BLOG Osam mrtvih, 35 ranjenih u izraelskoj raciji u Dženinu, generalni sekretar UN-a poziva na uzdržanost

OCHA je citirala informacije iz Izraela i garanata za prekid vatre – SAD, Katara i Egipta. U nedjelju, su UN saopštile da je oko 630 kamiona ušlo u palestinsku enklavu, od kojih je najmanje 300 otišlo na sjever.

26092 pregleda 2 komentar(a)
Izraelska racija u Dženinu, na okupiranoj Zapadnoj obali, Foto: REUTERS
Izraelska racija u Dženinu, na okupiranoj Zapadnoj obali, Foto: REUTERS
Završeno
19:56h

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je izraelske snage bezbjednosti da primjene "maksimalnu uzdržanost" nakon što su pokrenule veliku operaciju u gradu Dženin na Zapadnoj obali.

Prema podacima palestinskog ministarstva zdravlja, najmanje osam Palestinaca je ubijeno, a 35 osoba je ranjeno.

Tokom vojne operacije, koja se odvijala dok je primirje u Gazi ulazilo u treći dan, izraelska vatra povrijedila je i troje medicinskih sestara i dvoje ljekara, izjavio je direktor bolnice Halil Sulejman u Dženinu.

Generalni sekretar UN-a "ostaje duboko zabrinut" zbog nasilja i "poziva snage bezbjednosti da primjene maksimalnu uzdržanost i upotrijebe smrtonosnu silu samo kada je to strogo neizbježno za zaštitu života", rekao je portparol Gutereša.

17:44h

Katarski premijer izrazio je nadu da će se Palestinska uprava vratiti i preuzeti upravljačku ulogu u Gazi nakon završetka rata s Izraelom.

Govoreći na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Švajcarskoj, dva dana nakon stupanja na snagu primirja u Gazi, koje je pomogao da se postigne, šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani upozorio je da jedino stanovnici Gaze trebalo da odlučuju o tome ko će upravljati tom teritorijom. 

"Nadamo se da ćemo vidjeti Palestinsku upravu ponovo u Gazi. Nadamo se da ćemo vidjeti vladu koja će zaista rješavati probleme ljudi tamo. Dug je put pred Gazom nakon razaranja", rekao je, prema izvještaju agencije Rojters.

Pitanje buduće uprave Gaze nakon rata nije bilo direktno adresirano u sporazumu o primirju.

Izrael je odbacio bilo kakvu upravljačku ulogu Hamasa, ali je gotovo jednako protiv toga da Palestinska uprava preuzme kontrolu, tijelo koje je osnovano u okviru privremenih mirovnih sporazuma iz Osla prije tri decenije i koje ima ograničena ovlašćenja na Zapadnoj obali.

17:39h

Novi predsjednik SAD-a Donald Tramp je ukinuo uvođenje sankcija protiv ljudi koji podrivaju mir na Zapadnoj obali što je jedna od izvršnih naredbi iz vremena dosadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena.

Bajdenova administracija je izvršnom naredbom uvela neke sankcije protiv jevrejskih naseljenika ekstremista koji napadaju Palestince, stanovnike Zapadne obale. Do toga je došlo poslije izbijanja nasilja kojem je prethodio napad Hamasa sa druge palestinske teritorije, iz Pojasa Gaze, na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine.

Jevrejski naseljenici na Zapadnoj obali su slavili dolazak Trampove administracije u uvjerenju da će se drugačije odnositi prema nelegalnim jevrejskim naseljima.

Za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Tramp je preduzeo korake bez presedana u znak podrške izraelskim teritorijalnim aspiracijama, uključujući priznanje da je Jerusalim glavni grad Izraela i Ambasadu SAD premjestio iz Tel Aviva u taj grad, a i priznao izraelsku aneksiju Golanske visoravni.

17:01h

Ministarstvo vanjskih poslova Palestine osudilo je, kako su ocijenili, brutalne napade izraelskih doseljeničkih milicija i njihovih naoružanih terorističkih elemenata na palestinske građane, njihovu imovinu i svetinje, od kojih je posljednja bila, kako kažu, varvarska agresija na gradove Al-Funduk i Jinsafut, istočno od Kalkilija.

“Pod nadzorom i zaštitom izraelskih okupacionih snaga i izraelske vlade, najmanje 50 maskiranih izraelskih terorista pokrenulo je sinoć javni masovni napad na selo Al-Funduq na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelski teroristi su spalili brojne palestinske kuće i prodavnice, uništili vozila, terorisali civile i ranili njih 21. Izraelske okupacione snage su intervenisale kako bi potisnule palestinske građane kada su pokušali da se brane.”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Palestine.

Oni tvrde da u novom činu agresije, izraelske okupacione snage uvele su dodatne kolektivne kazne i restriktivne mjere našim ljudima širom Zapadne Obale, zatvarajući sve ulaze u palestinske gubernije, gradove, i naselja, bilo željeznim kapijama ili vojnim kontrolnim tačkama, čiji broj je dostigao oko 898 barijera, što je dovelo do rasparčavanja Zapadne Obale.

Ove nezakonite mjere izazvale su paralizu kretanja građana, ponižavanje i ugnjetavanje hiljada Palestinaca dugim satima na kontrolnim punktovima koji pokazuju najružnije oblike izraelskog sistema aparthejda, istakli su u saopštenju.

“Ministarstvo vanjskih poslova sa velikom zabrinutošću gleda na ukidanje sankcija ekstremističkim doseljenicima i odluku izraelske vlade da oslobodi zatočene izraelske teroriste pokazujući namjeru Izraela da uvuče Zapadnu obalu u sveobuhvatnu konfrontaciju u potrazi za opravdanjima za kopiranje genocida koji je Izrael počinio u Pojasu Gaze na Zapadnoj obali, u pripremi za stvaranje stanja nasilnog haosa i olakšavanje njegove aneksije.

Ministarstvo vanjskih poslova smatra odgovornom međunarodnu zajednicu i poziva je da hitno ispuni svoje obaveze prema našem narodu, uključujući i pružanje međunarodne zaštite”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je pozvalo na uvođenje odvraćajućih međunarodnih sankcija Izraelu, okupatorskoj sili i njenim terorističkim organizacijama doseljenika.

“Ministarstvo vanjskih poslova nastavlja svoje političke, diplomatske i međunarodno-pravne aktivnosti sa zemljama i relevantnim organizacijama za ljudska prava i humanitarnim organizacijama kako bi razotkrili zločine Izraela i njegovih doseljenika, te mobilisali najširi front međunarodnog pritiska kako bi prisilili izraelsku vladu da zaustavi svoje napade i okonča vojnu okupaciju zemlje Palestine.”, zaključuje se u saopštenju.

16:28h

Vođe izraelskih opozicionih partija pozvale su danas premijera Izraela Benjamina Netanjahua da slijedi primjer načelnika Generalštaba general potpukovnika Hercija Halevija i podnese ostavku.

"Pozdravljam Hercija Halevija. Sada neka premijer i njegova katastrofalna vlada preuzmu odgovornost i podnesu ostavku", objavio je lider izraelske opozicije Jair Lapid.

Lider partije Izrael naš dom (Jisrael Bejtenu) Avigdor Liberma rekao je da poslije ostavke šefa Izraelskih odbrambenih snaga poziva premijera i druge članove vlade da preuzmu ogovornost i "slijede ga".

"Hvala ti Herci, Netanjahu sada je na tebe red", rekao je lider partije Demokrate Jair Golan.

Vođa partije Nacionalne unije i sam bivši šef vojske Beni Ganc je izjavio da je Halevi najprije i prije svega ratnik, koji se borio za zemlju čitav svoj život.

"Načelnik Generalštaba je odgovoran za vojne propuste koji su doveli do katastrofe 7. oktobra i takođe je odgovoran za ogroman oporavak IDF", objavio je Ganc na platformi Iks, dodajući da je on od prvog trenutka preuzeo odgovornost i to pokazao na bojnom polju i sada pokazuje svoju javnu odgovornost na način vrijedan poštovanja.

Ganc je pozvao da se osnuje državna komisija za istragu 7. oktobra 2023. godine i da vodi državu Izrael u izbore kako bi se uspostavila vlada koja može da vrati povjerenje javnosti.

Netanjahu je razgovarao sa Halevijem telefonom, poslije najave ostavke, da mu zahvali za dugu službu zemlji.

Ministar finansija Izraela Becalel Smotrič iz ultradeničarske partije Religiozni cionizam ocijenio je da nova komanda IDF mora biti spremna da nastavi rat do totalne pobjede.

On je pozdravio ostavku Halevija i pohvalio ga za decenije službe, uključujući, kako je naveo, "velika vojna dostignuća na svim frontovima" tokom najnovijeg rata iako ga kritikuje što nisu uništene sposobnosti Hamasa da vlada.

(BETA)

16:04h

Palestinska novinska agencija Vafa izvještava, pozivajući se na direktora bolnice Halil Sulejman u Dženinu, Visama Bakra, da su tri medicinske sestre i dva ljekara povrijeđeni izraelskom vatrom tokom vojne operacije Izraela unutar Dženina na okupiranoj Zapadnoj obali.

Al Džazira izvještava da je broj poginulih u Dženinu porastao na sedam, dok je oko 35 drugih osoba ranjeno. Guverner Dženina, Kamal Abu al-Rub, izjavio je za novinsku agenciju Frans pres (AFP) da je "ono što se dešava invazija na kamp", misleći na izbjeglički kamp u blizini okupiranog grada na Zapadnoj obali.

"Sve se desilo brzo, Apači su bili u vazduhu, a izraelska vojna vozila svuda", dodao je on.

Hamas je pozvao na eskalaciju borbi protiv Izraela kao odgovor na aktuelnu izraelsku vojnu raciju u Dženinu.

15:49h

Komandant izraelske Južne komande general major Jaron Finkelman obavijestio je danas načelnika Generalštaba Izraela general potpukovnika Hercija Halevija da namjerava da podnese ostavku.

On je to učinio pošto je Halevi najavio da i on podnosi ostavku u martu.

Finkelman je naveo svoju odgovornost za neuspjehe Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) koji su doveli do napada palestinskih ekstremista predvođenih islamističkim Hamasom na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, kao razlog za ostavku.

"Sedmog oktobra sam propustio da branim Zapadni Negev i njegove voljene i herojske stanovnike. Taj neupjeh mi se urezao u pamćenje do kraja života", objavio je Finkelman, prenijeli su izraelski mediji, aludirajući na dan kada je ubijeno oko 1.200, a oteto više od 250 talaca i odvedeno u Gazu, gdje ih je još uvek zatočeno oko 90, ali se zna da nisu svi živi.

"Zbog odgovornosti prema državi Izrael, IDF i njenom narodu, od tada sam djelovao da vodim rat protiv Hamasa i terorističkih organizacija u Gazi. Mi moramo nastaviti da napadamo neprijatelja, vratimo sve naše taoce njihovim domovima i zajednicama njihovom pravom mjestu bezbjednosti i prosperiteta", dodao je Finkelman.

(BETA)

15:34h

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je velika operacija izraelske vojske u Dženinu na Zapadnoj obali "još jedan korak da se postigne postavljeni cilj: jačanje bezbjednosti u Judeji i Samariji", što je biblijski naziv te teritorije.

Operacija nazvana "Gvozdeni zid" će, kako se očekuje, trajati nekoliko dana, prenose izraelski mediji.

Palestinsko Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je u izraelskoj operaciji u Dženinu na okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno najmanje šest ljudi, a ranjeno 35.

"Mi dejstvujemo na sistematski i odlučan način protiv iranske osovine gdje god šalje oružje - u Gazu, Liban, Siriju, Jemen, Judeju i Samariju", naveo je Netanjahu u saopštenju koje je objavio njegov kabinet.

Islamistička organizacija Hamas, vladajuća na drugoj palestinskoj teritoriji, u Pojasu Gaze, pozvala je na jačanje borbe protiv Izraela u odgovoru na izraelsku vojnu operaciju u Dženinu, prenijele su agencije.

U Pojasu Gaze je od nedjelje na snazi preki vatre u ratu Izraela i Hamasa koji je trajao više od 15 mjeseci.

Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jerusalim u bliskoistočnom ratu 1967. Palestinci se bore za nezavisnu državu koja bi obuhvatala sve tri teritorije.

(BETA)

15:31h

Načelnik Generalštaba izraelske vojske general-potpukovnik Herci Halevi je danas obavijestio ministra odbrane Izraela Kaca da namjerava da podnese ostavku.

08:47h

Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) saopštila je da je 915 kamiona s pomoći ušlo u Pojas Gaze u ponedjeljak, drugog dana primirja između Izraela i palestinskih militanata Hamasa poslije 15 mjeseci rata.

OCHA je citirala informacije iz Izraela i garanata za prekid vatre – SAD, Katara i Egipta. U nedjelju, su UN saopštile da je oko 630 kamiona ušlo u palestinsku enklavu, od kojih je najmanje 300 otišlo na sjever.

Sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – nalaže da najmanje 600 kamiona može da unese pomoć u Gazu svakog dana od početnog šestonedjeljnog prekida vatre, uključujući 50 kamiona za prevoz goriva.

Podaci iz agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) pokazuju da su 2.892 kamiona s pomoći ušla u Pojas Gaze u decembru. Pomoć se predaje na strani granice u Pojasu Gaze, gdje je preuzima UN i distribuira je.

Međutim, bande i pljačkaši su to otežali. Podaci OCHA pokazuju da je 2.230 kamiona pomoći – u prosjeku 72 dnevno – pokupljeno u decembru, dok je od 1. do 5. januara dnevni prosjek bio 51.

Izrael je tokom vojne operacije razorio veći dio Pojasa Gaze, dok je većina od 2,3 miliona ljudi koji su živjeli tamo više puta raseljeno. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) opisao je humanitarnu situaciju kao "katastrofalnu".

Gutereš je rekao Savjetu bezbjednosti UN u ponedjeljak da je UN i dalje se suočava sa "značajnim preprekama, izazovima i ograničenjima". On je rekao da je UN, humanitarnim grupama i privatnom sektoru potreban brz, bezbjedan i nesmetan pristup Pojasu Gaze.

Gutereš je rekao i da Izrael i Hamas moraju da koordiniraju sa UN blagovremeno i efikasno kako bi mogla da obavlja svoj humanitarni rad. "Ovo takođe uključuje uspostavljanje javnog reda i bezbjednosti kako bi se spriječila pljačka humanitarnih isporuka", dodao je on.

Rat u Pojasu Gaze je počeo poslije napada pripadnika Hamasa 7. oktobra 2023. na jug Izraela, kada je, prema izraelskim podacima, ubijeno 1.200 ljudi. U potonjim izraelskim napadima, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa, ubijeno je više od 47.000 ljudi.

(Radio Slobodna Evropa)

Bonus video: