Kremlj je juče saopštio da Rusija i Sjedinjene Države rade na idejama za moguće mirovno rješenje u Ukrajini i na izgradnji bilateralnih odnosa, uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da je "bijesan" na Vladimira Putina.
Tramp je za NBC rekao da je veoma ljut nakon što je ruski lider doveo u pitanje kredibilitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a američki predsjednik je nagovijestio da bi mogao uvesti sekundarne carine od 25% do 50% na kupce ruske nafte.
Tramp je kasnije ponovio novinarima da ga je Putin razočarao, ali je dodao: "Mislim da napredujemo, korak po korak."
Na pitanje o Trampovim komentarima, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva nastavlja saradnju sa Vašingtonom i da Putin ostaje otvoren za kontakte sa Trampom.
"Nastavljamo da radimo sa američkom stranom, prije svega na izgradnji naših bilateralnih odnosa, koji su ozbiljno narušeni tokom prethodne (američke) administracije", rekao je Peskov.
"Takođe radimo na sprovođenju određenih ideja koje se tiču rješavanja ukrajinskog pitanja. Taj posao je u toku, ali za sada nema konkretnih detalja koje bismo mogli ili trebalo da podijelimo s vama. U pitanju je proces koji zahtijeva vrijeme, vjerovatno zbog svoje složenosti."
On je dodao da bi poziv između Trampa i Putina mogao biti organizovan u kratkom roku ako bude potrebno, iako za ovu nedjelju nije zakazan.
Tramp, koji želi da bude upamćen kao mirotvorac, više puta je izjavio da želi kraj trogodišnjeg sukoba u Ukrajini i upozorio na rizike da on preraste u svjetski rat između SAD i Rusije.
Trampovi komentari o Putinu u nedjelju odražavaju njegovo sve veće nezadovoljstvo zbog izostanka napretka ka primirju. "Ako Rusija i ja ne budemo uspjeli da postignemo dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, i ako procijenim da je za to kriva Rusija... uvešću sekundarne carine na naftu, na svu naftu koja dolazi iz Rusije", rekao je Tramp.
"To bi značilo da, ako kupujete naftu iz Rusije, ne možete da poslujete u SAD", rekao je Tramp. "Biće uvedena carina od 25% na svu naftu, carina od 25 do 50 poena na svu naftu."
Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je u nedjelju da je tokom sastanka sa Trampom na Floridi, održanog u subotu, rekao da je neophodno postaviti rok za uspostavljanje primirja u Ukrajini kako bi se ono zaista i ostvarilo.
"Stekao sam utisak da je on očigledno jedina osoba koja može da posreduje u postizanju mira, primirja, jer je jedini koga se Putin plaši i na neki način poštuje", rekao je Stub u intervjuu za Sky njuz u ponedeljak.
Sa druge strane ministri spoljnih poslova glavnih evropskih saveznika Ukrajine saopštili su juče da će udvostručiti svoju pomoć toj zemlji, dok razmatraju nove sankcije Rusiji kako bi je primorali da prihvati primirje.
U zajedničkoj deklaraciji nakon sastanka u Madridu, šefovi diplomatija Španije, Nemačke, Francuske, Italije, Britanije i Poljske, kao i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas, pozvali su Rusiju da odmah pristane na "bezuslovno primirje pod ravnopravnim uslovima i uz punu primjenu".
Naveli su da su spremni da izvrše dodatni pritisak na Moskvu, uključujući i uvođenje novih sankcija, kako bi osigurali da se Kijev nađe u "najboljoj mogućoj poziciji da obezbijedi pravedan i trajan mir".
Zemlje su takođe saopštile da će povećati vojnu, političku i humanitarnu pomoć ukrajinskim ratnim naporima, ali nisu iznijele dodatne detalje.
U saopštenju se dodaje da zaplijenjena ruska imovina treba da ostane zamrznuta sve dok Moskva ne okonča rat i ne nadoknadi Ukrajini pričinjenu štetu. Španija već neko vrijeme zagovara korišćenje te imovine kao alternativnog načina finansiranja pomoći Ukrajini ili čak za jačanje sopstvene odbrane.
Prije sastanka, Kalas je pozvala Rusiju da pokaže dobru volju prema postizanju primirja gestovima poput vraćanja ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju ili oslobađanja ratnih zarobljenika. Takođe je apelovala na SAD da izvrše pritisak na Kremlj kako bi se okončao trogodišnji sukob.
U međuvremenu, francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da Rusija duguje jasan odgovor Sjedinjenim Državama na pitanje da li uopšte želi mirovni sporazum.
Bonus video:
