Američki predsjednik Donald Tramp će 2. aprila objaviti više ogromnih carina u okviru svog ambicioznog ekonomskog programa kako bi preinačio trgovinske odnose SAD s njihovim saveznicima i protivnicima, dok će istovremeno u tom procesu uzdrmati globalnu ekonomiju.
Tramp i njegova administracija predstavili su najavu carina kao "Dan oslobođenja" za SAD dok nastoje da smanje zavisnost zemlje od strane robe u okviru šire političke inicijative čiji je cilj oživljavanje američke proizvodnje, smanjenje američkog trgovinskog deficita i smanjenje nacionalnog duga.
"Predsjednik će objaviti carinski plan koji će ukinuti nepoštene trgovinske prakse koje su decenijama varale našu zemlju", rekla je novinarima portparolka Bijele kuće Karolajn Livit. "On to radi u najboljem interesu američkog radnika".
Međutim, uoči objave nije jasno šta će tačno stupiti na snagu i da li će biti izuzetaka, odlaganja ili vraćanja carina.
Livit je rekla da je na kraju na Trampu da odluči koje će carine uvesti i da su američki predsjednik i njegovi savjetnici iznijeli različite scenarije u nedjeljama i danima uoči objave, koja će se održati u Bijeloj kući.
Ti scenariji idu od sveobuhvatnih carina do 20 odsto koje bi uticale na gotovo svaku zemlju koja posluje sa SAD do takozvanog recipročnog carinskog pristupa, gdje Vašington poredi dolar za dolar dažbine drugih zemalja na američke proizvode.
Na stolu bi moglo biti i uvođenje odloženih carina od 25 odsto Meksiku i Kanadi, kao i carine na drvnu građu, bakar, farmaceutske proizvode i mikročipove.
Tramp je već najavio carine od 25 odsto na uvoz automobila koje bi trebalo da stupe na snagu 3. aprila.
Kakvo je posljednje razmišljanje Trampove administracije o carinama?
Koji pristup Tramp usvoji za carine može otkriti više o tome kako on i njegova administracija namjeravaju da koriste finansijske mjere.
Trampova administracija želi i da poveća prihode carinama – uvozne dažbine na robu koja dolazi u SAD – i da ih koristi kao polugu da natjera druge nacije da smanje svoje carine ili da naprave druge promjene u politici, kao što je borba protiv migracija i trgovine drogom.
Međutim, neki ekonomisti i tržišni analitičari su primijetili da bi – ako su carine predmet pregovora i ako bi mogle da budu snižene vremenom – to ograničilo koliki bi prihod mogle da ostvare na kraju.
Iznijeta je i druga zabrinutost u vezi s efektima koje bi carine mogle imati na rast cijena u SAD i šire ekonomske posljedice.
Trampove carine i njegove prijetnje da će uvesti dodatne već su doveli do pada vrijednosti američkih akcija i izazvali strah da bi privreda zemlje mogla da uđe u recesiju. Indeks S&P 500 – koji prati učinak 500 vodećih kompanija na berzama u SAD – na putu je da ima najveći kvartalni gubitak od jeseni 2022.
Kakav će biti globalni uticaj američkih automobilskih carina?
Šok od automobilskih carina mogao bi biti veliki i ostaviti trajne posljedice širom Evrope i Azije.
U Aziji bi mjere mogle da imaju veliki uticaj na privrede Južne Koreje i Japana, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na svoje automobilske sektore. U Evropi, posljedice bi mogle da pogode Njemačku i susjedne zemlje, takođe u velikoj mjeri integrisane u lanac snabdijevanja Evropske unije za proizvodnju automobila.
Slovačka, koja se oslanja na automobilsku industriju kao pokretačku snagu svoje ekonomije, bila bi među tri najviše pogođene zemlje u EU, rekla je 28. marta slovačka ministarka ekonomije zemlje Denisa Sakova.
Prema procjenama koje je prikupio Goldman Saks, skoro polovina od 16 miliona automobila prodatih u SAD prošle godine uvezena je u ukupnoj vrijednosti većoj od 330 milijardi dolara.
Neka istraživanja pokazuju da mjere mogu pomoći u postizanju rezultata koje je iznijela Trampova administracija.
Proizvođači automobila, uključujući južnokorejske Hjundai i Kia, već su najavili planove za povećanje proizvodnje u SAD.
Jejl badžet lab, nestranački istraživački centar povezan s Univerzitetom Jejl, takođe je procijenio da bi Trampove nove automobilske carine mogle da povećaju prihod od 600 do 650 milijardi dolara od 2026. do 2035. godine
Međutim, ista studija je pokazala da bi nametima cijene američkih vozila porasle u prosjeku za 13,5 odsto, što je ekvivalentno s dodatnih 6.400 dolara za cijenu prosječnog novog automobila iz 2024.
Predviđa se da će Trampove carine od 25 odsto na čelik i aluminijum, koje su stupile na snagu 12. marta, povećati cijene vozila s konvencionalnim motorima za 250 do 800 dolara, a cijene električnih vozila (EV) za 2.500 dolara ili više, navodi finansijska konsultantska kuća Anderson ekonomik grup (Anderson Economic Group – AEG).
Hoće li nove carine intenzivirati globalni trgovinski rat?
Trampove carine su već naišle na mjere odmazde, a najava 2. aprila mogla bi da donese novu rundu koja bi dodatno rasplamsala globalni trgovinski rat.
I Kanada i Kina uvele su uzvratne carine na niz američkih proizvoda, dok je EU navela da će nametnuti 50 odsto na američki viski, motocikle i motorne čamce, kao i dodatne carine počev od sredine aprila na žvake, živinu, soju i drugu robu.
Unija 27 zemalja je takođe zaprijetila, ali ih nije uvela, carine od 25 odsto na sav uvoz iz SAD.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je 1. aprila da Brisel ima "snažan plan" da se suprotstavi novim američkim carinama, koje bi, kako je saopšteno, mogle biti usmjerene na američke banke i velike tehnološke kompanije.
Trgovinske tenzije između Pekinga i Vašingtona, koji su razmijenili carine od februara, takođe bi mogle da porastu posle Trampove objave na "Dan oslobođenja".
Ipak, američki predsjednik je takođe iznio ideju o smanjenju carina na kinesku robu kako bi obezbijedio dogovor s TikTokovom kineskom matičnom kompanijom Bajtdens kako se približava 5. april, krajnji rok za prodaju te aplikacije.
Prema američkom zakonu, Bajtdens je morao da se odvoji od TikToka do 19. januara s rizikom da u suprotnom bude zabranjen. Međutim, Tramp je odobrio grejs period od 75 dana.
Bonus video:
