Tramp bez zadrške kod kuće i u inostranstvu

Nizom izvršnih naredbi predsjednik SAD pokazao da ovoga puta neće prihvatiti “ne” kao odgovor, bilo da se radi o sprovođenju ambiciozne domaće agende ili o njegovom pogledu na svijet

22109 pregleda 72 reakcija 14 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Ništa nam neće stati na put. Tim riječima je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp opisao po čemu će se njegov drugi mandat u Bijeloj kući razlikovati od prvog. On, kako ističe “Njujork tajms” u svom 29-minutnom inauguracionom govoru nije gubio vrijeme pozivajući na uzvišene američke ideale, već je umjesto toga domaću i stranu publiku upozorio da Amerika pod iskusnijim Trampom neće prihvatiti ne kao odgovor.

Donald Tramp
foto: REUTERS

Trampova serija izvršnih naredbi ima za cilj da pošalje poruku da će se ovoga puta haotični poremećaji koji su obilježili njegov prvi mandat spojiti sa bržim i disciplinovanijim sprovođenjem, ocjenjuje “Tajms”.

Sloboda za napadače na Kapitol

Kao rezultat jedne od naredbi njegove pristalice, koje su prije četiri godine napale Kapitol, juče su počele da izlaze iz zatvora. Pomilovanje 1.500 optuženih koje je republikanski predsjednik odobrio u ponedjeljak uveče, samo nekoliko sati nakon što je položio zakletvu, izazvalo je bijes zakonodavaca koji su bili ugroženi, kao i nekih od 140 policajaca povrijeđenih tokom napada 6. januara 2021, kada su hiljade Trampovih pristalica upale u Kapitol pokušavajući da spriječe Kongres da potvrdi pobjedu Džoa Bajdena.

“Izdala me je sopstvena zemlja”, rekao je za CNN Majkl Fenon, bivši policajac u Vašingtonu, koji je zadobio teške povrede tokom nereda. “Večeras će šest osoba koje su me napale dok sam, kao i stotine drugih policajaca, obavljao svoj posao 6. januara biti slobodne.”

Trampova pomilovanja obuhvatila su ljude koji su počinili samo prekršaje, poput nezakonitog ulaska, ali i one koji su napali policajce, kao i znatno manju grupu koja je planirala napad na demokratiju, navodi Rojters.

Portparolka Bijele kuće Karolin Levit stala je u odbranu Trampove odluke o pomilovanjima, tvrdeći, bez dokaza, da su mnoge presude bile politički motivisane. “Predsjednik Tramp je vodio kampanju sa ovim obećanjem,” kazala je za Foks njuz. “Ne bi trebalo da je iznenađujuće što je ispunio to obećanje prvog dana”.

Trampove pristalice
foto: REUTERS

Među onima koji će biti oslobođeni su i lideri desničarske organizacije Proud Boys, uključujući neke osuđene za zavjeru radi pobune.

Trampovo pomilovanje bilo je samo jedno od niza dekreta koje je potpisao nakon ceremonije inauguracije u Rotondi SAD, koju su njegove pristalice demolirale prije četiri godine.

Rekao je da će okončati eru u kojoj je svijet iskorišćavao američku velikodušnost, osnažujući “Spoljnu poresku službu” da “uvodi tarife i oporezuje strane zemlje kako bi obogatila naše građane.”

Nakon što je lažno izjavio da Kina kontroliše Panamski kanal, obećao je “vraćamo ga nazad”, izazvavši oštru reakciju panamskog predsjednika koji mu je poručio neće prepustiti kanal.

Izlazak iz SZO i sporazuma o klimi

Započeo je opsežnu akciju protiv ilegalne imigracije, nagovijestio svoju namjeru da ospori ustavno načelo prava na državljanstvo po rođenju, smanjio podršku za energiju vjetra i električna vozila, te otvorio put za naftno bušenje u Arktiku i priobalnim područjima. Odgodio je zabranu popularne aplikacije TikTok, koja je u SAD trebalo da bude ugašena u nedjelju. Takođe se povukao iz Pariskog sporazuma o klimi i iz Svjetske zdravstvene organizacije.

“Svjetska zdravstvena organizacija nas je opelješila, svi iskorišćavaju Sjedinjene Države. To više neće biti slučaj”, izjavio je Tramp prilikom potpisivanja izvršne naredbe o povlačenju.

SZO je juče saopštila da žali zbog odluke svoje najveće donatorske zemlje. “Nadamo se da će SAD preispitati ovu odluku i zaista se nadamo konstruktivnom dijalogu u korist svih, kako Amerikanaca, tako i ljudi širom svijeta”, rekao je za Rojters portparol SZO Tarik Jašarević novinarima u Ženevi.

Ova odluka ostavlja rok od 12 mjeseci za povlačenje SAD iz zdravstvene agencije UN i prekid svih finansijskih doprinosa njenom radu. SAD su ubjedljivo najveći finansijer SZO sa 18% ukupnog budžeta organizacije. Najnoviji dvogodišnji budžet SZO za period 2024-2025. iznosi 6,8 milijardi dolara.

Povlačenje SAD vjerovatno će ugroziti programe širom organizacije, prema mišljenju nekoliko stručnjaka iz SZO i van nje, posebno one koji se bave borbom protiv tuberkuloze, najvećeg svjetskog ubice među zaraznim bolestima, kao i HIV/AIDS-a i drugih zdravstvenih hitnih situacija.

Predsjednik SAD je takođe odmah u ponedjeljak proglasio da sporazum o globalnom minimalnom porezu na korporacije “nema snagu ili dejstvo” u SAD, čime je efektivno povukao Ameriku iz ključnog dogovora iz 2021. godine, koji je Bajdenova administracija pregovarala sa skoro 140 zemalja.

U predsjedničkom memorandumu Tramp je takođe naložio Ministarstvu finansija SAD da pripremi opcije za “zaštitne mjere” protiv zemalja koje su uvele - ili je vjerovatno da će uvesti - poreske propise koji nesrazmjerno pogađaju američke kompanije.

Evropska unija, Britanija i druge zemlje usvojile su globalni minimalni porez na korporacije od 15%, ali američki Kongres nikada nije odobrio mjere koje bi SAD uskladile sa tim sporazumom. SAD trenutno imaju globalni minimalni porez od oko 10%, što je dio Trampovog značajnog paketa smanjenja poreza iz 2017. koji su odobrili republikanci.

Međutim, zemlje koje su usvojile globalni minimalni porez od 15% mogu biti u poziciji da naplaćuju dodatni porez američkim kompanijama koje plaćaju nižu stopu. Trampov dekret takve akcije naziva “odmazdama.”

Moć kroz dominaciju i strah

Što se tiče spoljne politike, Tramp je jasno najavio povratak moćne Amerike koja se ne fokusira na održavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima ili na pažljivo njegovanje mreže saveznika, što su većina njegovih prethodnika smatrali jednim od najdragocjenijih resursa Amerike. Umjesto toga, opisao je obnovljenu zemlju koja svoju moć ostvaruje kroz ekonomsku dominaciju i strah, ističe “Tajms”. Tokom konferencije za novinare u Ovalnom kabinetu, Tramp je improvizovao spoljnopolitičke najave. Potvrdio je zahtjeve da članice NATO-a više nego udvostruče svoje obećane troškove za odbranu na 5% BDP-a. To je nemoguće za saveznike koji su suočeni s ekonomskim poteškoćama i pokušavaju da finansiraju ogromne sisteme socijalne zaštite. CNN navodi da je vjerovatno riječ o pregovaračkoj taktici budući da ni SAD ne troše toliko, ali je izvjesno da se Evropa ponovo našla u Trampovom fokusu.

Tramp je takođe pokušao da pokrene “licitaciju” za svoju prvu posjetu inostranstvu, rekavši da bi Saudijska Arabija ili bilo koja druga država koja potroši 500 miliona dolara na američku robu mogla biti na vrhu liste.

Nakon predizbornog obećanja da će još prvog dana u Bijeloj kući riješiti sukob u Ukrajini, Tramp je kazao da planira susret sa ruskim predsjednikom ali nije precizirao datum, rekavši da “time što ne pristaje na dogovor Putin uništava Rusiju”.

Prema pisanju “Tajmsa” oduvijek je postojao svojevrsni sukob između Donalda Trampa koji želi da proširi uticaj Amerike i podredi svijet svojoj volji, i Donalda Trampa koji tvrdi da želi da se drži podalje od nepotrebnih ratova i osvoji Nobelovu nagradu za mir zbog svojih napora da okonča sukobe širom svijeta.

Rubio i Vens
foto: REUTERS

Njegova administracija će se sastojati iz oba tabora. Nekadašnji neokonzervativci, poput Marka Rubija, senatora sa Floride kojeg je Tramp izabrao da vodi Stejt department, pozivaju na to da se Amerika suprotstavi Kini i učini sve što je potrebno da spriječi Iran da dobije nuklearno oružje. Komentarišući sukob u Ukrajini, Rubio je rekao da će to biti “komplikovano... jer će svaka strana morati da napravi neki ustupak”.

“Jedini način na koji konflikti poput ovog završavaju nije kroz javne izjave”, kazao je Rubio. “Završavaju se kroz tešku, dinamičnu diplomatiju u kojoj SAD nastoje da se angažuju, s ciljem da se okonča ovaj sukob na održiv način, na način koji obezbjeđuje sigurnost Ukrajine i naših partnera u regionu, ali i zaustavlja ubijanje, umiranje i razaranje kojem svjedočimo već neko vrijeme.” Govoreći u Bijeloj kući nakon polaganja zakletve, Rubio je obećao da će sprovoditi Trampovu spoljnu politiku “promovisanja nacionalnog interesa ove zemlje”. Dodao je da će još jedan cilj spoljne politike pod Trampovom administracijom biti “promocija mira. Naravno, mira kroz snagu, mira, ali uvijek bez odustajanja od naših vrednosti.”

Skeptici po pitanju Ukrajine, poput potpredsjednika Džej Di Vensa, tvrde da Amerika ima i druge prioritete osim rješavanja sukoba između Rusije i bivših sovjetskih republika.

Obračun sa “dubokom državom”

Tramp je poslao jasne signale upozorenja onima koje dugo smatra “dubokom državom” koja se protivi njegovoj agendi. Nekoliko sati nakon polaganja zakletve, portret generala Marka A. Milija, bivšeg načelnika generalštaba, uklonjen je sa zida ispred njegove bivše kancelarije u Pentagonu. General Mili je bio taj koji se suprotstavio Trampu, odbijajući da koristi vojsku za suzbijanje protesta pokreta Black Lives Matter i podsjećajući svoje vojnike da polažu zakletvu Ustavu, a ne, kako je rekao na oproštajnoj ceremoniji, “diktatoru u pokušaju.” Džo Bajden je u ponedjeljak ujutru izdao preventivno pomilovanje Miliju u naporu da ga zaštiti od eventualnog progona.

Ovo je bio podsjetnik svima koji su ostali u zgradi. kao i u Stejt departmentu, Ministarstvu pravde ili obavještajnim agencijama, da su se pravila promijenila. U Stejt departmentu i FBI-ju ključni karijerni zvaničnici predali su svoje akreditacije proteklih dana, umjesto da čekaju da budu otpušteni.

Skoro potpuno su nestale ličnosti iz establišmenta kojima se Tramp obratio prije osam godina za svoj kabinet, smatrajući da daju legitimitet i kompetentnost njegovoj novoj administraciji. Umjesto toga, sada se oslanja na autsajdere, poput Ilona Maska, kao i na svoje izbore za vođenje Pentagona i FBI-ja - Pita Hegseta i Kaša Patela, koji su obojica obećali da će fundamentalno reformisati te institucije.

Nijesu svi Trampovi protivnici ostali tihi. Liz Čejni, bivša republikanska kongresmenka, za koju je Tramp kazao da bi trebalo da se suoči s vojnim tribunalom zbog njene uloge u istrazi Predstavničkog doma o napadu 6. januara, odgovorila je nakon što ju je u govoru posle inauguracije nazvao „plačljivom ludačom“.

Njegovi komentari, u kojima je lažno optužio odbor da je uništio dokaze, bili su, kako je napisala, „podsjetnik da ni laži, ni lažov koji ih izgovara, ne postaju bolji s godinama.“

„Ne zaboravite na Trampov karakter,“ dodala je Čejni, koju je u ponedjeljak Bajden takođe preventivno pomilovao. „Sjedio je u svojoj trpezariji i gledao na televiziji kako njegovi pristalice napadaju naš Kapitol i brutalno napadaju policajce. Satima je odbijao da pozove masu da se povuče. Istina se nikada neće promijeniti.“

Počinje pravna bitka protiv dekreta

Demokratske države i grupe za građanska prava podnijele su prve tužbe protiv izvršnih naredbi koje je Tramp potpisao nakon preuzimanja dužnosti, uključujući i onu koja nastoji da ukine pravo na državljanstvo po rođenju u SAD.

Koalicija od 18 saveznih država pod vođstvom demokrata, zajedno s Distriktom Kolumbija i gradom San Franciskom, podnijela je tužbu saveznom sudu u Bostonu u utorak, tvrdeći da Trampov pokušaj da ukine pravo na državljanstvo po rođenju predstavlja flagrantno kršenje Ustava SAD.

Ova tužba uslijedila je nakon dvije slične tužbe koje su podnijeli Američka unija za građanske slobode (ACLU), organizacije za prava imigranata i trudnica, samo nekoliko sati nakon što je Tramp potpisao izvršnu naredbu. Time je započet prvi veliki pravni izazov djelovima njegove agende.

“Državni tužioci su se pripremali za nezakonite poteze poput ovog, a današnja hitna tužba šalje jasnu poruku administraciji Donalda Trampa da ćemo se boriti za naše građane i njihova osnovna ustavna prava”, izjavio je državni tužilac Nju Džersija, Metju Platkin.

Bonus video: