Američki carinici počeli su u subotu da naplaćuju jednostranu carinu predsjednika Donalda Trampa od 10 odsto na sav uvoz iz mnogih zemalja, a viši nameti na robu 57 većih trgovačkih partnera trebalo bi da počnu iduće sedmice.
Početne "osnovne" carine od 10 posto stupile su na snagu u američkim lukama, aerodromima i carinskim skladištima u 00:01 ujutro po Istočnoameričkom vremenu, čime je ostvareno Trampovo potpuno odbacivanje sistema međusobnih carinskih stopa dogovoreno nakon Drugog svjetskog rata.
"Ovo je najveća pojedinačna trgovinska akcija u našem životu", rekla je Keli En Šo, trgovinska pravnica u pravnoj firmi Hogan Lovels i bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata.
Šo je na tribini tink tenka Brookings u četvrtak rekla da očekuje da će se carine s vremenom mijenjati dok zemlje budu nastojale da pregovaraju o nižim stopama.
"Ali ovo je ogromno. Ovo je prilično seizmičan i značajan pomak u načinu na koji trgujemo sa svakom zemljom na svijetu", dodala je.
Howmet Aerospace, kompanija koja snabdijeva Airbus i Boeing djelovima za avione, mogla bi da zaustavi pojedine isporuke zbog carina koje je prije par dana uveo američki predsjednik Donald Tramp, navodi se u pismu koje je Rojters dobio na uvid.
Kompanija sa sjedištem u Pitsburgu obavijestila je svoje kupce da je proglasila tzv. "događaj više sile". Radi se o pravnoj praksi koja dozvoljava ugovornim stranama da izbjegnu svoje obaveze ukoliko ih zateknu neizbježne i nepredvidive vanjske okolnosti.
Howmet će biti oslobođen isporuke bilo kojih proizvoda ili usluga na koje utiče nacionalna vanredna situacija i/ili izvršna naredba o carinama, stoji u pismu.
Puno veće carine protiv onih koje je Tramp nazvao "najgorim prekršiteljima", poput stope od 20 odsto za EU i 34 odsto za Kinu, stupiće na snagu 9. aprila.
U četvrtak je na snagu stupila carina od 25 odsto na sve strane automobile uvezene u SAD.
Trampova najava carina u srijedu uzdrmala je globalna tržišta dionica do temelja. Cijene nafte i sirovina pale su, dok su ulagači požurili da potraže sigurnost u državnim obveznicama.
Među zemljama koje su prve pogođene carinom od 10 posto su Australija, Britanija, Kolumbija, Argentina, Egipat i Saudijska Arabija.
U srijedu u isto vrijeme Trampove bi više "recipročne" carinske stope od 11 do 50 posto trebalo da stupe na snagu. Uvoz u Evropsku uniju biće pogođen carinama od 20 posto, dok će kineska roba biti pogođena carinama od 34 posto, čime će ukupni Trampovi novi nameti Kini porasti na 54 odsto.
Vijetnam, koji je profitirao od udaljavanja američkih snabdjevačkih lanaca od Kine nakon Trampovog trgovinskog rata s Pekingom tokom prvog mandata, biće pogođen carinom od 46 odsto i pristao je u petak da razgovara o sporazumu sa Trampom.
Kanada i Meksiko izuzeti su od posljednjih Trampovih nameta jer još uvijek podliježu carini od 25 odsto za robu koja nije u skladu s pravilima o porijeklu između SAD-a, Meksika i Kanade.
Američki predsjednik iz toga je isključio robu kao što su čelik i aluminijum, automobili, kamioni i autodjelovi jer podliježu posebnim carinama nacionalne bezbjednosti od 25 odsto.
Njegova administracija takođe je objavila popis više od 1.000 kategorija proizvoda izuzetih od carina. To uključuje uvoz sirove nafte, naftnih proizvoda i drugih energenata, farmaceutskih proizvoda, uranijuma, titana, drvne građe i polusprovodnikate bakra, čija je vrijednost procijenjena na 645 milijardi dolara u uvozu 2024. godine.
Bonus video:
