Da bi opravdala carine koje je u srijedu najavio američki predsjednik Donald Tramp, Bijela kuća je danas objavila jednostavnu formulu koja se jednoobrazno primjenjuje na sve zemlje, izazivajući pitanja i kritike ekonomista, uključujući i dobitnika Nobelove nagrade Pola Krugmana.
Predsjednik Donald Tramp je osudio navodne "carinske tarife" koje druge zemlje nameću Sjedinjenim Državama. Ali prikazane brojke ne odgovaraju nivou važećih carina.
Tako Kina američke proizvode carini sa 67 odsto, navodi Bijela kuća. Ali, po podacima Svjetske trgovinske organizacije (STO), Kina je 2024. godine primjenila prosječnu carinsku tarifu od samo 4,9 odsto.
Razlika je podjednako velika za Evropsku uniju (1,7 odsto po STO, 39 odsto po Trampu) ili čak Indiju (6,2 odsto prema 52 odsto).
Bijela kuća tvrdi da uzima u obzir i druge trgovinske barijere osim carina, pozivajući se posebno na ekološke standarde ili manipulaciju deviznim kursevima.
Američko Ministarstvo trgovine je objavilo formulu s više varijabli izraženih grčkim slovima. Ali nekoliko varijabli se međusobno poništava.
NE PROPUSTITE
U stvari, da bi izračunale takozvane "carinske takse", Bijela kuća dijeli trgovinski bilans (razliku između uvoza i izvoza) s vrijednošću uvoza – bez obzira na zemlju. Ta kalkulacija ne uzima u obzir specifičnosti komercijalnih veza s drugim državama.
"Formula je zasnovana na relativnoj vrijednosti trgovinskog suficita sa Sjedinjenim Državama", potvrdili su ekonomisti Dojče banke.
"Taj pristup je toliko pun grešaka, da je teško znati odakle početi", rekao je ekonomista Pol Krugman, dobitnik Nobelove nagrade. On posebno naglašava da kalkulacije uzimaju u obzir samo razmjenjenu robu, izostavljajući usluge.
Primjenom formule koju je objavila administracija SAD na podatke iz 2024. koje je objavio Statistički biro SAD, AFP je došao do cifara koje je iznio američki predsjednik: nove carine koje su objavljene za svaku zemlju, odgovaraju tom rezultatu podjeljenom sa dva.
Ako formula daje manje od 10 odsto ili u slučaju trgovinskog suficita, Sjedinjene Države jednoobrazno primjenjuju donju stopu od 10 procenata. To je slučaj sa više od stotinu zemalja ili teritorija, uključujući Veliku Britaniju i Australiju.
Štaviše, formula se zasniva na jednostavnim pretpostavkama procjene uticaja povećanja cijena uvoznih proizvoda na američku domaću tražnju. Ta varijabla se naziva "elastičnost" i smatra se da je ista za svaku zemlju, bez obzira na proizvod.
Jedan od naučnih članaka koje je Bijela kuća citirala u prilog svojoj formuli, ipak naglašava da se elastičnost "razlikuje u zavisnosti od proizvoda i uvoznika".
Bonus video:
