska neposlušnost.

U saveznim državama širom SAD, demonstranti koji protestuju protiv rata u Gazi suočili su se sa različitim optužbama, uključujući neovlašten ulazak na posjed i nezakonito okupljanje. Mnogi od uhapšenih se potencijalno mogu suočiti sa zatvorskim kaznama, pojavljivanjem pred sudijama i mogućim zakonskim sankcijama. Studenti demonstranti kao posljedicu mogu imati interno discipliniranje u okviru svojih univerziteta.

Prvi amandman obavezuje vladu

Prvi amandman na Ustav SAD garantuje Amerikancima pravo na slobodu govora i okupljanja. On glasi: "Kongres neće donijeti zakon (...) kojim bi se ograničila sloboda govora ili štampe; ili pravo ljudi da se mirno okupljaju i podnose peticiju vladi za ispravljanje pritužbi".

Međutim, važno je napomenuti da Prvi amandman obavezuje samo savezne i državne vlade, a ne privatne pojedince i institucije.

"Na javnom univerzitetu, Prvi amandman će regulisati šta ta institucija može učiniti u odnosu na demonstrante", kaže za Glas Amerike Vera Ajdelman, advokatica u Projektu govora, privatnosti i tehnologije Američke unije za građanske slobode. Nasuprot tome, privatni univerziteti su slobodni da utvrde vlastita pravila o dozvoljenom govoru.

"Vlada može nametnuti sadržajno neutralna pravila, što znači da se ne mogu zasnivati na poruci koju izražavaju demonstranti u određeno vrijeme, na određenom mjestu ili na određeni način", kazala je Ajdelman.

U praksi, to često znači ograničenja u stvarima kao što je korištenje razglasa kasno u noć i kampovanje na javnim mjestima.

"Takva pravila, koja su neutralna po sadržaju i razumna su i nemaju za cilj potiskivanje poruke, generalno su dostupna vladi da ih primjenjuje", rekla je ona.

Nije sve neutralno

Zagovornici građanskih sloboda ističu da se čini da su neke od mjera preduzetih protiv protesta primjeri kada vlasti djeluju kako bi ugušile određene vrste govora, što nije dozvoljeno Prvim amandmanom.

U Teksasu, koji ima državni zakon koji štiti pravo studenata da protestuju u kampusu, guverner Greg Abot je ipak preventivno najavio da neće biti dozvoljeno održavanje propalestinskih protesta na Univerzitetu Teksas u Ostinu i poslao policiju da spriječi okupljanje demonstranata.

Abot je rekao da blokira protest jer bi bio "antisemitski" - tvrdnja za koju su zagovornici građanskih prava rekli da ne opravdava ograničavanje govora.

"Bili smo veoma zabrinuti zbog onoga što smo vidjeli na Univerzitetu Ostin", rekla je za Glas Amerike Aleks Mouri, potpredsjednica za zagovaranje na kampusima iz Fondacije za individualna prava u obrazovanju.

"Mi smo imali velike prigovore na to, jer smo rekli: 'Vi ne razbijate građansku neposlušnost ili čuvate kampus od nasilja. Vi sprečavate mirne proteste i kažete da je to zasnovano na određenom gledištu'", dodala je ona.

Posljedice hapšenja

Za hiljade demonstranata koji su se suočili sa hapšenjima u proteklih nekoliko sedmica, posljedice mogu biti raznovrsne.

U Ostinu su, na primjer, optužbe protiv većine od desetina demonstranata privedenih tokom Abotove preventivne akcije gotovo odmah odbačene. Brzo su pušteni iz pritvora nakon što su tužioci našli malo osnova za podizanje optužnica.

Međutim, Triša Triljo, viša stručna advokatica u Projektu reforme krivičnog prava Američke unije za građanske slobode, kaže da bi posljedice za demonstrante mogle biti ozbiljnije.

U SAD policija može zakonski zadržati osobu u pritvoru 48 sati prije nego što bude izvedena pred sudiju i formalno optužena za ilegalne aktivnosti.

"Hapšenje može biti prilično nasilno, a narednih nekoliko dana nakon hapšenja u zatvoru takođe mogu biti štetni", kazala je Triljo za Glas Amerike. "Demonstranti bi mogli izostati s posla i dobiti otkaz. Uhapšeno je mnogo studenata, a propuštaju važne rokove koji vode do finalnih ispita i diplomiranja. Ljudi su hapšeni krajem mjeseca, a kirije se plaćaju u vrijeme kada je mnogo ljudi u zatvoru".

"Čućete ljude u policiji kako govore o zatvoru na 'samo nekoliko dana', ali to je zapravo zaista ozbiljno", dodala je Triljo. "Ova hapšenja mogu imati zaista trajne posljedice".

Razne optužbe

Vrste optužbi sa kojima se demonstranti suočavaju značajno se razlikuju. Neke su relativno blaže, a maksimalna kazna je zapravo novčana. Drugi se, međutim, suočavaju sa mnogo ozbiljnijim posljedicama, uključujući neke od studenata uhapšenih na Univerzitetu Kolumbija, koji su provalili i zauzeli zgradu kampusa prije nego što ih je policija izbacila.

"Vidjeli smo ljude optužene za krivična djela", kazala je Triljo. "Ovdje u Njujorku, ljudi su optuženi za provalu. Vrlo je uobičajeno, kada imate ovako napet odnos između policije i demonstranata, da policija optužuje ljude za pružanje otpora hapšenju ili napad na policajca. Optužbe poput napada i provale mogu biti pretvorene u krivična djela u zavisnosti od jurisdikcije u kojoj se nalazite".

U SAD, presuda za krivično djelo može biti ozbiljan teret. U nekim državama, takvim ljudima je oduzeto pravo glasa, a u mnogim slučajevima krivično djelo će zakomplikovati izglede osobe za zapošljavanje.

Ali čak i sama optužba za krivično djelo može biti štetna, s obzirom da mnoge jurisdikcije zahtijevaju od optuženih da uplate kauciju prije nego što budu pušteni iz pritvora.

"Nedavna studija je pokazala da većina Amerikanaca ne može priuštiti hitne troškove od 400 dolara", kaže Triljo. "Vrlo je uobičajeno da kaucija podrazumijeva i uplate veće od toga kako bi ljudi izašli iz zatvora."

Bonus video: