Svjetski lideri, visoki ministri i ključne ličnosti u oblasti klimatske diplomatije, jedan po jedan, ponovo su potvrdili svoju posvećenost Pariskom sporazumu ove sedmice, kao odgovor na odluku Donalda Trampa da povuče Sjedinjene Američke Države iz ovog pakta. Prenosi britanski list Gardijan.
Trampov potez ugrozio je izglede da svijet održi porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, kako to predviđa sporazum. Nada u postizanje ovog cilja već je bila sve slabija, a prošla godina bila je prva u kojoj je ova granica dosljedno prekoračena. Ipak, cilj će se mjeriti tokom godina ili čak decenija, a stroga smanjenja emisija sada bi i dalje mogla napraviti razliku.
Pored povlačenja iz Pariskog sporazuma, Tramp je ukinuo mnoga ograničenja i podsticaje za smanjenje korišćenja fosilnih goriva, te nagovijestio svoju namjeru da nastavi sa podrškom velikim naftnim kompanijama. SAD su vodeći svjetski izvoznik gasa, a proizvodnja nafte dostigla je rekordne nivoe tokom Bajdenove administracije. Ovi faktori bi mogli poništiti napredak postignut u sektoru obnovljivih izvora energije širom zemlje posljednjih godina, dijelom zahvaljujući Bajdenovom Zakonu o smanjenju inflacije. Adair Turner, predsjednik istraživačkog centra Energy Transitions Commission, izjavio je da bi Trampove odluke mogle dodati oko 0,3°C globalnom zagrijavanju i podstaći druge zemlje da smanje svoje napore u smanjenju emisija ugljen-dioksida.
Međutim, druge zemlje su ostvarile napredak i bez, ili čak uprkos, SAD-u i ranije. Uostalom, Tramp je već započeo proces povlačenja tokom svoje prethodne predsjedničke administracije, iako je on stupio na snagu tek kada je napuštao funkciju. Prije toga, međunarodni dogovor o klimatskim akcijama godinama je bio blokiran tokom predsjedništva Džordža V. Buša.
SAD se sada pridružuju malom broju neuspješnih ili ratom razornih država, uključujući Libiju, Iran i Jemen, koje odbacuju sporazum iz 2015. godine. Iako su Sjedinjene Američke Države dugo bile jedan od dva najveća svjetska izvora emisija gasova sa efektom staklene bašte – zajedno sa Kinom – njihov značaj je opao, jer zemlje u razvoju ubrzano povećavaju svoj udio u globalnoj emisiji ugljen-dioksida.
Kako je svijet reagovao na Trampov potez i šta to znači za globalnu klimatsku diplomatiju?
Evropska unija
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, izjavila je u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu: „Pariski sporazum i dalje predstavlja najbolju nadu za cijelo čovječanstvo. Stoga će Evropa ostati na tom putu i nastaviti da sarađuje sa svim zemljama koje žele da zaštite prirodu i zaustave globalno zagrijavanje.“
Wopke Hoekstra, komesar EU za klimatska pitanja, napisao je na društvenim mrežama da je Trampova odluka „zaista nesrećan razvoj događaja“, ali je naglasio da „uprkos ovom nazadovanju, ostajemo posvećeni saradnji sa SAD-om i našim međunarodnim partnerima na rješavanju hitnog problema klimatskih promjena... Pariski sporazum ima snažne temelje i tu je da ostane.“
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ed Miliband, britanski sekretar za energetsku sigurnost i neto nultu emisiju, izjavio je pred komitetom Doma lordova u utorak da će „pokušati pronaći zajednički jezik“ sa Trampom, te da je i dalje u „nacionalnom interesu“ SAD-a da se posvete rješavanju klimatske krize. „Mi smo snažni zagovornici Pariskog sporazuma,“ rekao je. „Vjerujem da je ova tranzicija ka čistoj energiji nezaustavljiva.“
Dodao je da je nedavni samit COP29 u Azerbejdžanu to i pokazao. „Zemlje vjeruju da njihov nacionalni interes ostaje u Pariskom sporazumu. Opasnosti za njih leže u tome da ne idu naprijed. Tranzicija ne napreduje dovoljno brzo, ali je nezaustavljiva.“
