Sjedinjene Američke Države (SAD) danas su uvele sankcije za osam venecuelanskih zvaničnika i povećale na 25 miliona dolara nagradu za hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura na dan njegove inauguracije za treći mandat poslije spornih izbora prošle godine.
To su nove u nizu kaznenih mjera odlazeće administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena protiv Madurove vlade poslije julskih izbora, na kojima su i vladajuća Socijalistička partija i opozicija tvrdili da su pobijedili.
Među novim sankcionisanim zvaničnicima su nedavno imenovani šef venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA Hektor Obregon, venecuelanski ministar saobraćaja Ramon Velaskez, kao i policijski i vojni zvaničnici.
Potez SAD poklopio se sa sankcijama koje su objavile Velika Britanija i Evropska unija protiv 15 venecuelanskih zvaničnika, uključujući članove Nacionalnog izbornog vijeća i bezbjednosne snage. Kanada je takođe uvela nove sankcije Venecueli.
"Maduro i njegovi saradnici nastavili su sa svojim represivnim akcijama u Venecueli", naveo je u saopštenju Bredli Smit, zvaničnik ministarstva finansija SAD.
On je dodao da su SAD i partnerske zemlje solidarne s narodom Venecuele za koji je rekao da je izabrao "novo rukovodstvo", kao i da SAD "odbacuju lažnu tvrdnju Madura o pobjedi".
Maduro i njegovi saradnici su uvijek odbacivali sankcije SAD i drugih zemalja, navodeći da su to nelegitimne mjere koje predstavljaju "ekonomski rat" osmišljen da osakati Venecuelu.
"Odlazeća vlada SAD ne zna kako da nam se osveti", rekao je Maduro tokom svog inauguracionog govora, ne pominjući direktno sankcije.
On i njegovi saveznici hvale, kako navode, otpornost zemlje kaznenim mjerama, iako su krivili sankcije za ekonomske poteškoće i nestašice.
Izborne vlast i najviši sud u zemlji tvrde da je Maduro, čiji su dosadašnji predsjednički mandati obilježeni dubokom ekonomskom i socijalnom krizom, pobijedio na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima, iako nisu objavili detaljne podatke.
Vlada, koja je optužila opoziciju da podstiče fašističke zavjere protiv nje, saopštila je da će uhapsiti opozicionog predsedničkog kandidata Edmunda Gonzaleza ako se vrati u zemlju iz egzila i da je privela istaknute članove opozicije i aktiviste uoči inauguracije.
Opozicija navodi da je 75-godišnji Gonzalez ubjedljivo pobijedio. Kao dokaz je objavila svoje podatke s birališta, pridobivši podršku vlada širom svijeta, uključujući i SAD koje Gonzaleza smatraju novoizabranim predsjednikom. Međunarodni posmatrači izbora rekli su da izbori nisu bili fer.
Maduro (62) je na vlasti od 2013. godine, a nove sankcije uvedene su nešto više od nedjelju dana prije nego što će završiti Bajdenov mandat kada 20. januara Donald Tramp položi zakletvu.
Pored sankcija, američka vlada je povećala na 25 miliona dolara, sa prethodnih 15 miliona dolara, nagradu koju nudi za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura.
SAD su 2020. optužile Madura i druge zvaničnike u vezi s drogom i korupcijom. Maduro je odbacio optužbe.
Maduro se održao na vlasti uprkos velikom pritisku uzastopnih američkih administracija, zadržavajući podršku vojske Venecuele, kao i Kine, Rusije i Irana.
Bajden je ranije ove nedjelje primio Gonzaleza u Bijeloj kući, nazvavši ga "pravim pobjednikom" izbora. Međutim, Tramp se nije sastao sa Gonzalezom, prepustivši to jednom od njegovih budućih viših saradnika.
Tokom svog prvog mandata, od 2017-2021, Tramp je vodio kampanju "maksimalnog pritiska" protiv Madura, uvodeći najoštrije sankcije toj južnoameričkoj zemlji, uključujući njenoj naftnoj industriji.
Bajden je nakratko poništio neka ograničenja iz Trampove ere poslije obećanja Madura, ali ih je potom ponovo uspostavio, navodeći da venecuelanski lider nije ispunio obećanje o poštenim demokratskim izborima.
Ostaje nejasno kako će se Tramp odnositi prema Venecueli u drugom mandatu. Trampovu odluku komplikuje zabrinutost u vezi s imigracijom, što je aktuelno američko unutrašnje pitanje, ali je rekao da SAD ne treba venecuelanska nafta.
Jedno od Trampovih centralnih obećanja u kampanji bilo je masovna deportacija migranata bez dokumenata, od kojih su mnogi iz Venecuele, a njihovo vraćanje bi vjerovatno zahtijevalo saradnju venecuelanskih vlasti.
Poslije kratkog pritvora venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado u Karakasu uoči Madurove inauguracije, Tramp je objavio saopštenje na društvenim mrežama u kojem je rekao: "Ovi borci za slobodu ne bi trebalo da budu ugroženi".
Madurova vlada je negirala bilo kakvu umešanost, navodeći da je opozicija to organizovala kako bi obezbijedila podršku Mačado.
Palata u kojoj je Maduro položio zakletvu i održao vatreni govor, bila je pod čvrstim mjerama bezbjednosti policije, vojske i obavještajnih službenika. Gomile ljudi, od kojih su mnogi nosili majice podrške Maduru okupile su se u susjednim ulicama i na obližnjem trgu.
Maduro je optužio opoziciju da pokušava da pretvori njegovu inauguraciju u "svjetski rat" i rekao da je neuspjeh opozicije da spriječi inauguraciju "velika pobjeda Venecuele".
On je optužio spoljne sile da "napadaju“ Venecuelu, posebno vladu SAD, i obećao da će garantovati "mir i nacionalni suverenitet".
"Danas više nego ikad osjećam teret posvećenosti, moć koju predstavljam, moć koju mi daje ustav", rekao je on. "Nije me postavila vlada Sjedinjenih Država, niti proimperijalističke vlade Latinske Amerike".
Bonus video:
