Vens pozvao Ukrajinu da prihvati "zamrzavanje" teritorijalnih linija, rusku aneksiju Krima i da odustane od NATO

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džej Di Vens pozvao je danas Ukrajinu da prihvati američki mirovni predlog koji uključuje dugogodišnje zahtjeve Rusije, uključujući "zamrzavanje" teritorijalnih linija u trogodišnjem ratu, prihvatanje aneksije Krima od strane Rusije i zabranu da Ukrajina postane dio NATO saveza, piše Njujork tajms.

Taj list navodi da je to bio prvi put da je američki zvaničnik javno izložio sporazum o prekidu vatre u tako oštrim terminima, te da se činilo da su komentari osmišljeni da povećaju pritisak na Ukrajinu, koja je dugo odbijala da prihvati ruske pretenzije na djelove svoje zemlje, posebno na Krim.

Vens je, govoreći tokom putovanja u Indiju, rekao da će se SAD "udaljiti" od mirovnog procesa ako Ukrajina i Rusija odbiju da prihvate američke uslove.

Njujork tajms navodi da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očigledno bio meta.

"Iznijeli smo veoma eksplicitan predlog i Rusima i Ukrajincima, i vrijeme je da ili kažu da ili da SAD odu od ovog procesa. Jedini način da se zaista zaustavi ubijanje je da vojske odlože oružje, da zamrznu ovu stvar i da nastave sa poslom stvaranja bolje Rusije i bolje Ukrajine", kazao je Vens novinarima.

Komentari potpredsjednika uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Zelenski rekao da njegova zemlja nikada neće prihvatiti rusku okupaciju Krima do koje je došlo 2014. godine, kao legalnu, dodajući da bi to prekršilo ustav Ukrajine.

On je takođe rekao da Ukrajina ne može da prihvati nikakvu zabranu da postane dio NATO.

"Nema o čemu da se priča. Ovo krši naš Ustav. Ovo je naša teritorija, teritorija naroda Ukrajine", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.

List Blumberg je prošle sedmice pisao da su SAD spremne da priznaju rusku kontrolu nad Krimom u okviru šireg mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

I Si-En-En (CNN) je prošle sedmice pozivajući se na dobro obaviještene zvaničnike, javio je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom kao dio predloga za okončanje rata u Ukrajini.

Julija Sviridenko, ukrajinska ministarka ekonomije, danas je obećala da njena zemlja "nikada neće priznati okupaciju Krima".

Pišući na društvenoj mreži Iks, poručila je da je "Ukrajina spremna da pregovara - ali ne i da se preda".

"Neće biti sporazuma koji Rusiji daje jače osnove koje su joj potrebne da se pregrupiše i vrati sa većim nasiljem", napisala je Sviridenko.

Prijetnja Vensa da će napustiti mirovne pregovore bila je slična prošlonedjeljnim komentarima američkog državnog sekretara Marka Rubija i Trampa.

Rubio je, kako je 18. aprila, prenijela agencija Rojters, rekao da će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp odustati od pokušaja posredovanja u mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine u roku od nekoliko dana, osim ako ne bude jasnih znakova da se dogovor može postići.

Tramp je nakon Rubiove izjave rekao da pregovori između Ukrajine i Rusije "dolaze do vrhunca" i insistirao da ga nijedna strana nije "izigrala" u njegovom nastojanju da okonča rat, prenio je 19. aprila britanski list Gardijan.

"Sada, ako iz nekog razloga jedna od dvije strane to otežava, samo ćemo reći da ste budalasti. Vi ste budale, grozni ljudi. A mi ćemo samo proći. Ali nadamo se da to nećemo morati da radimo", kazao je tada Tramp.

Vens je danas novinarima u Indiji rekao da će se, prema američkom predlogu, "zamrznuti teritorijalne linije na nekom nivou blizu današnjeg".

"Trenutne linije, ili negdje blizu njih, je mjesto gde ćete na kraju, mislim, povući nove linije u sukobu. Sada, naravno, to znači da će i Ukrajinci i Rusi morati da se odreknu dijela teritorije koju trenutno posjeduju", dodao je on.

Potpredsjednik SAD nije rekao koje teritorije bi Rusija morala da se odrekne.

Mirovni plan koji bi ostavio ruske snage duboko u istočnoj Ukrajini, što bi bila dobra vijest u Moskvi, gdje je predsjednik Vladimir Putin skoro godinu dana govorio da će prihvatiti prekid vatre u kojem Ukrajina povlači trupe iz četiri regiona za koje Moskva tvrdi da su njena i odustaje od svojih težnji da se pridruži NATO.

Rusija trenutno zauzima 18,7 odsto Ukrajine, navodi DeepState, onlajn istraživačka grupa koja je povezana sa ukrajinskom vojskom.

Zamrzavanje bi u suštini primoralo Ukrajinu da efektivno preda ogromne djelove zemlje Rusiji i prekršilo bi principe samoopredjeljenja i granica.

Portparol Kremlja je Dmitrij Peskov pozdravio je izjave Vensa.

"SAD nastavljaju svoje posredničke napore i mi svakako pozdravljamo te napore. Naše interakcije su u toku, ali, da budemo sigurni, postoji mnogo nijansi oko mirovnog sporazuma o kojima treba razgovarati", kazao je Peskov, prenosi Njujork tajms.

Taj medij navodi da je agresivno nastojanje Trampove administracije za postizanje sporazuma, udarac za evropske lidere, koji su posljednjih nekoliko nedjelja pokušavali da podrže Ukrajinu posredovanjem u mirovnim pregovorima.

Prva sjednica održana je prošle nedjelje u Parizu, a druga je trebalo da počne u srijedu u Londonu prije nego što je Rubio u utorak uveče najavio da više neće prisustvovati.

Njegova odluka da se povuče podstakla je britanskog ministra spoljnih poslova Dejvida Lemija da odluči da ni on neće prisustvovati – iako se Lami odvojeno sastao sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova u Londonu.

Diplomate nižeg nivoa iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Ukrajine i SAD svakako su se okupile na tehničkim razgovorima.

Ali odsustvo SAD izazvalo je strahove da su Ukrajina i Evropa marginalizovane jer se činilo da Trampova administracija prvenstveno radi sa Rusijom na formulisanju plana za prekid vatre, navodi Njujork tajms.

Očekuje se da će oni koji se još uvijek sastaju razgovarati o detaljima predloženog plana Trampove administracije, koji poziva Ukrajinu da prizna rusku aneksiju Krima – potez koji je veliki dio međunarodne zajednice smatrao nezakonitim – i prihvati da njene aspiracije za NATO neće biti ispunjene.

Ali očekivanja da bi razgovori mogli da dovedu do napretka ka prekidu vatre naglo su opala nakon današnjih događaja, što je poslužilo da se evropske diplomate gurnu na margine razgovora između SAD i Rusije, navodi Njujork tajms

Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, doputovao je u jutros u London na razgovore zajedno sa ministrima odbrane i spoljnih poslova njegove zemlje.

"Uprkos svemu, nastavljamo da radimo za mir", napisao je on na društvenoj mreži Iks.

Zelenski je i prije svojih komentara u utorak iznio svoje protivljenje američkim zahtjevima u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, tvrdi zvaničnik upoznat sa razgovorom.

Zelenski je iznio svoje stavove o Krimu i NATO-u, rekao je zvaničnik, a Rute je kasnije pozvao Trampa i prenio mu odgovor Zelenskog.

Britanski zvaničnik je rekao da je odluka o smanjenju sastanka donijeta tokom razgovora između Rubija i Lemija, pri čemu su njih dvojica zaključili da su neophodni dalji tehnički razgovori prije nego što se ministri spoljnih poslova ponovo sastanu.

Ali odluka Rubija da otkaže učešće, Britance je očigledno zatekla nespremne, prema drugom zvaničniku koji je rekao da je Lemi u potpunosti očekivao državnog sekretara danas u Londonu.

Umjesto učešća na širem sastanku, Lemi se sastao jedan na jedan sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijem Sibihom, dok se britanski ministar odbrane Džon Hili sastao sa svojim ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovim, navodi britanski zvaničnik.

Lemi je takođe svratio na ručak koji je uključivao više savjetnike za nacionalnu bezbjednost iz Britanije, Francuske i Njemačke, kao i ukrajinsku delegaciju i generala Keloga.

Peskov je u srijedu rekao ruskim novinskim agencijama da je sastanak u Londonu propao zbog očiglednog nedostatka napretka u pregovorima prije toga.

"Koliko razumijemo, nisu uspjeli da se približe oko nekih pitanja, zbog čega do tog sastanka nije došlo", rekao je on.