William Hague, bivši britanski ministar vanjskih poslova, napisao je u listu The Times: „Za zemlju koja je upravo doživjela razorne požare u Los Anđelesu i suočava se sa sve strašnijim uraganima, napuštanje Pariskog klimatskog sporazuma i ukidanje svih ograničenja na korišćenje fosilnih goriva znači živjeti u poricanju.“
Kim Darroch, bivši britanski ambasador u SAD-u, i John Ashton, britanski klimatski izaslanik od 2006. do 2012. godine, napisali su pismo listu, pozivajući one u SAD-u koji su i dalje posvećeni klimatskoj akciji da sarađuju sa međunarodnim partnerima. „Neuspjeh u borbi protiv klimatskih promjena osiromašiće sve nas i učiniti naš svijet, koji je već poput bureta baruta, još nesigurnijim. Sada moramo raditi sa onima u SAD-u i širom svijeta koji razumiju hitnost okončanja ere fosilne energije što je prije moguće.“
Kanada
Steven Guilbeault, kanadski ministar za zaštitu životne sredine i klimatske promjene, izjavio je novinarima: „Žalosno je što je predsjednik SAD-a odlučio da se povuče iz Pariskog sporazuma. Nažalost, ovo nije prvi put. Pariski sporazum je veći od jedne zemlje – to je 194 zemlje koje su kolektivno nastavile borbu protiv klimatskih promjena uprkos odsustvu SAD-a. Iako se čini da savezna vlada više nije zainteresovana za borbu protiv klimatskih promjena, vidimo snažnu podršku od strane američkih saveznih država i privatnog sektora. Ironicno je da je predsjednik donio takvu odluku dok Kalifornija prolazi kroz najgoru sezonu šumskih požara u svojoj istoriji.“
Kasnije je u izjavi za The Guardian naglasio da je Kanada „u potpunosti posvećena svojim obavezama iz Pariskog sporazuma“. „Nastavljajući da radimo zajedno, Kanada i SAD mogu postići mnogo više u podsticanju zelenog rasta i stvaranju ekonomskih prilika koje istovremeno rješavaju klimatske promjene i štite kopnene i morske ekosisteme.“
Afrička grupa pregovarača
U zajedničkoj izjavi, klimatska grupa je saopštila: „Ova odluka predstavlja direktnu prijetnju globalnim naporima za ograničavanje porasta temperature i izbjegavanje katastrofalnih posljedica klimatskih promjena, posebno za najugroženije zemlje svijeta. SAD, kao jedan od najvećih emitera ugljen-dioksida na svijetu, ima istorijsku odgovornost da predvodi klimatske akcije. Napuštanjem svojih obaveza iz Pariskog sporazuma, SAD podrivaju godine mukotrpno postignutog napretka i šalju opasnu poruku međunarodnoj zajednici. Za Afriku i druge zemlje u razvoju, posljedice su ozbiljne. Afrika, koja se već nalazi na prvoj liniji klimatske krize, suočava se sa sve učestalijim sušama, poplavama i ekstremnim vremenskim nepogodama koje ugrožavaju živote i sredstva za život, pogoršavaju nesigurnost hrane i destabilizuju ekonomije. Povlačenje liderstva SAD-a smanjuje ključnu finansijsku i tehničku podršku neophodnu za prilagođavanje ovim izazovima, ostavljajući ranjive zemlje da snose nepravedan teret.“
Evans Njewa, predsjedavajući grupe Najnerazvijenijih zemalja, objavio je na mreži X: „Duboko žalimo zbog plana SAD-a da napusti #PariskiSporazum (PA). Ovaj potez prijeti da poništi teško stečene rezultate u smanjenju emisija i stavlja naše ranjive zemlje u još veći rizik. PA ostaje ključni klimatski sporazum i moramo ga zaštititi za budućnost naše planete i buduće generacije.“
Kina
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Guo Jiakun, izjavio je na konferenciji za novinare: „Klimatske promjene su zajednički izazov sa kojim se suočava cijelo čovječanstvo. Nijedna zemlja ne može ostati po strani niti riješiti problem sama. Kina će sarađivati sa svim stranama kako bi aktivno odgovorila na izazove klimatskih promjena.“
Brazil
Marina Silva, ministarka za životnu sredinu Brazila, koji će u novembru biti domaćin pregovora COP30 u Belemu, izjavila je: „Trampove odluke su suprotnost politikama koje su vođene dokazima koje donosi nauka i zdrav razum, a koje nameće realnost ekstremnih vremenskih nepogoda, uključujući i one u njegovoj sopstvenoj zemlji.“
Bonus video:
