Manje od 48 sati nakon večere sa pregovaračem kojeg je prošle nedjelje poslao ruski predsjednik Vladimir Putin u Vašington, Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji vodi razgovore sa Moskvom, sjeo je sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Bijelu kuću i prenio jasnu poruku, piše agencija Rojters.
Najbrži način da se postigne prekid vatre u Ukrajini, rekao je Vitkof, bio je da se podrži strategija koja bi Rusiji dala četiri istočna ukrajinska regiona koje je pokušala da nezakonito pripoji 2022. godine, rekli su Rojtersu dva američka zvaničnika i pet ljudi upoznatih sa situacijom.
To je bila poenta koju je Vitkof iznio ranije – i to javno u podkast intervjuu sa konzervativnom medijskom ličnošću Takerom Karlsonom prošlog mjeseca – ali ono što je Kijev više puta odbacio i koji su neki američki i evropski zvaničnici odbacili kao maksimalistički ruski zahtjev.
Na sastanku sa Trampom, general Kit Kelog, Trampov izaslanik za Ukrajinu, odbio je Vitkofa, rekavši da Ukrajina, iako je voljna da pregovara o nekim uslovima u vezi sa spornom zemljom, nikada neće pristati da jednostrano ustupi potpuno vlasništvo nad teritorijama Rusiji, rekla su dva izvora.
Sastanak je završen, a da Tramp nije donio odluku da promijeni strategiju SAD.
Vitkof je u petak otputovao u Rusiju da se sastane sa Putinom.
NE PROPUSTITE
Zvaničnici Trampove administracije se sve više ne slažu oko toga kako da prekinu ćorsokak između Ukrajine i Rusije, pri čemu se Vitkof i Kelog – koji se zalaže za direktniju podršku Ukrajini – ne slažu oko toga kojim je kursom najbolje ići naprijed, tvrde američki zvaničnici i ljudi koji su upoznati sa ovim pitanjem i četvoro zapadnih diplomata koji su u kontaktu sa zvaničnicima administracije, piše Rojters u tekstu.
Vitkofova kancelarija, Savjet za nacionalnu bezbjednost, Stejt department, Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine i ruska ambasada u Vašingtonu nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Rojters piše da je Vitkof pozvao Kirila Dmitrijeva, ruskog izaslanika koji je pod američkim sankcijama nakon ruske invazije, u svoju ličnu rezidenciju na večeru prije sastanka u Bijeloj kući.
To je izazvalo uzbunu u Bijeloj kući i Stejt departmentu, tvrde dvije osobe upoznate sa situacijom. Američki zvaničnici izbjegavaju da ugoste zvaničnike iz Rusije – koja ima sofisticirane obavještajne sposobnosti – u svojim domovima.
Večera je pomjerena i umjesto toga održana je u Bijeloj kući.
Vitkof, Trampov stari prijatelj koji je pomogao u obezbjeđivanju ključnih diplomatskih pobjeda za predsjednika SAD, dobio je izvjesnu podršku ukrajinskih skeptika Republikanske stranke, ali su njegovi predlozi izazvali gnijev drugih republikanaca koji vjeruju da se administracija previše oštro okrenula prema Moskvi.
Neki republikanci na Kapitol Hilu bili su toliko zabrinuti zbog Vitkofovog očiglednog proruskog stava u intervjuu sa Karlsonom da je nekoliko njih pozvalo savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majka Volca i državnog sekretara Marka Rubija da se žale, kaže osoba upoznata sa time, navodi Rojters.
Otkako je preuzeo dužnost u januaru, Tramp je promijenio spoljnu politiku SAD, pritiskajući Ukrajinu da pristane na prekid vatre, istovremeno ublažavajući mnoge mjere koje je Bajdenova administracija preduzela da kazni Rusiju za njenu invaziju punog razmjera na Ukrajinu koja je počela 2022. godine.
Neki američki i evropski zvaničnici zabrinuti su da, dok Vitkof slijedi Trampovu strategiju, Rusi iskorištavaju njegov nedostatak iskustva za pregovaračkim stolom, tvrde dva američka zvaničnika i više od deset drugih ljudi upoznatih sa unutrašnjim stvarima u administraciji, uključujući zapadne diplomate.
"Vitkof mora da ode, a Rubio mora da zauzme njegovo mjesto", pisalo je u pismu od 26. marta Erika Levina, velikog republikanskog donatora. Pismo, poslato grupi koja uključuje republikanske donatore i u koje je Rojters imao uvid, napisano je nakon intervjua sa Karlsonom i pojavljivanja na Foks njuzu, i kritikuje Vitkofa zato što je hvalio Putina.
Tramp je više puta rekao da želi da posreduje u prekidu vatre u Ukrajini do maja, tvrdeći da SAD moraju da okončaju sukob koji je ubio stotine hiljada ljudi i rizikuje direktnu konfrontaciju između SAD i nuklearno naoružane Rusije.
Ali dva sporazuma o djelimičnom prekidu vatre – jedan o energetskoj infrastrukturi i jedan o Crnom moru – su zaustavljeni i predsjednik je postao frustriran zbog nedostatka napretka.
Veća uloga Vitkofa
Vitkof igra centralnu i širi ulogu u spoljnoj politici Trampove administracije. Čak i prije nego što je Tramp stupio na dužnost, Vitkof je pomogao u obezbjeđivanju dugo traženog primirja u Gazi, a kasnije je pregovarao o povratku američkog državljanina Marka Fogela iz Rusije.
On je u petak otputovao u Rusiju da se sastane sa Putinom i očekuje se da će na Bliskom istoku razgovarati sa Iranom u subotu, efektivno predvodeći još jedan najvažniji zadatak nacionalne bezbjednosti.
Vitkof je prvi javno iznio ideju o predaji četiri ukrajinska regiona Rusiji - Luganskog, Donjeckog, Zaporoškog i Hersonskog - u intervjuu sa Karlsonom od 21. marta.
"Oni govore ruski", rekao je o istočnim teritorijama Ukrajine. "Bilo je referenduma na kojima je ogromna većina ljudi naznačila da želi da bude pod ruskom vlašću", kazao je.
Vitkofovi komentari šokirali su mnoge zvaničnike američke nacionalne bezbjednosti - retorika specijalnog izaslanika odražavala je retoriku ruskih zvaničnika. Zapadne vlade su na brzinu organizovane referendume nazvale lažnim i obećale da neće priznati njihove rezultate.
Samo nekoliko dana nakon intervjua sa Karlsonom, Volstrit džurnal, u vlasništvu Ruperta Mardoka, objavio je članak pod naslovom "Stiv Vitkof staje na stranu Kremlja".
Demokrate su se takođe uključile.
"Vitkof i Tramp su počinili kardinalni grijeh diplomatije: stavili su na vidjelo svoj očaj za dogovorom", rekao je Ned Prajs, bivši portparol Stejt departmenta za vrijeme predsjednika Džozefa Bajdena.
Vitkof ima dosta branilaca unutar administracije, koji kažu da su ga nepravedno oklevetali spoljnopolitički zvaničnici koji imaju stavove "jastrebova" u Republikanskoj stranci, koja se sve više odriče strane intervencije. Vitkof i Tramp i dalje održavaju jaku ličnu vezu, tvrdi više ljudi upoznatih sa tim.
"Specijalni izaslanik Vitkof je u diplomatsku fazu donio bogato iskustvo u pregovorima iz privatnog sektora i hitnost i mi već vidimo rezultate za samo nekoliko nedjelja", rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc u izjavi za Hil.
Pritisak da se dobiju rezultati
Za saveznike SAD, argumenti i nedostatak napretka ka mirovnom sporazumu doprinose osjećaju da SAD nemaju jasan plan za okončanje rata u Ukrajini.
Dva evropska zvaničnika, koji su nedavno imala kontakte sa administracijom, rekli su da postoji pritisak na pregovarački tim da brzo dobije rezultate, što ih je zabrinulo da bi SAD mogle ne samo da prihvate poteze koji bi mogli da potkopaju Ukrajinu, već i sopstvenu bezbjednosnu arhitekturu Evrope.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da nisu napustili razgovore i da ne smatraju da postoje jasni konačni ciljevi na američkoj strani.
Uprkos čestim razgovorima između Vitkofa i Keloga, administracija nije uspostavila koordinisan proces politike Ukrajine. Suprotno uobičajenoj praksi, Savjet za nacionalnu bezbjednost je bio domaćin samo jednog sastanka direktora – sastanka koji uključuje sve ili većinu predsjednikovih najviših savjetnika za nacionalnu bezbjednost – po tom pitanju, rekla je osoba upoznata sa tim, što je dovelo do veće konfuzije unutar administracije i među saveznicima u Evropi oko pravca mirovnih pregovora.
Dvojica visokih zapadnih diplomata koji su u kontaktu sa administracijom rekli su da vjeruju da Vašingtonu nedostaje "jasan plan" o tome kako da krene naprijed i šta da uradi ako Rusija nastavi da odlaže.
"Ponekad čujemo kontradiktorne stvari iz različitih djelova administracije", rekao je jedan od diplomata, želeći da ostane anoniman. "To takođe doprinosi osjećaju da ovdje nema pravog plana", rekao je.
Bonus video:
