Peking, koji se osjeća satjeranim uza zid zbog sve intenzivnijeg carinskog napada Sjedinjenih Država na Kinu i sve zemlje koje kupuju ili sklapaju kinesku robu, priprema se za ekonomski rat iscrpljivanja, ocjenjuju svjetski mediji.
Vašington je prošle nedjelje uveo uvozne tarife od najmanje 10% gotovo cijelom svijetu, a znatno više namete zemljama poput Vijetnama, gdje kineske fabrike premještaju proizvodnju. To je izazvalo kineski kontrapotez, nakon čega su uslijedile nove prijetnje eskalacijom od strane predsjednika SAD Donalda Trampa.
“Ko prvi popusti, postaće žrtva”, rekao je za Rojters jedan kineski savjetnik za politiku, koji je želio da ostane anoniman. “Ovdje se radi o tome ko može duže da izdrži.”
Suočen sa Trampovom prijetnjom da će uvesti dodatne carine od 50 odsto na kinesku robu ukoliko Peking ne povuče svoje kontramjere na američki uvoz, kineski lider Si Điping ostaje prkosan. Njegovo Ministarstvo trgovine optužilo je u utorak SAD za “ucjenu” i poručilo da je Kina spremna da se “bori do kraja”.
Međutim, kako kako ističe “Njujork tajms”, iza tog prkosa krije se složenija stvarnost za predsjednika Sija, zbog koje su i politički i ekonomski ustupci najvećem trgovinskom partneru zemlje, i glavnom rivalu u borbi za globalni uticaj, gotovo nemogući. Pošto ni Tramp ne pokazuje namjeru da popusti, razoran trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije možda je neizbježan, sukob sa bolnim posljedicama koje će se osjetiti širom svijeta, ocjenjuje “Tajms”.
Problem za Sija je u tome što ne smije da pokaže slabost, a uzvratni udarci nose rizik dalje eskalacije. Kineski lider je sebe predstavio kao nacionalnog spasitelja zbog čega Peking ima manje prostora za povlačenje u sukobu sa Vašingtonom, jer bi to moglo da potkopa Sijev politički legitimitet.
Kina, međutim, nema mnogo dobrih opcija. Pokušaće da se okrene drugim tržištima u Aziji, Evropi i ostatku svijeta, ali to teško da će biti izlaz iz problema. Ostale zemlje imaju znatno manja tržišta od SAD, a i njihove ekonomije već trpe posljedice carina. Mnoge su, osim toga, oprezne kada je riječ o uvozu jeftine kineske robe.
Evropska unija se, kako prenosi portal “Politiko”, u utorak obratila Pekingu za pomoć u praćenju talasa kineskog uvoza koji se, kako se očekuje, može sliti ka EU nakon što je Tramp dodatno pooštrio carine na kinesku robu.
Predsjednik Si odavno upozorava da uspon Kine vjerovatno neće proći bez otpora sa Zapada, te je uložio velika sredstva u jačanje kineske samoodrživosti, podsjeća “Tajms”. Ove nedjelje, dok su berze širom svijeta bilježile pad, Peking je mobilisao državne banke i investicione kompanije, poznate u Kini pod neformalnim nazivom “nacionalni tim”, kako bi pojačale kupovinu kineskih akcija i zaustavile dalje klizanje tržišta. Kineske akcije su juče blago porasle, nakon velikog pada u ponedjeljak.
Moguće su dodatne subvencije, povraćaji poreza na izvoz ili druge mjere podsticaja, ali to takođe nosi rizik od pogoršanja problema industrijskih viškova i dodatnog podsticanja pada cijena.
Uvođenje kineskih kontramjera, poput sopstvenih carina i kontrole izvoza, vjerovatno neće imati veliki efekat, s obzirom na to da Kina u SAD izvozi gotovo tri puta više robe nego što iz njih uvozi - oko 160 milijardi dolara. Ali, ako Peking procijeni da može da podnese veći pritisak od Vašingtona, možda mu to ostaje kao jedina opcija.
“Kina ne može da nanese SAD onoliko štete koliko sama prima, jer bilježi veliki trgovinski suficit, i ako izuzmemo rijetke metale, još ima više toga da izgubi uvođenjem izvoznih ograničenja”, rekao je za Rojters Artur Krober, direktor istraživanja u kompaniji “Gavekal”.
“Ali to sada više nije suština. Signal koji Peking šalje svojim potezima jeste da će se suprotstaviti američkim pokušajima dominacije i da je spreman da uđe u rat ekonomskog iscrpljivanja”.
Dio kineske strategije je da iskoristi haotične posledice Trampovih tarifa kako bi pokušala da ostatak svijeta odvuče iz američke orbite uticaja.
Prema navodima medija, Si planira da sljedeće nedelje posjeti zemlje jugoistočne Azije, uključujući i Vijetnam. Peking je pokušao da predstavi jedinstven front sa Japanom i Južnom Korejom protiv Trampovih tarifa, mada su se zvaničnici u Tokiju i Seulu, koji se u bezbjednosnom smislu oslanjaju na SAD, distancirali od kineskog stava.
Istog dana kada je Tramp najavio nove tarife, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je na društvenim mrežama spot u kojem se SAD prikazuju kao izvor štete i nestabilnosti dok su sa druge strane prikazane scene kineskih mirovnih snaga i spasilačkih timova koji izvlače preživjele iz ruševina nakon nedavnog zemljotresa u Mjanmaru.
“Nema sumnje da Peking vješto koristi ovaj trenutak”, rekao je za “Tajms” Deni Rasel, analitičar za diplomatiju i bezbjednost u Institutu za politiku Azije pri Azijskoj fondaciji u Vašingtonu. “Međutim Peking je rastrzan”, dodao je Rasel. “Instinkt im govori da ne prekidaju protivnika dok pravi grešku, ali ih istovremeno duboko brine mogućnost da će ta greška srušiti svjetsku ekonomiju, i Kinu s njom”.
Dok Vašington i Peking pokušavaju da nanesu što više štete jedan drugom, a ostatak svijeta trpi kao kolateralna šteta njihovog trgovinskog rata, teško je zamisliti kako bi izgledao neki veliki dogovor o deeskalaciji.
Ekonomisti smatraju da je Trampov cilj da uravnoteži trgovinu s Kinom neostvariv u kratkom i srednjem roku, s obzirom na to da je jedna strana vodeći proizvođač na svijetu, dok je druga najveći potrošač.
Ako brzo postizanje dogovora ostane van domašaja, sve bi moglo da se pretvori u borbu političke volje u kojoj, po mišljenju nekih analitičara, Peking ima prednost.
Rojters podsjeća da su se hiljade demonstranata okupile tokom vikenda u Vašingtonu i drugim gradovima širom SAD kako bi protestovali protiv Trampa, koji se istovremeno suočava s oštrim kritikama sa Vol Strita zbog potresa na globalnim tržištima koje su izazvale njegove tarife.
Istraživanje agencija Rojters i Ipsos pokazalo je da se 57 odsto Amerikanaca protivi novim tarifama, dok je 73 odsto ispitanika izjavilo da očekuje rast cijena u SAD.
Čak je tehnološki milijarder Ilon Mask, koji je ranije izjavio da je uticaj Trampovih tarifa na automobile “značajan” za njegovu kompaniju “Tesla”, tokom proteklog vikenda uputio je direktan, ali bezuspješan apel Trampu da ukine uvozne tarife, objavio je “Vašington post”. To je, prema pisanju lista, do sada najotvoreniji znak neslaganja između Trampa i Maska.
Si vjerovatno neće naići na sličan otpor u zemlji čiji je politički sistem strogo kontrolisan, a može, po potrebi, da pripremi i monetarne i fiskalne podsticaje za kasnije tokom godine kako bi ublažio eventualne društvene tenzije.
“Na kraju, sve se svodi na to koja zemlja je u stanju da efikasnije upravlja sopstvenim stanovništvom kako bi amortizovala ekonomske posljedice ovog trgovinskog rata”, rekao je za Rojters Dživu Čen, profesor finansija na Poslovnoj školi Univerziteta u Hongkongu.
“Tramp, ili barem republikanski političari, sigurno se suočava sa velikim pritiscima, a američki mediji su i dalje prilično slobodni”, dodao je. “Zato mislim da Tramp i nema neku veliku političku sposobnost da se nosi s Kinom u ovom sukobu”.
Bonus video:
