Potpredsjednik Sjedinjenih Država, Džej Di Vens, iskoristio je svoj govor na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji kako bi kritikovao evropske vlade, optužujući ih da ignorišu volju svojih građana, cenzurišu medije, poništavaju izbore, zanemaruju vjerske slobode i ne preduzimaju mjere za zaustavljanje ilegalne migracije.
Bio je to govor u stilu američkog MAGA pokreta, pun političkih poruka, u kojem se nije elaboriralo o odbrani i bezbjednosti - glavnim temama konferencije u Minhenu. Umjesto toga, Vens se dotakao nedavnih kulturoloških pitanja koja izazivaju polemike, od zakona o abortusu u Britaniji do nedavnih izbora u Rumuniji.
"Prijetnja koja me najviše zabrinjava u vezi s Evropom nije Rusija. Nije Kina, nije nijedan drugi spoljni akter. Ono što me brine jeste prijetnja iznutra“, rekao je Vens. „Povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti - vrijednosti koje dijeli sa SAD.“
Takođe je kritikovao evropske lidere zbog toga što "bježe od svojih birača", posebno kada je riječ o migraciji, upozorivši da to može uništiti demokratiju iznutra tako što će obeshrabriti građane da učestvuju u demokratskim procesima.
Odbacio je svaku kritiku u vezi s navodnim miješanjem Ilona Maska u evropske izbore, rekavši: "Ako američka demokratija može preživjeti deset godina pridika Grete Tunberg, vi možete preživjeti nekoliko mjeseci Ilona Maska".
Pozvao je na ukidanje političkih "zaštitnih zidova", što je bila jasna aluzija na njemački sistem koji sprečava krajnje desničarske partije, poput Alternative za Njemačku (AfD), da uđu u vlast - svega devet dana prije saveznih izbora naredne nedjelje.
Na osnovu Vensovog govora očigledno je da je politika nove američka administracija potpuno drugačija od transatlantske politike Bijele kuće bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, ocjenjuje briselski portal "Politiko".
"U Vašingtonu je sada novi šerif, i pod vođstvom Donalda Trampa, možda se ne slažemo s vašim stavovima, ali ćemo se boriti da odbranimo vaše pravo da ih iznesete u javnoj sferi - bilo da se slažemo ili ne“, rekao je Vens i dodao:
"Odbacivanjem ljudi, ignorisanjem njihovih zabrinutosti… zatvaranjem medija, poništavanjem izbora… ne štitite ništa. To je najsigurniji način da se uništi demokratija… Ako bježite od svojih birača, Amerika vam ne može pomoći".
Publika u Minhenu, u kojoj su bili eksperti za politiku i odbranu, bila je zatečena Vensovim govorom, ističe briselski portal.
Njegov govor je bio usredsređen uglavnom na pitanja kulturološkog rata i populizma, pri čemu je Vens optužio evropske vlade i, kako ih je nazvao, "povjerenike" Evropske unije da su više zainteresovani za gušenje slobode govora nego za bezbjednost svojih građana.
U jednom trenutku, oštro je kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo, ističući slučaj aktiviste protiv abortusa Adama Smita Konora, koji je prošle godine osuđen zbog kršenja bezbjednosne zone dok se molio u blizini klinike za abortus.
Takođe je osudio Vrhovni sud Rumunije zbog odluke iz novembra da poništi prvi krug predsjedničkih izbora u toj zemlji, nakon što je krajnje desničarski kandidat Kalin Georgesku bio optužen da je imao korist od ilegalne kampanje na društvenim mrežama, vođene po uzoru na ruski model.
"Godinama nam govore da sve što finansiramo i podržavamo činimo u ime naših zajedničkih demokratskih vrednosti – sve, od naše politike prema Ukrajini do digitalne cenzure, prikazuje se kao odbrana demokratije", rekao je Vens prisutnima.
"Kada vidimo da evropski sudovi poništavaju izbore i da visoki zvaničnici prijete da će poništiti druge, trebalo bi da se zapitamo da li se držimo dovoljno visokih standarda“, rekao je Vens.
Kritikovao je politike imigracije, dotičući se tema koje su bile ključne za Trampov povratak na vlast u SAD. Rekao je da se moli za žrtve napada u Minhenu u četvrtak, kada je migrant automobilom uletio u masu ljudi, povrijedivši 28 osoba.
"Koliko puta moramo da pretrpimo ovakve strašne udarce prije nego što promenimo pravac i povedemo našu civilizaciju u drugom smjeru", upitao je Vens, dodajući da se broj migranata izvan EU koji su ušli u blok udvostručio od 2021. do 2022. godine.
To je, kako je rekao, "rezultat niza svjesnih odluka donijetih od strane političara širom kontinenta".
Zauzimajući apsolutistički stav o slobodi govora, Vens je zaključio: "Duboko vjerujem da ne može biti sigurnosti ako se plašite glasova, mišljenja i savjesti kojima se upravlja vaš sopstveni narod".
Govor je izazvao zaprepaštenje u Minhenu, gdje je publika očekivala pojašnjenje nedavnih zbunjujućih izjava američke administracije o postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini, njenim stavovima prema Rusiji i mogućem povlačenju američkih trupa iz Evrope.
"Ludilo", bio je komentar bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u, Iva Daldera. "To nije jezik koji biste očekivali u 21. vijeku, a svakako ne od potpredsjednika SAD na najvažnijoj evropskoj bezbjednosnoj konferenciji", rekao je za Politiko.
Dalder je dodao da je Vens propustio priliku da objasni stavove Trampovog tima o pregovorima između Ukrajine i Rusije.
"Sve što je rekao jeste da vjeruju da bi mir trebalo da bude postignut u nekom trenutku - i to je bilo to. Pitanja teritorija i granica, pitanja bezbjednosnih garancija, budućnost sankcija, podrška Ukrajini i njenoj budućnosti - nijedno od toga nije bilo ni spomenuto".
Međutim, nisu svi govor doživeli negativno.
Ilon Mask, milijarder i Trampov savjetnik, bio je oduševljen, napisavši na mreži X: "Make Europe Great Again! MEGA, MEGA, MEGA".
Jedan evropski diplomata pohvalio je Vensa, rekavši da je to bio "veoma snažan govor. Mnogima se neće dopasti. Mnogi će se tiho složiti s njim, ali neće se usuditi da to izraze. Kada je riječ o demokratskim procesima u različitim evropskim zemljama, EU institucije su pokazale dvostruke standarde".
Bivši američki ambasador u Rusiji, Majkl Mekfol, smatra da je Vens pogrešno procijenio problem. On ističe da je pogrešno predstaviti cenzuru kao najveći izazov s kojim se Evropa suočava. "On misli da je to cenzura. Ja mislim da je to Rusija - i mnogi ovdje misle da je to Rusija".
Vensov govor dolazi u trenutku kada u Evropi vlada konfuzija i frustracija, nakon što je američki ministar odbrane Pit Hegset neočekivano izjavio da Ukrajina ne može povratiti granice od prije 2014. godine i da njeno buduće članstvo u NATO-u nije opcija.
Bonus video:
