Indija i Pakistan su se povukli sa ivice totalnog rata, uz podsticaj Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali ambicije Nju Delhija da postane globalna diplomatska sila sada su na ključnom ispitu nakon što je predsjednik SAD-a, Donald Tramp, ponudio da posreduje u sporu oko Kašmira, rekli su analitičari.
Brzi uspon Indije kao pete najveće ekonomije na svijetu ojačao je njeno samopouzdanje i uticaj na međunarodnoj sceni, gdje je igrala značajnu ulogu u rješavanju regionalnih kriza poput ekonomskog kolapsa Šri Lanke i zemljotresa u Mjanmaru.
Međutim, sukob s Pakistanom oko Kašmira, koji je u posljednjim danima eskalirao razmjenom raketa, dronova i vazdušnih udara koji su ubili najmanje 66 ljudi, dotiče osjetljivo pitanje u indijskoj politici, piše agencija Rojters u tekstu "Indijske diplomatske ambicije na ispitu dok Tramp insistira na sporazumu o Kašmiru".
NE PROPUSTITE
Način na koji će Indija balansirati između udovoljavanja Trampu u vezi sa pitanjima poput trgovine i isticanja sopstvenih interesa u sukobu oko Kašmira u velikoj mjeri će zavisiti od domaće politike i mogao bi odrediti budućnost konflikta u toj regiji.
"Indija... vjerovatno nije voljna za šire razgovore (koje primirje podrazumijeva). Održavanje tog primirja biće izazovno", rekao je Majkl Kugelman, analitičar za južnu Aziju sa sjedištem u Vašingtonu.
Kao znak koliko je primirje i dalje krhko, dvije vlade su se optužile za ozbiljna kršenja u subotu uveče.
Kugelman je naveo da je primirje "na brzinu sastavljeno" kada su tenzije bile na vrhuncu.
Tramp je u nedjelju rekao da će "nakon primirja, značajno povećati trgovinu sa ove dvije velike nacije".
Indijski premijer Narendra Modi, s druge strane, nije se javno oglasio o sukobu otkako je počeo.
Indija smatra Kašmir sastavnim dijelom svoje teritorije i ne podliježe pregovorima, a najmanje uz posredovanje treće strane. I Indija i Pakistan upravljaju dijelovima te himalajske regije, polažu pravo na cijelu teritoriju i vodili su dva rata i brojne druge sukobe zbog, kako Indija tvrdi, pobune koju podržava Pakistan. Pakistan poriče da podržava pobunu.
"Pristajući da obustavi vojne operacije nakon samo tri dana, pod pritiskom SAD-a, Indija zapravo skreće međunarodnu pažnju na spor oko Kašmira, a ne na prekogranični terorizam iz Pakistana koji je izazvao krizu", rekao je za Rojters Brahma Čelanij, indijski stručnjak za odbranu.
Decenijama nakon što su se dvije zemlje razdvojile 1947. godine, Zapad je Indiju i Pakistan posmatrao kroz istu prizmu, kako su komšije redovno ratovale zbog Kašmira. To se promijenilo posljednjih godina, djelimično zahvaljujući ekonomskom usponu Indije, dok je Pakistan zaostajao s ekonomijom koja je manja od desetine indijske.
Ali Trampov prijedlog da posreduje u rješavanju pitanja Kašmira, zajedno s izjavom američkog državnog sekretara Marka Rubija da će Indija i Pakistan započeti šire pregovore na neutralnom terenu, razljutili su mnoge Indijce.
Pakistan je više puta zahvaljivao Trampu na ponudi da posreduje u vezi sa Kašmirom, dok Indija nije priznala bilo kakvu ulogu treće strane u postizanju primirja, tvrdeći da su se dvije strane same dogovorile.
Analitičari i opozicione stranke u Indiji već postavljaju pitanje da li je Nju Delhi postigao svoje strateške ciljeve lansiranjem raketa na Pakistan prošle srijede, kao odmazdu za napad prošlog mjeseca na turiste u Kašmiru, u kojem je poginulo 26 ljudi. Indija je za napad okrivila Pakistan – što je Islamabad negirao, navodi Rojters.
Lansiranjem raketa duboko na teritoriju Pakistana, Modi je pokazao veću spremnost na rizik od svojih prethodnika. Međutim, iznenadno primirje izložilo ga je rijetkim kritikama u Indiji.
Svačan Dasgupta, bivši poslanik Modijeve nacionalističke stranke BJP, rekao je da primirje nije naišlo na dobar prijem u Indiji dijelom i zbog toga što se "Tramp odjednom pojavio niotkuda i izrekao svoj sud".
Glavna opoziciona partija, Kongres, takođe se uključila, tražeći od vlade objašnjenje povodom "najave primirja iz Vašingtona".
"Jesmo li otvorili vrata za posredovanje treće strane?" zapitao je portparol Kongresa, Džajram Rameš.
Iako je borba zaustavljena, ostaje niz tačaka sporenja koje će testirati odlučnost Indije i možda je navesti na oštriji stav.
Najvažnije pitanje za Pakistan, rekli su tamošnji diplomate i zvaničnici, biće Ugovor o vodama Indusa, koji je Indija suspendovala prošlog mjeseca, a koji je od vitalnog značaja za mnoge pakistanske farme i hidroelektrane.
"Pakistan se ne bi složio s primirjem bez američkih garancija o širem dijalogu", rekao je Bilaval Buto Zardari, bivši ministar vanjskih poslova i trenutni predsjednik Narodne partije Pakistana, koja podržava vladu.
Muid Jusuf, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Pakistana, rekao je da je potreban širok sporazum kako bi se prekinuo ciklus stalne napetosti oko Kašmira.
"Jer osnovni problemi ostaju i svakih šest mjeseci, godinu, dvije ili tri, dogodi se nešto slično, i opet se nađemo na ivici rata u nuklearnom okruženju", kazao je.
Bonus video:
