Strane vlade su izbjegavale talibane nakon što su preuzeli vlast u Avganistanu 2021. godine. Ali, nedavno su ostvarili značajne uspjehe u diplomatskim naporima za uspostavljanje međunarodnih veza.
Ove sedmice, indijski specijalni izaslanik Anand Prakaš bio je u Kabulu na razgovorima sa visokim talibanskim liderima o jačanju političkih i trgovinskih veza.
To je uslijedilo nakon što je uzbekistanski ministar vanjskih poslova Bakhtior Saidov ugostio talibansku delegaciju u Taškentu kako bi razgovarali o predloženoj trans-avganistanskoj željezničkoj liniji.
Prošle sedmice, u najvećem uspjehu dosad, Rusija je uklonila talibane sa liste terorističkih organizacija i složila se da će biti imenovani ambasadori u Kabulu i Moskvi.
Niko još nije priznao talibansku vlast. Ali, militantni vladari su širom svijeta kritikovani zbog široko rasprostranjenih kršenja ljudskih prava, posebno prema ženama i djevojčicama.
Međutim, stvari se kreću prema njihovom konačnom cilju prihvatanja u međunarodnim krugovima.
"Postoji rastući osjećaj da velike sile počinju međusobno konkurisati kako bi priznale terorističku organizaciju", rekao je avganistanski politički analitičar Fakim Kuhdomani za Current Time.
Kina je postala prva zemlja koja je prihvatila imenovanje talibanskog ambasadora u januaru 2024. godine. Promovišu razgovore o infrastrukturi i ulaganjima u sklopu inicijative "Pojas i put".
Šta Rusija želi u Avganistanu?
Rusija takođe nastoji razviti ekonomske interese u Avganistanu, posebno u sektorima rudarstva i energije. Zapravo, Rusija je održala svoju ambasadu u Kabulu, samo je smanjila rang nakon što su talibani preuzeli vlast.
"Ruske obavještajne službe nikad nisu prekinule kontakte sa talibanskim komandantima", rekao je Kuhdomani.
Što se tiče bezbjednosti, glavni ruski interes je u borbi protiv Islamske države–Horezan, koja je preuzela odgovornost za smrtonosni napad na moskovski Krokus siti hol u martu 2024. godine.
Aleksej Zaharov, iz Observer Research Foundation (OSR), think tanka sa sjedištem u Delhiju, takođe kaže da Rusija sprovodi ekonomski plan u Avganistanu.
"Ruski i talibanski predstavnici trebalo bi da potpišu ugovor o prenosu 50 miliona kubnih metara LPG-a (tečni naftni gas) na KazanForumu u maju 2025. godine", napisao je Zaharov 28. aprila.
Ovo bi trebalo biti usmjereno prema tržištima u južnoj i jugoistočnoj Aziji.
"Međutim, kapacitet rute kroz Avganistan i bezbjednosna pitanja mogli bi na kraju ograničiti sprovođenje sporazuma", dodao je Zaharov.
Mogu postojati slični problemi s gore spomenutim željezničkim projektom, koji nastoji stvoriti tranzitni koridor od Rusije, preko Uzbekistana i Avganistana, do Pakistana.
Tenzije Indija-Pakistan
Veze talibana s južnim susjedom su napete. Islamabad optužuje talibane da skrivaju militante iz Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP). Rekli su da je njihova vojska ubila 54 borca "koji su se pokušali infiltrirati" preko granice 27. aprila.
Pakistan je deportovao oko 100.000 avganistanskih izbjeglica posljednjih sedmica, optužujući ih za povezanost s terorizmom i krijumčarenjem droge.
Ove napetosti dodaju bezbjednosnu dinamiku pokušajima Indije da zagrije odnose, jer se suočava s Pakistanom nakon smrtonosnog napada militantnih grupa u Kašmiru 22. aprila.
"Indija pomno prati promjenjive odnose između Talibana i Pakistana", rekao je Nadžib Azar, predavač globalnih pitanja na Univerzitetu Viskonsin, za Radio Slobodna Evropa 29. aprila.
"Pokušava popuniti vakuum i ublažiti anti-indijske sentimente koje je Pakistan poticao kod talibana", dodao je Azar, koji je bio portparol prije talibanske vlasti u Avganistanu.
Da li zapadne zemlje razgovaraju s talibanima?
Zemlje Zapada bile su najglasnije u distanciranju od talibana nakon povlačenja snaga 2021. godine. Takođe su bile najglasnije u kritikama prema kršenju ljudskih prava.
Ali, i tu postoji pomak.
Izvještaj britanske vlade iz marta naveo je da se vodi politika "ograničenog i pragmatičnog" angažmana s talibanskim službenicima putem njihove ambasade u Kataru.
Novi njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je na direktne razgovore s talibanskim liderima kako bi omogućili deportacije Avganistanaca. Portparol za spoljnu politiku njegove Hrišćanske demokratske unije, Jirgen Hardt, rekao je za Radio Slobodna Evropa u februaru: "Istina je da su oni na vlasti."
"Postoji i pitanje priznanja", dodao je.
"Mislim da bi trebalo da postoji zajednički stav Evropske unije o tome kako se nositi s tim. Još nije, ali vjerovatno pod posebnim okolnostima."
Američki zvaničnici već su imali direktne razgovore. Prošlog mjeseca bili su u Kabulu kako bi osigurali oslobađanje Amerikanaca koji su tamo bili zarobljeni. U zamjenu, Vašington je ukinuo novčane nagrade za hvatanje tri člana Haqqani mreže, uključujući talibanskog ministra unutrašnjih poslova.
"Čini se da je konačna odluka Moskve da ukloni talibane s liste terorističkih organizacija donesena nakon što je Vašington uklonio novčane nagrade za hvatanje", rekao je avganistanski politički analitičar Fakim Kuhdomani.
Dvojica Amerikanaca su oslobođena. Međutim, još uvijek postoji dug put. Nekoliko ih je još uvijek zatvoreno, dok Sjedinjene Američke Države i dalje označavaju i talibane i Haqqani mrežu kao terorističke organizacije.
Opasnosti za talibane
Bivši portparol Nadžib Azad kaže da postoje i rizici za talibane kako šire bolje odnose s više zemalja.
"Rizik leži u dopuštanju globalnim i regionalnim silama da iskoriste Avganistan kao bojište za svoje suparništvo, kao što je to bio slučaj tokom posljednjih pedeset godina", rekao je.
"S obzirom na nesposobnost talibana da održe uravnotežen politički stav prema tim silama, rizikuju da postanu katalizator za obnovljenu nestabilnost u regionu ponovo."
Bonus video:
