Predsjednik SAD Donald Tramp i predsjednik Francuske Emanuel Makron sastali su se danas u Bijeloj kući u Vašingtonu, u trenutku duboke neizvjesnosti o budućnosti transatlantskih odnosa, dok Tramp transformiše američku spoljnu politiku i nastoji brzo okončati rat u Ukrajini, pri čemu isključuje evropske lidere iz pregovora.
Dvojica lidera započeli su dan zajedničkim učešćem na virtuelnom sastanku šefova Grupe sedam najbogatijih liberalnih ekonomija o ratu u Ukrajini. U Grupi sedam su i Kanada, Njemačka, Italija, Japan i Velika Britanija, prenosi AFP.
Makron je izjavio da planira reći Trampu da je u zajedničkom interesu SAD i Evrope da ne pokažu slabost pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom pregovora koje predvodi SAD. Takođe je nagovijestio da će istaknuti kako Trampov odnos prema Putinu može imati značajne posljedice na američke odnose s Kinom, glavnim ekonomskim i vojnim konkurentom SAD.
Sastanak u Bijeloj kući održava se na treću godišnjicu početka rata u Ukrajini.
Tramp će u četvrtak imati još jedan ključni sastanak s evropskim liderom – britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Posjete Makrona i Starmera dolaze nakon Trampovih izjava koje su uzdrmale Evropu, uključujući njegove oštre kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Tramp je zamjerio Zelenskom što nije pregovarao kraj rata i što je odbio da potpiše sporazum kojim bi Ukrajina dala SAD pristup rijetkim rudama u zamjenu za američku pomoć. Te rude SAD bi mogle koristiti u avio-svemirskoj, medicinskoj i tehnološkoj industriji.
Evropski lideri bili su zaprepašćeni Trampovom odlukom da svoje glavne savjetnike pošalje na pripremne razgovore s ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, bez prisustva ukrajinskih ili evropskih predstavnika.
Očekuje se još jedan sukob u UN, gdje će se razmatrati američki predlog rezolucije o Ukrajini, suprotstavljen prijedlogu EU i Ukrajine koji zahtijeva hitno povlačenje ruskih snaga iz zemlje.
Tramp je ranije izrazio želju da se Rusija ponovo pridruži Grupi sedam, iz koje je isključena 2014. godine zbog aneksije Krima. Takođe je odbacio žalbe Zelenskog zbog neuključivanja Ukrajine u početne američko-ruske pregovore u Rijadu, rekavši da je Zelenski pregovarao „bez ikakvih aduta“ i da se „smučio ljudima“.
Trampova izjava da bi Putin „mogao uzeti cijelu Ukrajinu ako to želi“ izazvala je zabrinutost među diplomatama. Robert Vud, bivši američki diplomata koji je služio u republikanskim i demokratskim administracijama, upozorio je da „ova strategija neće donijeti korist ni SAD ni njihovim saveznicima“.
Pored Ukrajine, Tramp je pokrenuo i druge teritorijalne zahtjeve – uključujući Grenland, dijelove Kanade, Gazu i Panamski kanal.
Samo mjesec dana nakon početka svog drugog mandata, Tramp je značajno promijenio globalnu diplomatsku scenu, izazivajući bojazan da bi SAD mogle odustati od principa na kojima su zasnovane Ujedinjene nacije i druga međunarodna tijela, piše AP.
Uprkos nekim izazovima, američka vojna, ekonomska i moralna moć dominirala je globalnom politikom od Drugog svjetskog rata, posebno nakon Hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza. Međutim, mnogi strahuju da bi Trampova politika mogla ugroziti tu dominaciju i promijeniti ulogu SAD na međunarodnoj sceni.
Bonus video:
